Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Poslovni broj: Gž-345/2023-4
Vukovar, Županijska 33
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, predsjednika vijeća, Marijane Žulj Jakovljević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Ivice Raguža, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Tomislavu Bogdanu, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika Stečajna Masa iz usluge Axia d.o.o. u stečaju, OIB: 23675226683, Zadar, Grigora Viteza 6, zastupana po stečajnom upravitelju Anti Poljaku iz Zadra, a stečajni upravitelj po punomoćnici Olji Janošević, odvjetnici iz Osijeka, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P- 1253/2021-11 od 29. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 18. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Žalba tužiteljice OG se uvažava kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P-1253/2021-11 od 29. kolovoza 2023.i predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
II. Odluka o trošku žalbenog postupka tužiteljice OG se ostavlja za konačnu odluku.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P- 1253/2021-11 od 29. kolovoza 2023. presuđeno je:
" I/Odbija se tužiteljica sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:
"I. Proglašava se nedopuštenom ovrha, odnosno izravna naplata novčane tražbine tuženika Stečajna masa iza Usluge Axia d.o.o. u stečaju iz Zadra, Grigora Viteza 6, OIB: 23675226683 s mirovine tužitelja OG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve to temeljem Suglasnosti o zapljeni s ovjerenim potpisom dužnika (ovdje tužitelja) kod javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba, broj: OV-1417/09 od dana 20.07.2009. god., a ovršni postupak se obustavlja.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude pa sve do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve to roku od 15 dana."
u cijelosti.
II/ Nalaže se tužiteljici OG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku Stečajna masa iza Usluge Axia d.o.o. u stečaju iz Zadra, Grigora Viteza 6, OIB: 23675226683 plati prouzročeni parnični trošak u iznosu od 331,81 eura / 2.500,00 kuna1 zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 29. kolovoza 2023. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. "
2. Pravovremeno podnesenom žalbom tužiteljica pobija presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, kao i zbog odluke o parničnom trošku. Predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti presudu i usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice, a podredno istu ukinuti i vratiti na ponovni postupak.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužiteljice je osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužiteljice, ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Nisu počinjene bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koje sadržajno ukazuje tužiteljica jer presuda sadrži razloge zbog kojih se može ispitati, ali tužiteljica se osnovano poziva u žalbi da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.
6. Predmet ovoga postupka je proglašenje nedopuštenom ovrhe, odnosno izravne naplate novčane tražbine tuženika s mirovine tužiteljice, sve temeljem suglasnosti o zapljeni s ovjerenim potpisom dužnika (tužiteljice) kod javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba, broj Ov-1417/09 od 20. srpnja 2009., odnosno predmet ovoga postupka je prijedlog tužiteljice radi obustave predmetnog postupka.
7. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:
- da je prednik tuženika podnio zahtjev za provedbu administrativne zabrane 28. svibnja 2010. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje temeljem suglasnosti o zapljeni plaće koju je tužiteljica potpisala 20. srpnja 2009., a na kojoj je ovjeren potpis tužiteljice dana 20. srpnja 2009. kod javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba pod poslovnim brojem Ov-1417/09,
- da iz izvoda iz poslovnih knjiga po ugovoru 09C/BA0720 sklopljenom 20. srpnja 2009. na ime BG (sada OG) proizlazi da dugovanje u razdoblju od 20. srpnja 2009. do 11. ožujka 2010. iznosi ukupno 72.244,00 kn,
- da je zaključkom Općinskog suda u Osijeku broj Ovr-544/2021-13 od 13. prosinca 2021. upućena tužiteljica na pokretanje parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim, a protiv tuženika, radi istaknutog prigovora zastare.
8. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice radi proglašenja nedopuštenom ovrhe, odnosno izravne naplate novčane tražbine tuženika s mirovine tužiteljice, temeljem Suglasnosti o zapljeni od 20. srpnja 2009. U obrazloženju presude, prvostupanjski sud pojašnjava kako zahtjev za provedbu administrativne zabrane i provedba administrativne zabrane, odnosno provedba Suglasnosti o zapljeni plaće nije ovršni postupak niti izravna naplata budući da je ovršni postupak postupak po kojem sudovi i javni bilježnici kao povjerenici suda provode prisilno ostvarenje novčanih ili nenovčanih tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (Ovršni postupak) i osiguranje tražbina (postupak osiguranja). Sam postupak pokreće ovrhovoditelj podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju ovršne (podnosi se sudu) ili vjerodostojne isprave (podnosi se javnom bilježniku). Iznimka kod ovog pravila postoji kada ovrhovoditelj podnosi Financijskoj agenciji (FINA) zahtjev za izravnu naplatu na temelju ovršne isprave. Kako, u odnosu na tužiteljicu, nije pokrenut nikakav postupak ovrhe niti izravne naplate, prvostupanjski sud smatra kako ne može proglasiti nedopuštenim nešto čega nema i ne može postupak koji se ne vodi, obustaviti.
9. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan.
10. U pravnoj situaciji, kada je stranka (tužiteljica) postupila po odluci suda, odnosno po zaključku Općinskog suda u Osijeku broj Ovr-544/2021 od 13. prosinca 2021. po kojem je tužiteljica upućena u parnicu radi proglašenja ovrhe, odnosno izravne naplate nedopuštenom, makar je i takva uputa pogrešna, nema mjesta raspravljanju o tome radi li se o ovršnom postupku. Stranka zbog takvog postupanja suda ne smije snositi štetne posljedice i sud ne smije zbog postupka stranke, koji je dopušten odlukom suda, trpjeti štetne posljedice (tako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-67/23 od 25. listopada 2023.).
11. Ovršnim zakonom (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 u daljnjem tekstu OZ) i to posebnim odredbama o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, čl. 178. reguliran je postupak zapljene po pristanku ovršenika iz čega nesporno proizlazi kako je podnošenje suglasnosti da se radi naplate tražbine vjerovnika zapljeni mirovina ovršenika ovršni postupak stoga je prvostupanjski sud zbog pogrešnog pravnog pristupa propustio utvrditi činjenice koje su relevantne za ovaj postupak, odnosno propustio je raspraviti prigovor zastare tužiteljice (ovršenice).
12. U konkretnom slučaju, primjenjuje se odredba čl. 178. koja je izmijenjena Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine broj 67/08) jer je suglasnost o zapljeni (administrativna zabrana) na ime tužiteljice izdana 20. srpnja 2009. Naime, čl. 178. st. 1. OZ propisano je kako dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati Suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (čl. 149.). Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.
13. Odredbom čl. 21. t. 4. i 6. OZ propisano je kako su ovršne isprave ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava i druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.
14. Prema odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježniku (Narodne novine broj 78/93, 29/94, 162/98, 16/07 i 75/09 u daljnjem tekstu ZJB) j avnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilnu ovrhu. Sukladno st. 6. istog članka isti učinak, kao i isprava iz stavka 1. ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao). Ako privatna isprava ne sadrži izjavu obveznika iz stavka 1. ovoga članka ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje će obveznik staviti svoj potpis, a prije solemnizacije, može unijeti i javni bilježnik.
15. Slijedom navedenog, u daljnjem dijelu postupka prvostupanjski sud treba raspraviti pretpostavke iz čl. 54. st.1. i 6. ZJB, odnosno predstavlja li predmetna Suglasnost o zapljeni (administrativna zabrana) javnobilježnički akt, a u vezi s tim primjenjuje li se čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05 i 41/08) sve kako bi se raspravio istaknuti prigovor zastare tužiteljice (ovršenice).
16. U vezi s navedenim prigovorom zastare, prvostupanjski sud je dužan utvrditi točan datum primitka zahtjeva za provedbu administrativne zabrane po Suglasnosti o zapljeni s ovjerenim potpisom dužnika kod javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba broj Ov-1417/09 od 20. srpnja 2009. kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno je li navedeni zahtjev od primitka istog neprekidno u redoslijedu naplate kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te ovisno o podatcima koje će dostaviti Hrvatski zavoda za mirovinsko osiguranje, odlučiti o prigovoru zastare.
17. Također, za napomenuti je kako se u parničnom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ne može odlučivati o obustavi ovrhe iz razloga što je u tome slučaju, isključivo nadležan ovršni sud.
18. Slijedom svega navedenog, a kako je činjenično stanje potrebno za pravilnu odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva ostalo nepotpuno utvrđeno, na temelju odredbe čl. 370. ZPP, prvostupanjsku presudu je valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
19. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će ponovo zatražiti podatke od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o provedbi zahtjeva za administrativnu zabranu temeljem suglasnosti o zapljeni s ovjerenim potpisom dužnika, a nakon toga u skladu s podatcima dobivenim od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odlučiti o istaknutom prigovoru zastare, kao i prijedlogu za obustavu ovrhe.
20. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud će odlučiti i o svim troškovima postupka pa i o troškovima žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).
Vukovar, 18. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
Krešimir Biljan
