REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski građanski sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Ovr-2243/2025-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja UB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Alenu Ivkoviću, odvjetniku u Rijeci, protiv ovršenika ovršenika AGRAM LIFE osiguranje, dioničko društvo, OIB 18742666873, Trnjanska Cesta 108, Zagreb zastupanog po punomoćniku Stanislavu Ostojiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi ovrhe, dana 17. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Odgađa se prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika AGRAM LIFE osiguranje, dioničko društvo, OIB 18742666873, Trnjanska Cesta 108, Zagreb u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. broj: P-2136/2020 od 12. travnja 2023. djelomično preinačenom presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-2715/2023 od 28. siječnja 2025. do donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o prijedlogu za dopuštenje reviziji koju je ovršenik podnio protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-2715/2023 od 28.siječnja 2025., odnosno ukoliko se ista dopusti do odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji.

II.O zahtjevu za naknadu troška ovog postupka će biti odlučeno nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji koju je ovršenik podnio protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-2715/2023 od 28.siječnja 2025., odnosno ukoliko se ista dopusti do odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 20. lipnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. broj: P-2136/2020 od 12.04.2023. djelomično preinačenom presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-2712/2025 od 28.01.2025.u kojem navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem citirane presude i da je podnio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-2712/2025 od 28.01.2025.

2. Navodi da ovrhovoditelj prema podatcima dostavljenim od strane Državne geodetske uprave ovrhovoditelj nije evidentiran kao nositelj prava na nekretninama u katastarskom operatu za područje RH, da prema podatcima MUP-a ovrhovoditelj nije upisan u evidenciji registriranih vozila kao vlasnik vozila i prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ovrhovoditelj je prijavljen u radni odnos u društvu u kojem je jedini osnivač i odgovorna osoba društva dakle da će ovršeniku, u slučaju dopuštanja podnošenja revizije te njenog usvajanja biti onemogućeno povratiti od ovrhovoditelja novčana sredstava koja su mu zaplijenjena u slučaju provedbe ovrhe, čime bi za ovršenika nastupila nenadoknadiva šteta i predlaže sudu odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom izjavljene revizije.

3. Prijedlog za odgodu je dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje, koji se na navode ovršenika očitovao podneskom od 14. srpnja 2025. u kojem je osporio navode ovršenika.

4. Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava je osnovan.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

6. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

7. Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.

8. U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na isplatu iznosa kojeg u postupku izravne naplate potražuje i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.

9. Stoga, obzirom vjerojatnost nastanka štete primarno ovisi o uspjehu ovršenika u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a, sud, a u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu, može, ako je to obzirom na pravnu složenost ovršenikovih prigovora moguće, razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u postupku kojeg je ovršenik pokrenuo.

10. Sud ukazuje da se uspjeh ovršenika u tom postupku utvrđuje na razini vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je mogućnost uspjeha realna, objektivno moguća i očekivana odnosno da postoji veća mogućnost da će ovršenik uspjeti u postupku nego da neće uspjeti.

11. U tom smislu, prije svega valja reći da iako se postupak prisilne naplate vodi radi prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja utvrđene ovršnom ispravom, u određenim procesnim situacijama se može ispitivati pravo vjerovnika na namirenje te tražbine iako je ona (barem formalno) utvrđena pravomoćnom i ovršnom ispravom. Navedeno znači da se onda i u ovom postupku može utvrđivati vjerojatnost uspjeha ovrhovoditelja u postupku povodom prijedloga za dopuštenje revizije, a obzirom o toj odluci, odnosno ukoliko ista bude prihvaćen, povodom odluke o reviziji ovisi i pravo ovrhovoditelja na prisilno namirenje tražbine.

12. Naime, smisao postupka prisilne naplate je namirenje tražbine koja pravno i stvarno postoji, dok je smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava spriječiti prijenos novčanih sredstava ovršenika, između ostalog, ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno pravo vjerovnika na njezino namirenje.

13. Stoga, ako je ovršenik pokrenuo postupak u svrhu utvrđenja da ovrhovoditelj nema pravo na prisilno namirenje tražbine i ako sud iz navoda ovršenika i isprava koje podnio kao dokaz svojih navoda može utvrditi da postoji vjerojatnost da će ovršenik uspjeti dokazati svoju tvrdnju, ostvaren je smisao primjene instituta odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava.

14. Zbog navedenog, sud smatra da u takvim situacijama imovinske prilike ovrhovoditelja odnosno njegova sposobnost vraćanja neosnovano prenesenih sredstava nisu odlučne za donošenje odluke o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

15. Zauzimanje suprotnog stava, prema kojem bi se inzistiralo na prijenosu zaplijenjenih novčanih sredstava ako ovrhovoditelj raspolaže imovinom dostatnom za njihov eventualni povrat neovisno o vjerojatnosti (ili čak izvjesnosti) da će prijenos biti proglašen neosnovanim, bilo bi protivno smislu postupka izravne naplate i ne bi bilo od interesa niti ovrhovoditelju (koji bi predmetna sredstva morao vratiti s zateznom kamatom) niti ovršeniku (koji bi do tada bio uskraćen tih novčanih sredstava).

16. Sud je izvršio uvid u presliku osnove za plaćanje, presudu Trgovačkog suda u Zagrebu, posl. broj: P-2136/2020 od 12.04.2023., djelomično preinačenom presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, broj: Pž-2715/2023 od 28. siječnja 2025. i presliku podnesenog prijedloga ovršenika za dopuštenje revizije te utvrdio da je ovršenik podnio prijedlog za dopuštenje revizije, između ostalog i pitanja: "Može li se na posljedice sklapanja simuliranog ugovora pozvati svaka osoba koja ima pravni interes tražiti od suda da utvrdi da simulirani ugovor ne proizvodi pravni učinak između ugovornih strana, a sve imajući na umu pravna stajališta iznesena u rješenju Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, broj: Pž-2714/2023-2 od 05.11.2025. te rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-2357/15 od 02.02.2016. i presudi istog suda broj: Rev-2757/2016-2 od 27.08.2019. te da li je osporena drugostupanjska presuda u proturječnosti s pravnim stajalištem izraženim u navedenim odlukama?".

17. Obzirom kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske ( dalje: VSRH ) u svojim odlukama ( Rev-2357/2015 od 2.veljače 2016., Rev-2757/2016-2 od 27. kolovoza 2019., Revd- 783/2021 od 4. svibnja 2021.) uspostavio ujednačenu sudsku praksu prema kojoj u slučaju prividnog ugovora nije riječ o pobojnom ugovoru, nego o nepostojećem ugovoru, pa se na posljedice sklapanja simuliranog ugovora može pozivati svaka osoba koja ima pravni interes tražiti da sud utvrdi da simulirani ugovor ne proizvodi pravni učinak između ugovornih strana, ovaj sud smatra da postoji vjerojatnost da će nakon odluke VSRH povodom revizije osnova za plaćanje biti ukinuta, ili izmijenjena makar djelomično, a time će i odluka u odnosu na iznos parničnog troška biti izmijenjena.

18. Navedeno potvrđuje i činjenica da se u postupku protiv tuženika LB, a koji spis se pred Trgovačkim sudom u Zagrebu vodio pod poslovnim brojem: P-129/2021 odbijen istovjetan tužbeni zahtjev tužitelja, ovdje ovrhovoditelja, te je tužitelj uložio sadržajno gotovo istovjetnu žalbu koja je usvojena rješenjem Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, broj: Pž-2714/2023-2 od 05.studenog 2025., a u kojoj je, u odnosu na pitanje legitimacije tužitelja za podnošenje tužbe za utvrđenje da su predmetni ugovor i dodatak ugovora nepostojeći i ne proizvode pravne učinke zauzeto stajalište, da se na posljedice sklapanja simuliranog ugovora može pozvati svaka osoba koja ima pravni interes tražiti da sud utvrdi da simulirani ugovor ne proizvodi pravni učinak između ugovornih strana ( tako i VSRH u odlukama Rev- 2357/2015 i Rev-2757/2016), dakle stajalište koje je oprečno stajalištu koje je drugostupanjski sud zauzeo u ovom postupku.

19. Slijedom navedenog, primjenom članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. OZ-a, sud smatra da su ispunjeni uvjeti za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku naplate pred Financijskom agencijom do konačne odluke VSRH o podnesenom prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno ukoliko se ista dopusti do odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o reviziji.

20. Na temelju članka 70. stavak 1. OZ-a, odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava će trajati do donošenja odluke o reviziji ovršenika.

21. O zahtjevu ovršenika za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava će se odlučiti nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o prijedlogu za dopuštenje revizije, odnosno ukoliko se ista dopusti, o reviziji ovršenika, jer osnovanost navedenog zahtjeva ovisi o tome hoće li ovršenik uspjeti u tom postupku.

22. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

U Zagrebu 17. srpnja 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku

2. Ovršeniku po punomoćniku

3. Spis