Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-8384/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E K R Š A J N I N A L O G
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ani Belić Radovani, uz sudjelovanje Ane Pocrnje kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika BD, zbog prekršaja iz članka 14. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena („Narodne novine“ broj 73/97, 128/99, 66/01) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku klasa: 336-02/25- 01/2391, ur.broj: 443-02-03-21-25-4 od 15. ožujka 2025., na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), 17. srpnja 2025. izdaje
PREKRŠAJNI NALOG
okrivljenik: ŽD, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin B, rođen **.**.1987., s prebivalištem u [adresa], vlasnik [obrt]“ iz [adresa], prekršajno kažnjavan,
k r i v j e
a) što je kao vlasnik obrta „ [obrt]“ iz [adresa], u razdoblju od 7. veljače do 4. ožujka 2025. u kiosku Obrta „ [obrt]“ u [adresa], na adresi [adresa], zaračunavao potrošačima maloprodajnu cijenu iznad najviše razine cijene propisane Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo („Narodne novine“ broj: 17/25, dalje u tekstu: Odluka), za proizvod mlijeko Dukat 1 l 2,8% m.m. u iznosu od 1,40 eura, a koja maloprodajna cijena je za 0,37 eura viša od najviše propisane Odlukom prema kojoj najviša maloprodajna cijena UHT mlijeko, s 2,8% mliječne masti, po l, ne smije prelaziti cijenu od 1,03 eura za 1 litru sukladno članku II. točki 2. Odluke, pa je u navedenom periodu prodao ukupno 8 komada navedenog mlijeka Dukat 1 l 2,8% m.m. slijedom čega je iznos od 2,96 eura ukupni iznos zaračunate cijene iznad propisane Odlukom i za proizvode te su za tekući jogurt Dukat 2,8 % m.m. 180 g i jogurt Moja kravica Imlek 2,8% m.m. 180 g zaračunavali iznos od 1,20 eura, a koja maloprodajna cijena je za 0,76 eura viša od najviše propisane Odlukom prema kojoj najviša maloprodajna cijena jogurt, čašica I bočica, 180 g – 200 g, ne smije prelaziti cijenu od 0,44 eura za 180 g sukladno članku II. točki 8. Odluke, pa je u navedenom periodu prodao ukupno 18 komada navedenih vrsta jogurta slijedom čega je iznos od 13,68 eura ukupni iznos zaračunate cijene iznad propisane Odlukom,
te sveukupni iznos zaračunate cijene za mlijeko i jogurte iznosi 16,64 eura,
čime je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 5. podstavka 1., kažnjiv po članku 14. stavku 1. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, pa mu se na temelju navedene odredbe utvrđuje novčana kazna u iznosu od 133,12 eura (sto trideset tri eura i dvanaest centi),
b) što je iste prilike kao pod a), protivno odredbama članka 33., 34. i 35. stavka 1. i stavka 2. podstavka 2. i 4. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 19/22, 59/23), provodio nepoštenu zavaravajuću poslovnu praksu, i to zavaravajuće radnje, navodeći pri pozivu na kupnju odnosno prilikom izlaganja prodaji i isticanja maloprodajnih cijena netočne informacije o maloprodajnoj cijeni proizvoda mlijeko Dukat 1 l 2.8% m.m. za koje je istaknuo cijenu 1,40 eura, iako je znao ili trebao znati da najviša maloprodajna cijena UHT mlijeka, s 2,8% mliječne masti, po l, prilikom izlaganja u prodaji sukladno Odluci ne smije prelaziti cijenu od 1,03 eura za 1 litru sukladno članku II. točki 2. Odluke te tekući jogurt Dukat 2,8% m.m. 180 g i jogurt Moja kravica Imlek 2,8% m.m. 180 g, za koje je istaknuo cijenu 1,20 eura, iako je znao ili trebao znati da najviša maloprodajna cijena jogurta, čašica i bočica, 180 g – 200 g, prilikom izlaganja u prodaji sukladno Odluci ne smije prelaziti cijenu od 0,49 eura za 200 g odnosno 0,44 eura za 180 g sukladno članku II. točki 8. Odluke,
dakle pri pozivu na kupnju odnosno izlaganju i prodaji proizvoda po višoj cijeni od najviše dozvoljene maloprodajne cijene prema Odluci su postupili suprotno profesionalnoj pažnji i zavarali su prosječnog potrošača o maloprodajnoj cijeni navedenih proizvoda UHT mlijeka i jogurta te time vjerojatno naveli potrošače da donesu odluku o kupnji, a koja se odnosi na to hoće li i po kojoj cijeni kupiti taj proizvod bez obzira je li se potrošač odlučio djelovati kupnjom tog proizvoda ili se suzdržati od djelovanja odnosno odustati od kušnje zbog netočnih informacija,
čime je počinio prekršaj iz članka 33., članka 34. stavka 1. podstavka 2. i stavka 4. podstavka 1. i članka 35. stavka 1., kažnjiv po članku 149. stavku 3. u svezi stavka 1. točke 49. Zakona o zaštiti potrošača, pa se na temelju navedene odredbe okrivljeniku utvrđuje novčana kazna u iznosu od 663,61 eura (šesto šezdeset tri eura i šezdeset jedan cent),
c) što je iste prilike kao pod a), protivno odredbama članka 33., 34. i 36. stavka 1. i stavka 2. podstavka 1. Zakona o zaštiti potrošača, koristili nepoštenu zavaravajuću poslovnu praksu i to zavaravajuće propuštanje, na način da su propustili potrošačima dati važnu obavijest da se radi o proizvodima za koje je Odlukom određena najviša razina cijene, kako bi potrošač donio odluku o kupnji utemeljenu na potpunoj obavijesti, propuštajući, uz maloprodajnu cijenu uz proizvod mlijeko Dukat 1 l 2.8 % m.m jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti vizualnu identifikacijsku oznaku, kako je to propisano člankom VII. stavkom 1. Odluke, za proizvod iz članka II. točka 2. Odluke „UHT mlijeko, s 2,8 % mliječne masti, po l” i tekući jogurt Dukat 2,8% m.m. 180 g i jogurt Moja kravica Imlek 2,8% m.m. 180 g, jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti vizualnu identifikacijsku oznaku, kako je to propisano člankom VII. stavkom 1. Odluke, za proizvod iz članka II. točka 8. Odluke „jogurt, čašica i bočica, 180 g – 200 g”,
pri čemu skrivanjem takve obavijesti, odnosno neisticanjem vizualne identifikacijske oznake uz proizvode UHT mlijeko Dukat 1 l 2,8 % m.m. i jogurt Dukat i Moja kravica 180 g, čašica potrošačima nisu dali važnu obavijest da se radi o proizvodima za koji je ograničena cijena, a koja obavijest je upravo potrebna prosječnom potrošaču kako bi mogao donijeti odluku o kupnji utemeljenu na potpunoj obavijesti, te ga time navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi dobio, čime čini zavaravajuća propuštanja,
dakle, okrivljenik je u svojem poslovanju koristio nepoštenu poslovnu praksu- zavaravajuće radnje i zavaravajuće propuštanje,
čime je počinio prekršaj iz članka 33., članka 34. i članka 36. stavka 1. i stavka 2. točke 1., kažnjiv po članku 149. stavku 3. u svezi stavka 1. točke 49. Zakona o zaštiti potrošača, pa se na temelju navedene odredbe okrivljeniku utvrđuje novčana kazna u iznosu od 663,61 eura (šesto šezdeset tri eura i šezdeset jedan cent).
Na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.460,34 EURA (tisuću četiristo šezdeset eura i trideset četiri centa)
Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od dva mjeseca po pravomoćnosti prekršajnog naloga.
Okrivljenik se upozorava da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
Okrivljenik je dužan na ime troška prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 50,00 (pedeset) eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti prekršajnog naloga.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Ispostava u [adresa] podnijela je optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove odluke.
2. Rješenjem Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Ureda predsjednika broj:
31 Su-622/2025-2 od 23. svibnja 2025. ovaj Sud je određen kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u ovom predmetu.
3. Odredba članka 14. stavka 1. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena propisuje da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj pravna ili fizička osoba u iznosu peterostrukog do dvadesetorostrukog iznosa cijene zaračunate iznad propisanih cijena (članak 5.).
3.1. Članak II. točka 2. i 8. Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo propisuju najvišu razinu maloprodajne cijene za UHT mlijeko sa 2,8% mliječne masti po litri do 1,03 eura, a za jogurt, čašicu i bočicu, 180 g do 200 g – do 0,49 eura.
3.2. Odredba članka 33. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da je nepoštena poslovna praksa zabranjena.
3.3. Odredba članka 34. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da je poslovna praksa nepoštena:
– ako je suprotna zahtjevima profesionalne pažnje i
– ako, u smislu određenog proizvoda, bitno utječe ili je vjerojatno da će bitno utjecati na ekonomsko ponašanje prosječnog potrošača kojemu je takva praksa namijenjena ili do kojega ona dopire odnosno prosječnog člana određene skupine potrošača na koju je ta praksa usmjerena.
Stavak 2. istog članka propisuje da poslovna praksa koja će vjerojatno bitno utjecati na ekonomsko ponašanje samo jasno odredive skupine potrošača koji su zbog tjelesnih ili duševnih mana, dobi ili lakomislenosti posebno osjetljivi na određenu poslovnu praksu ili određeni proizvod, i to na način koji je trgovac mogao razumno predvidjeti, procjenjivat će se iz perspektive prosječnog člana te skupine potrošača. Stavak 3. istog članka propisuje da odredba stavka 2. ovoga članka ne utječe na dopuštenost korištenja uobičajene i zakonite promidžbene prakse preuveličavanja ili davanja izjava za koje se ne očekuje da budu shvaćene doslovno.
Stavak 4. propisuje da se nepoštenom poslovnom praksom posebno smatra:
– zavaravajuća poslovna praksa i
– agresivna poslovna praksa.
3.4. Odredba članka 35. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Stavak 2. podstavak 2. i 4. istog članka propisuje da okolnosti iz stavka 1. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu: 2. osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripadci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu; 4. cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti u odnosu na cijenu.
3.5. Odredba članka 36. stavka 1. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, kao i ograničenja konkretnog sredstva komunikacije, ne sadrži važne obavijesti koje su, ovisno o kontekstu, potrebne prosječnom potrošaču kako bi mogao donijeti odluku o kupnji utemeljenu na potpunoj obavijesti i time ga navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Stavak 2. točka 1. istog članka propisuje da uzimajući u obzir okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, zavaravajućim se propuštanjem smatra ako trgovac skriva obavijesti iz stavka 1. ovoga članka ili ako su pružene obavijesti nejasne, nerazumljive, dvosmislene ili nepravodobne.
3.6. Odredba članka 149. stavka 1. točke 49. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kazniti za prekršaj trgovac – pravna osoba ako se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članaka 34. do 40. ovoga Zakona. Stavak 3. propisuje da za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se trgovac – fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna (663,61 do 1.990,84 eura[1] ).
4. Na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog naloga ovaj Sud je izdao prekršajni nalog, a budući da su ispunjeni uvjeti iz članka 230. istog Zakona.
5. Izdavanje ovog prekršajnog naloga ukazuje se opravdanim i utemeljenim na Zakonu kao svojevrsna ponuda okrivljeniku za sporazumno rješavanje pitanja krivnje i kažnjavanja za počinjene prekršaje, a bez daljnjeg vođenja prekršajnog postupka te će se tako izbjeći daljnji troškovi.
6. Okrivljenik je proglašen krivim zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ovog prekršajnog naloga i kažnjen za djelo pod a) novčanom kaznom osmerostrukom iznosu cijene zaračunate iznad propisanih cijena, a koja u konkretnom slučaju iznosi 16,64 eura, a za djela pod b) i c) novčanim kaznama u najmanjim iznosima propisanim u Zakonu za navedene prekršaje, iako je već prekršajno kažnjavan, a koje kazne se smatraju primjerenima težini izvršenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, smatrajući da će se istim ostvariti svrha kažnjavanja.
6.1. Sud je u smislu odredbe članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona upozorio okrivljenika da ako u naprijed navedenom roku za plaćanje izrečene novčane kazne uplati dvije trećine iste, da će se smatrati kako je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
7. Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove postupka na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. i stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona. Paušalna svota sudu određena je s obzirom na složenost i trajanje postupka.
U Splitu 17. srpnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ana Pocrnja, v.r.
Ana Belić Radovani, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog prekršajnog naloga okrivljenik može u roku od 8 (osam) dana po primitku istog podnijeti prigovor ovom Sudu. Okrivljenik se upozorava da plaćanje novčane kazne prije podnošenja prigovora ili nakon što je prigovor podnesen, smatra se okrivljenikovim odricanjem od prava na podnošenje prigovora odnosno odustajanjem od već podnesenog prigovora protiv prekršajnog naloga (članak 235. stavak 5. Prekršajnog zakona).
Postupajući po prigovoru sud nije vezan zabranom iz članka 202. stavka 4. Prekršajnog zakona pa okrivljenik može biti strože kažnjen.
Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju, u spis.
