Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-268/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jadranku Kozariću, odvjetniku u Makarskoj, radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Z-23621/2023 od 31. siječnja 2024., dana 17. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, poslovni broj Z-23621/2023 od 31. siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu pobliže opisanu kao u t. I izreke kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja se žali predlagatelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. t. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08- ispravak, 57/11, 25/13, 89/14- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Obrazlažući zauzeto stajalište, prvostupanjski sud zaključuje kako predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svog izvanknjižnog vlasništva, odnosno nije dokazao opravdanost pokretanja predmetnog postupka jer svoj prijedlog temelji na institutu dosjelosti.

6. Odredba čl. 208. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine“ br.63/2019 i 128/2022 - dalje: ZZK) propisuje da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. U stavku 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

7. Žalitelj u bitnome kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina navodi dosjedanje, obzirom na dokazne prijedloge koje predlaže provesti, a to je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka radi identifikacije nekretnina te saslušanje svjedoka, a koji bi svjedočili o posjedovanju nekretnina od strane predlagatelja.

8. Pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnoća da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Zemljišnoknjižni pojedinačni ispravni postupak nije postupak u kojem će se provoditi dokazni postupak na način da se saslušavaju svjedoci i utvrđuju činjenice koje se inače utvrđuju u parničnom postupku, a što se odnosi i na utvrđenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Ako određena osoba smatra da je dosjelošću stekla određenu nekretninu, a nema adekvatne isprave, svoje pravo može ostvarivati u parnici (tako i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev- 346/2023 od 13. lipnja 2023.).

9. U odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo slijedeće pravno shvaćanje: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."

10. Slijedom svega navedenoga je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP. u vezi sa čl. 99. st. 2. ZZK valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

11. Stoga žalbeni navodi predlagatelja kojima iznosi drugačiji stav od stava Vrhovnog suda Republike Hrvatske u prethodno citiranoj odluci nisu osnovani.

U Zagrebu 17. srpnja 2025.

Sutkinja

Vlasta Mrzljak