Poslovni broj: Usž-3960/2024-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Marine Kosović Marković, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja NČ iz [adresa], Mili 5, zastupanog po opunomoćenici Marini Maslek Novevskoj, odvjetnici iz Dubrovnika, Vukovarska 24, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Vukovarska 49, Zagreb, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, radi stupanja u posjed nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-495/2023-8 od 30. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-495/2023-8 od 30. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje, odnosno oglašavanje ništavim rješenja tuženika, klasa: UP/II-943- 06/20-01/42, urbroj: 514-04-02-01-01/07-23-02 od 4. siječnja 2023. godine, kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv Dubrovačko-neretvanske županije, Upravni odjel za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne poslove, klasa: UP/I-943-04/20- 01/15, urbroj: 2117/1-09/7-20-06 od 14. rujna 2020. godine. Navedenim rješenjem je utvrđeno da je rješenje istog tijela od 3. ožujka 2020. godine postalo izvršno dana 1. travnja 2020. godine. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

2. Tužitelj je protiv citirane presude i rješenja prvostupanjskog suda podnio žalbu ističući da je do donošenja osporavanog rješenja o odbijanju odgode izvršenja bio stvarni posjednik izvlaštenog dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je više desetljeća imao zasađen vinograd kojeg je obrađivala kroz više generacija njegova obitelj. Smatra da predmetna čestica čini jednu jedinstvenu poljoprivrednu cjelinu sa drugim vinogradima koji su u vlasništvu i posjedu tužitelja, a protežu se na više desetaka tisuća kvadrata te se nalazi uz neposrednu susjednu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Smatra da u konkretnom slučaju nije bilo uvjeta za donošenje rješenja za izvršenje rješenja o stupanju korisnika izvlaštenja u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju te da je trebalo primijeniti odredbu članka 41. stavak 5. Zakona o izvlaštenju koja se odnosi na poslovne prostore, obzirom da vinograd ima važnost i status kao i poslovni prostor. Ističe da mu nije dana mogućnost dobiti drugu zamjensku nekretninu, iste poljoprivredne namjene, sličnog položaja i vrijednosti. To tim više što mu je poznata činjenica da se raspolaže takvim nekretninama. Navodi da je vinogradar i vinar koji se bavi uzgojem autohtonih sorti vinove loze i proizvodnjom visokokvalitetnih vina pa se tužitelju na ni jedan način ne može naknaditi vrijednost oduzetog zemljišta u novčanom ekvivalentu. Trasa državne ceste koja se gradi – 414, radi koje se provodi postupak izvlaštenja, prolazi kroz jednu jedinstvenu poljoprivrednu i proizvodnu cjelinu

– vinograde u vlasništvu i posjedu tužitelju, a koji se protežu preko većeg broja nekretnina i više različitih katastarskih općina (k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina]). Ističe da nema nikakav interes za isplatom novčane naknade u bilo kom obliku. Potražuje određivanje naknade za izvlaštene nekretnine u obliku naturalne restitucije na način da se tužitelju da u vlasništvo zamjenska nekretnina, tim više što su stupanjem u posjed korisnika izvlaštenja nepovratno uništeni vinogradi tužitelja. Predlaže usvojiti žalbu i poništiti osporenu presudu i rješenje.

3. Tuženik i zainteresirana osoba nisu dostavili odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta dostavljenog ovom Sudu i obrazloženja osporene presude proizlazi da je rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela od 3. ožujka 2020. godine usvojen zahtjev zainteresirane osobe – korisnika izvlaštenja, za stupanje u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju i to dijela čestice zemljišta dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova oznaka k. č. br. [katastarska čestica] – pov. 821 m[2] , vlasništvo i posjed tužitelja), sve radi izgradnje državne ceste DC 414. Proizlazi da su navedenim rješenjem vlasnici i posjednici pozvani predati u posjed i na raspolaganje nekretnine korisniku izvlaštenja do 31. ožujka 2020. godine do 12:00 sati, a u slučaju nepostupanja po navedenom, a prije provedbe prisilnog izvršenja, da će se donijeti rješenje o izvršenju, s time da žalba protiv tog rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Nadalje, rješenjem istog tijela od 13. ožujka 2019. godine (te rješenjem o ispravci greške od 29. ožujka 2019.), doneseno na prijedlog zainteresirane osobe, a u ime i za račun Republike Hrvatske, radi izgradnje državne ceste potpuno je izvlašten dio kat. čest. [katastarska čestica], nove oznake 24/24 u pov. 821 m[2] te je utvrđena visina naknade stvarnim vlasnicima u ukupnom iznosu od 70.456,13 kn. Kako tužitelj nije dobrovoljno predao u posjed korisniku izvlaštenja predmetnu česticu zemljišta, radi izvođenja radova na pristupnim cestama Pelješkom mostu, to je započet i proveden postupak prisilnog uvođenja u posjed izvlaštenih nekretnina na način da su te nekretnine slobodne od osoba i stvari predane u posjed korisniku izvlaštenja.

6. Nadalje, iz obrazloženja osporene presude proizlazi da se prvostupanjski upravni sud, odlučujući o tužbenom zahtjevu, pozvao na mjerodavnu odredbu članka 41. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj: 74/14., 69/17. i 98/19.), kojom odredbom je propisano da korisnik izvlaštenja koji dokaže postojanje pravnog i opravdanog interesa, odnosno vjerojatnost nastupa znatne štete može u tijeku postupka izvlaštenja podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje (stavak 1.). Zahtjev se podnosi Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu koje vodi postupak, a uz zahtjev se mora dostaviti dokaz da je vlasniku nekretnine isplaćena sporazumno utvrđena naknada ili naknada u visini utvrđenoj nalazom i mišljenjem vještaka ili procjenom procjenitelja iz članka 47. stavak 2. tog Zakona, odnosno da je iznos naknade uplaćen na poseban račun koji će na zahtjev korisnika izvlaštenja otvoriti javnopravno tijelo koje vodi postupak (stavak 2. i 3.). Prema odredbi stavka 4. ovog članka Zakona, nadležno tijelo odlučit će o zahtjevu bez odgode, a prema odredbi članka 6. korisnik izvlaštenja ne mora dokazivati postojanje pretpostavki iz stavka 1. tog članka Zakona ako se radi o izgradnji građevine ili izvođenju radova javne infrastrukture kao što su javne ceste, željeznička infrastruktura te vodnogospodarska infrastruktura.

7. Također, iz obrazloženja osporavane presude prvostupanjskog suda proizlazi da se sud pozvao i na mjerodavnu odredbu članka 41. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 98/19.), kojom odredbom je propisano da, između ostalog, zainteresirana osoba kao korisnik izvlaštenja ako želi stupiti u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju podnosi zahtjev nadležnom tijelu koje je o zahtjevu dužno odlučiti u roku od 3 dana, a uz zahtjev je dužna podnijeti dokaz da je prijašnjem vlasniku naknada isplaćena, odnosno stavljena na raspolaganje, odnosno dokaz da je prijašnji vlasnik odbio primiti naknadu.

8. Imajući u vidu da je u konkretnom slučaju odobren zahtjev korisnika izvlaštenja, ovdje zainteresirane osobe, radi stupanja u posjed nekretnine prije završetka postupka o izvlaštenju radi izgradnje predmetne državne ceste, prvostupanjski upravni sud je ispravno zaključio da su ispunjene sve pretpostavke propisane mjerodavnim odredbama kako Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, tako i Zakona o cestama. Pritom prvostupanjski upravni sud pravilno ocjenjuje da u ovom postupku tužitelj ne može s uspjehom isticati prigovore koji se odnose na pravomoćno rješenje o izvlaštenju.

9. Pritom je od važnosti za istaći, kako to i navodi prvostupanjski upravni sud u obrazloženju osporene presude, da je zainteresirana osoba u skladu s naprijed citiranim odredbama Zakona uz zahtjev priložila potvrde Privredne banke Zagreb od 20. svibnja 2019., odnosno uplatnice Financijskoj agenciji br. 1084 od 20. svibnja 2019., br. 1085 od 23. svibnja 2019. i br. 1086 od 20. svibnja 2019. godine, na temelju kojih je utvrđeno da je uplaćen ukupni iznos novčane naknade određen rješenjem o izvlaštenju i to na račune suvlasnika koji su dostavili brojeve računa, odnosno na račun državnog proračuna Republike Hrvatske za one suvlasnike koji nisu dostavili brojeve računa.

10. Naposljetku treba reći glede prigovora tužitelja istaknutih u žalbi protiv osporavane prvostupanjske presude i rješenja da se u ovom postupku ne mogu s uspjehom iznositi prigovori koji se odnose na sam postupak izvlaštenja predmetne nekretnine.

11. Imajući u vidu da tužitelj nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenih relevantnih činjenica u ovoj upravnoj stvari, to Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe tužitelja.

12. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 74. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), riješiti kao u izreci.

U Zagrebu, 17. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner