REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Gr 1-261/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu mr. sc. Igoru Periši, u izvanparničnoj pravnoj stvari tužitelja Zavarovalnica Sava d.d., iz Republike Slovenije, Maribor, Cankarjeva ulica 3, Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, sa sjedištem u Zagrebu, R. Frangeša Mihanovića 9, kojeg zastupaju punomoćnici Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić, odvjetnici u Ludbregu, protiv tuženika JŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o sukobu nadležnosti između Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, koji se oglasio mjesno nenadležnim rješenjem poslovni broj Povrv-203/2022-8 od 15. listopada 2024. i Općinskog građanskog suda u Zagrebu, koji je taj sukob izazvao dopisom poslovni broj Povrv-2090/2025-3 od 3. srpnja 2025., 17. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Za suđenje u ovoj pravnoj stvari nadležan je Općinski građanski sud u Zagrebu.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, se rješenjem poslovni broj Povrv- 203/2022-8 od 15. listopada 2024. oglasio mjesno nenadležnim za suđenje u ovoj pravnoj stvari te je predmet ustupio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kao stvarno i mjesno nadležnom. Kako je predmet spora regresni zahtjev tužitelja po osnovi naknade štete protiv tuženika kao regresnog dužnika, Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu je u primjeni odredbe članka 52. stavka 3. u vezi s člankom 21. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ocijenio da se tužitelj može koristiti pravom izbora kojem će od sudova podnijeti tužbu samo do podnošenja tužbe, a ne i nakon toga jer se podnošenjem tužbe njegovo pravo iscrpljuje. Međutim, taj je sud imao na umu da se tužitelj u ovom predmetu nije koristio svojim pravom da podnese tužbu protiv tuženika, već se koristio pravom da javnom bilježniku podnese prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Kako je tuženik podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika te kako je javni bilježnik u povodu prigovora dostavio spis Općinskom sudu u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu kao općemjesno nadležnom sudu za tuženika, ocijenjeno je da tužitelj na temelju odredbe članka 453. stavka 3. ZPP ima pravo podnijeti prigovor mjesne nenadležnosti suda prvog stupnja i na taj način realizirati svoje pravo izbora suda pred kojim će se voditi postupak.
2. Općinski građanski sud u Zagrebu nije prihvatio svoju nadležnost, već je dopisom broj Povrv-2090/2025-3 od 3. srpnja 2025. izazvao sukob mjesne nadležnosti polazeći također od činjenice da je u konkretnom slučaju riječ o ugovornoj odgovornosti, regresnom potraživanju tužitelja kao osiguratelja na temelju ugovora o osiguranju sklopljenog s tuženikom koji je njegov osiguranik, pa je u primjeni odredbe članka 52. stavaka 1., 2. i 3. ZPP, kao i sadržaja spisa, utvrdio da je štetna radnja počinjena na području općine Barilović, mjesto [adresa] na kojem je nastupila i štetna posljedica. Pored toga, utvrđeno je i tuženik ima prebivalište u [adresa] koje je na području općemjesne nadležnosti Općinskog suda u Karlovcu. Osim toga, sud koji izaziva sukob nadležnosti, imajući na umu da se u konkretnom slučaju ne radi o šteti zbog smrti ili tjelesne ozljede, već o imovinskoj šteti na vozilu koju je tužitelj naknadio oštećeniku, ocjenjuje da bi pored suda općemjesne nadležnosti ili suda na čijem je području štetna radnja počinjena ili suda na čijem je području štetna posljedica nastupila, na temelju odredbe članka 52. stavka 2. ZPP, bio nadležan i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište, a na koju odredbu se poziva tužitelj, navodeći da na području ovog suda ima sjedište. Nadalje, odgovarajući na pozivanje tužitelja na sporazum o mjesnoj nadležnosti prema tužiteljevim Općim uvjetima za obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila za odgovornosti za štete trećim osobama (članak 15.), Općinski građanski sud u Zagrebu, u primjeni članka 70. ZPP, ocjenjuje da u spisu nema podataka da bi Opći uvjeta tužitelja na koje se poziva činili sastavni dio police osiguranja od automobilske odgovornosti sklopljene između tužitelja kao osiguratelja i tuženika kao njegovog osiguranika pa da bi slijedom toga takav sporazum na temelju odredbe članka 70. ZPP obvezivao tuženika. To tim više što u Općim uvjetima nije izričito ugovorena mjesna nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu jer odredba prema kojoj "u slučaju spora stranke ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u Zagrebu" nije jasna zato što na području Grada Zagreba postoje dva općinska suda, Općinski građanski sud i Općinski sud u Novom Zagrebu.
3. Za postupanje u ovom predmetu mjesno je nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu.
4. Naime, predmetni je postupak pokrenut prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a po prigovoru tuženika kao ovršenika nastavljen je po pravilima parničnog postupka te se vodi radi naknade štete nastale u prometnoj nesreći koju je 22. svibnja 2020. skrivio tuženik, a koju je tužitelj, kao osiguratelj, naknadio oštećeniku, jer je rješenje o ovrsi javnog bilježnika Blanke Žaja broj Ovrv-5283/2022 od 26. rujna 2023. stavljeno izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha.
5. Nakon što je sud prvog stupnja u povodu prigovora tuženika kao ovršenika donio rješenje da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, tužitelj je prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari istaknuo prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Karlovcu. Tužitelj tvrdi da je štetna posljedica nastupila u Zagrebu gdje on ima sjedište i gdje je isplaćena šteta pa stoga smatra da je Općinski građanski sud u Zagrebu mjesno nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari. Osnovu za nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu, tužitelj nalazi i u svojim Općim uvjetima tužitelja, koji su sastavni dio ugovora o osiguranju kojeg su stranke zaključile, kojima je ugovorena mjesna nadležnost suda u Zagrebu.
6. Imajući na umu da je postupak u ovoj pravnoj stvari, nakon što je sud prvog stupnja stavio izvan snage rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u dijelu kojim je određena ovrha, valjalo provesti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, a to znači u skladu s odredbom članka 453. stavka 3. ZPP kojom je propisano da u postupku u povodu pravnog lijeka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stranke mogu istaknuti prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti sve dok se pred tim sudom ne upuste u raspravljanje o glavnoj stvari.
a To znači da tužitelj nakon podnošenja prijedloga za ovrhu može isticati prigovor mjesne nenadležnosti jer podnošenjem prijedloga za ovrhu nije iscrpio svoje pravo izbora nadležnog suda. Tužitelj je kao ovrhovoditelj u ovršnom postupku vezan je odredbama Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/1., 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ) o nadležnosti, a taj Zakon u odredbi članka 38. mjesnu nadležnost određenu tim zakonom propisuje isključivom. S druge strane, javni bilježnik, na temelju odredbe članka 287. OZ, nakon što je zaprimio prigovor ovršenika, predmet dostavlja mjesno nadležnom sudu, u ovom slučaju prema prebivalištu tuženika kao ovršenika jer se od javnog bilježnika ne očekuje da zna jesu li stranke ugovorile mjesnu nadležnost nekog drugog stvarno nadležnog suda ili druge okolnosti koje utječu na mjesnu nadležnost suda.
b U okolnostima konkretnog slučaja, tužitelj je istakao prigovor mjesne nenadležnosti prije nego što se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, a taj je njegov prigovor osnovan stoga što je predmet spora zahtjev za naknadu štete protiv regresnog dužnika, a na temelju odredbe članka 52. stavka 1. ZPP, u pogledu mjesne nadležnosti, radi se o izberivoj nadležnosti jer je za suđenje, osim suda opće mjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila. U takvom slučaju tužitelj ima pravo izbora suda pred kojim će se voditi postupak. Tužitelj se može koristiti pravom izbora kojem će od tih sudova podnijeti tužbu samo do podnošenja tužbe, a ne i nakon toga jer se podnošenjem tužbe njegovo pravo iscrpljuje. Međutim, u konkretnom se slučaju tužitelj nije koristio svojim pravom da podnese tužbu protiv tuženika, već se koristio svojim pravom da protiv njega javnom bilježniku podnese prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. Kako je tuženik podnio prigovor protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika te kako je javni bilježnik na temelju članka 282. stavka 3. OZ spis u povodu tuženikovog prigovora dostavio sudu prvog stupnja kao općemjesno nadležnom sudu za tuženika, tužitelj na temelju spomenute odredbe članka 453. stavka 3. ZPP ima pravo podnijeti prigovor mjesne nenadležnosti suda prvog stupnja i na taj način realizirati svoje pravo izbora suda pred kojim će se voditi postupak zato što to svoje pravo nije mogao realizirati u fazi kada je postupak bio vođen kao ovršni u povodu prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.
7. Stoga je u ovom slučaju, u skladu s izborom tužitelja koji na izbor nadležnosti ima pravo na temelju odredbe članka 52. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. i u vezi s člankom 453. stavkom 3. ZPP, nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu kao sud na čijem je području štetna posljedica nastupila (mjesto njegova sjedišta gdje je isplaćena šteta), čak i neovisno o prorogaciji nadležnosti.
8. Zbog svih je naprijed navedenih razloga, za postupanje u ovoj pravnoj stvari mjesno nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu, radi čega je, na temelju odredbe članka 23. stavaka 1. i 3. ZPP, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 17. srpnja 2025.
Sudac:
mr. sc. Igor Periša
