Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Zk-263/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja FŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Draženki Horvat, odvjetnici iz Rijeke, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-7252/2024 od 17. lipnja 2024., dana 17. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj Z-7252/2024 od 17. lipnja 2024.

II. Nalaže se brisanje žalbe predlagatelja u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbija se prijedlog predlagatelja u kojem predlaže ispravak vlasništva u njegovu korist na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci upis zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini iz toč. I izreke ovog rješenja."

2. Protiv ovog rješenja žali se predlagatelj i to, kako proizlazi iz sadržaja žalbe, iz žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a) u vezi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knigama (Narodne novine; broj: 63/2019., 128/2022., u daljnjem tekstu: ZZK-a) sa prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:

"U prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku i na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. Moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr, temelj stjecanja, povijest stjecanja). Prijedlogu se moraju priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

-Iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] utvrđuje se da je na k. č. [katastarska čestica] kao vlasnik upisana FŽC, [adresa].

-Po stavu ovog suda isprave koje je dostavio predlagatelj ne ulaze u krug isprava iz kojih bi proizlazila opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno one nemaju značaj isprava kojima bi se činilo vjerojatnim pravo vlasništva. Isprave koje su priložene uz prijedlog ne čine vjerojatnim pravo predlagatelja jer iz njih nije vidljiva niti činjenica posjeda, kao niti druge pretpostavke potrebne za stjecanje prava vlasništva. Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada se ti navodi dokažu ispravom, primjerice izvodom iz katastra, posjedovnim listom ili drugim ispravama kao što je gore navedeno, jer je u protivnom utvrđenje pretpostavki potrebnih za stjecanje vlasništva povezano sa spornim činjenicama koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, već u spornom, parničnom postupku. Ovdje je predlagatelj dostavio posjedovni list u kojem su kao posjednici upisani SŽ iz [adresa], pok. F, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 6/18 dijela i ĆŽ pok. S, [adresa] u 12/18 dijela. Upisani posjednici nisu sa predlagateljem ni u kakvoj vezi niti prijedlogu prileži isprava koja bi upućivala na to da je prednik predlagatelj posjednik nekretnina. Također, po stavu ovog izjave svjedoka u kojima se obrazlaže posjed predlagatelja na nekretnini iz prijedloga i način stjecanja iste, ne čine isprave da bi predlagatelju pripadalo pravo koje nije u njegovu korist upisano. Naime, budući da svjedoci svoje iskaze daju neposredno pred sudom (članak 242. Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a) pisane izjave CŽ i IŽ o činjenicama koje su im poznate nemaju značaj isprave kojom se čini vjerojatnim pravo vlasništva. Te izjave ne bi imale snagu isprave iz članka 209. stavak 3. ZZK-a jer ih nisu dale osobe koje se na bilo koji način mogu povezati sa vlasništvom ili posjedom nekretnine.

Kako stoga ne postoji opravdan zahtjev za vođenje ovog pojedinačnog ispravnog postupka u smislu članka 208. stavak 3. ZZK, valjalo je odlučiti kao u izreci sukladno čl. 208. st. 1. ZZK-a."

5. Ova odluka suda prvog stupnja je pravilna. U prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku i na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. Moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr, temelj stjecanja, povijest stjecanja). Prijedlogu se moraju priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Predlagatelj u prijedlogu navodi da je stvarni vlasnik i posjednik nekretnine a koju je stekao darovanjem od svog oca, međutim, ne dostavlja uz prijedlog nijednu ispravu iz koje proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno ispravu kojom se dokazuje osnovanost prijedloga. Obzirom da ne dostavlja darovni ugovor a niti je u posjedovnom listu upisan kao posjednik.

6. Izjave dvaju osoba (a čiji potpis nije niti ovjeren od strane javnog bilježnika) o tome da je predlagatelj predmetnu nekretninu stekao darovanjem od svog pokojnog oca nemaju značaj isprave iz čl. 209. st. 4. ZZK.

7. Žalitelj u žalbi navodi da je on zajedno sa svojim pravnim prednicima u posjedu predmetne nekretnine više od trideset godina, pa ako time ukazuje na to da je tu nekretninu stekao i dosjelošću, treba reći da to predstavlja novu činjenicu koja se u žalbi ne može isticati, ali bez obzira i na to žalitelju valja ukazati na pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto u odluci broj REV-346/2023-2 od 13. lipnja 2023. da u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevi i drugo.

8. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi čl. 99. st. 2. i čl. 149. st. 3. ZZK odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 17. srpnja 2025.

Sudac:

Marijan Vugić