Poslovni broj: Usž-1659/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Marine Kosović Marković, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja HL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Amina Kazaferović, odvjetnica u Zagrebu, Amruševa 1, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, Stručne službe Gradske uprave, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi provedbe geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1604/2023-15 od 4. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: Us I-1604/2023-15 od 4. veljače 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/22-07/780, URBROJ: 541-11/2-23- 2 od 15. lipnja 2023. i rješenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, KLASA: UP/I-932-07/22-02/4387, URBROJ: 251-12-05-1-22-3 od 17. studenoga 2022., točke 1.B) podtočke 3. koja se odnosi na posjedovni list 3101 k. o. [katastarska općina] (točke I i II izreke presude). Točkom III izreke presude odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja kojim je, po prijedlogu ovdje zainteresirane osobe Grada Zagreba, u posjedovnom listu 3101 k. o. [katastarska općina] izmijenjena površina na način da je dosadašnja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa] ukupne površine 978 m², suvlasništvo zainteresirane osobe (1/3) i tužitelja (2/3), u naravi oranica, parcelacijom zamijenjena novoformiranom k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] ukupne površine 965 m², dakle parcelacijom je smanjena površina za 13m².
2. Tužitelj u žalbi u bitnom navodi da smanjenje površine njegove čestice treba biti utemeljeno na ugovoru o prodaji, nagodbi u upravnom postupku, rješenju o izvlaštenju ili sudskoj presudi, a ovdje se o tome ne radi. Naime, u prilogu geodetskog elaborata nema ni jednog od tih akata. Ističe da je lokacijska dozvola koja je priložena geodetskom elaboratu postala pravomoćna 27. studenoga 2018. i važila je do 27. studenoga 2020. jer ista nije produljena. Naglašava da je temeljem te lokacijske dozvole ishođena građevinska dozvola koja je postala pravomoćna 24. rujna 2019. te je ona vrijedila do 24. rujna 2022., a do tog dana nisu započeta gradnja. Navedena građevinska dozvola također nije produžena i u istoj nije obuhvaćena tužiteljeva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je izrijekom obuhvatila samo k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ne spori da je postupak izvlaštenja pokrenut, no rješenje o izvlaštenju nije doneseno. Predlaže poništiti presudu i rješenja javnopravnih tijela i traži trošak sastava žalbe.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 36/24. - dalje: ZUS) Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi pobijana presuda bila nezakonita.
6. Prema podacima sveza spisa, prvostupanjski sud osporenu presudu je utemeljio na dokazima i činjenicama koje su u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, pravilno i u potpunosti utvrđene, a iz kojih, i po ocjeni ovoga Suda, proizlazi da su ostvareni razlozi za potvrđivanje rješenja kojim je proveden geodetski elaborat u odnosu na, između ostalih, i predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način kako je to učinjeno prvostupanjskim rješenjem od 17. studenoga 2022. u posjedovnom listu br. 3101 k. o. [katastarska općina] (dosadašnje i novo stanje) primjenom odredaba Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/18. i 39/22. - dalje: Zakon) i Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, broj 59/18. - dalje: Pravilnik).
7. Provedbom predmetnog geodetsko elaborata mijenja se, između ostalih, k. č. br. [katastarska čestica] iz površine 978m² u površinu 965m², pri čemu upisani ovlaštenici (tužitelj u 2/3 i zainteresirana osoba u 1/3) nisu mijenjani. Dakle, predmetnim elaboratom mijenjan je oblik i površina prvotne katastarske čestice, pri čemu nisu promijenjeni raniji nositelji prava na zemljištu. Kako provedbom predmetnog geodetskog elaborata nisu mijenjani vlasnički odnosi na predmetnoj čestici, to nije odlučna suglasnost vlasnika za isto.
8. Nije sporno da je predmetni geodetski elaborat izrađen u svrhu provedbe lokacijske dozvole, što je u skladu s odredbom članka 6. stavka 1. točke 2. Pravilnika. Predmetna lokacijska dozvola od 24. travnja 2018. (pravomoćna 25. listopada 2018.) izdana je po zahtjevu ovdje zainteresirane osobe, Grada Zagreba, za izgradnju [adresa] i pješačko biciklističke staze s pothodnikom ispod željezničke pruge M202 [adresa] za spoj s [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina]. Istom je predviđena fazna gradnja i to dvije faze za koje je potrebno zasebno ishođenje građevinskih dozvola (točka I. 8. izreke lokacijske dozvole). O zakonitosti iste dozvole ne može se raspravljati u predmetnom postupku provedbe geodetskog elaborata u katastarskom operatu. Nije sporno ni da je na temelju navedene lokacijske dozvole izdana građevinska dozvola od 6. rujna 2019. (pravomoćna 24. rujna 2019.) kojom je zainteresiranoj osobi, Gradu Zagrebu, dozvoljena izgradnja pješačko/biciklističke staze u nastavku [adresa] s odvodnjom i javnom rasvjetom u [adresa] na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao dijelom izgradnje [adresa] s pripadajućom komunalnom infrastrukturom i pješačko-biciklističkom stazom u skladu s glavnim projektom koji je sastavni dio te dozvole.
9. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je prvostupanjski sud otklonio prigovor tužitelja, koji ponavlja i u žalbi, da je predmetna lokacijska dozvola prestala važiti jer zainteresirana osoba nije zatražila produženje važenja iste. Naime, pri tome je prvostupanjski sud uputio na odredbu članka 150. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23. -dalje: ZPU) prema kojoj lokacijska dozvola u skladu s kojom je izdana građevinska dozvola prestaje važiti s danom prestanka važenja građevinske dozvole za sve faze odnosno etape, kao i odredbu članka 123. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 201/17., 39/19. i 125/19. -dalje: ZG) prema kojoj građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole, a prema stavku 3. rok iz stavka 1. tog članka ne teče za vrijeme trajanja postupka izvlaštenja ili odlučivanja o prijedlogu za donošenje odluke o služnosti ili pravu građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Imajući na umu citirane odredbe ZPU-a i ZG-a kao i činjenicu da je na temelju predmetne lokacijske dozvole izdana građevinska dozvola te da je u tijeku postupak potpunog izvlaštenja dijela predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (spisu predmeta tuženika prileži zaključak Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Grada Zagreba od 13. listopada 2022. o određivanju usmene rasprave u tom postupku izvlaštenja), a što navodi i tužitelj u žalbi, to je pravilno prvostupanjski sud zaključio da predmetna lokacijska dozvola nije prestala važiti.
10. Kako, dakle, tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
11. Valjalo je stoga, temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odbiti žalbu tužitelja kao i njegov zahtjev za naknadu troškova upravnog spora, na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS- jer sa istom nije uspio.
U Zagrebu 17. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić
