Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj:Ppž-6703/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Drage Klasnića i Ivanke Mašić, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog TJ, zbog prekršaja iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22. ), rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Koprivnici od 8. svibnja 2025., poslovni broj: Pp-210/2025-12, u sjednici vijeća održanoj 17. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okr. TJ, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o kazni, tako da se okr. TJ za djelo činjenično opisano u izreci te presude i pravno označeno prekršajem iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, na temelju tog propisa i uz primjenu članka 37. stavka 2. i 3. točke 1. Prekršajnog zakona izriče novčana kazna u iznosu od 1.194,51 EUR (tisućustodevedesetčetiri eura i pedesetjedan cent), koju kaznu je dužan platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od dana primitka ove presude i ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

II U ostalom dijelu, odbija se žalba TJ kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

III Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. c. Prekršajnog zakona okr. TJ obvezan je naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 EUR (šezdeset eura), u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Koprivnici okr. TJ proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 199. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju citiranog propisa i uz primjenu instituta ublažavanja izrečena novčana kazna u iznosu od 1.200,00 eura.

1.1. Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, s time da će se u trajanje zaštitne mjere uračunati vrijeme privremenog oduzimanja vozačke dozvole, mjerom opreza po policiji.

1.2. Istom odlukom okrivljenik je sukladno odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 30,62 eura.

2. Protiv te prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno, putem branitelja Matije Šikića, odvjetnika iz Odvjetničkog društva Golubić i Šikić j.t.d. u Čakovcu, podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) ocjenom navoda žalbe, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čanka 195. stavka 1. točke 9. Prekršajnog zakona, jer je prilikom izricanja novčane kazne povrijeđena odredba članka 202. stavka 4. ovog Zakona.

4.1. To stoga, jer je prvostupanjski sud pobijanom presudom okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1.200,00 eura, iako je prvom presudom pod poslovnim brojem: 20. Pp-2502/2021-4 od 3. svibnja 2022. koja je ukinuta u povodu žalbe podnesene samo u korist okrivljenika izrečena novčana kazna u iznosu od 9.000,00 kuna, što je protuvrijednost od 1.194,51 eura, pa je prvostupanjski sud izricanjem strože kazne od one ranije izrečene povrijedio citiranu zakonsku odredbu. U slučaju kada je žalba podnesena samo u korist okrivljenika presuda se ne smije se izmijeniti na njegovu štetu, kako je to slučaj u ovom predmetu.

4.2. Stoga je ovaj drugostupanjski sud prihvaćanjem žalbe okrivljenika, a u povodu žalbe i po službenoj dužnosti, prihvaćajući činjenično stanje iz izreke pobijane presude pravilnim i potpuno utvrđenim, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, otklonio navedenu povredu, te preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u odluci o kazni, izricanjem kazne kao u točki I izreke ove presude.

5. Razmatrajući dalje pobijanu prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, ovaj drugostupanjski sud nije našao druge povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika uključujući i zastaru prekršajnog progona, te nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7. i 10. Prekršajnog zakona.

6.

Neosnovano žalitelj ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, jer da nije odlučeno o njegovom prijedlogu za ispitivanje pred zamoljenim sudom. Navedenom odredbom je propisano da sud čini bitnu povredu postupka ako u tijeku postupka nije primijenio ili nepravilno primjeni koju odredbu ovoga Zakona ili povrijedi na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu. Zakon razlikuje dvije kategorije bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka. Apsolutno bitne povrede su taksativno nabrojene u stavku 1. članka 195. Prekršajnog zakona i za njih vrijedi pretpostavka da su negativno utjecale na pravilnost i zakonitost odluke, pa sud i ne ispituje je li takva povreda konkretno djelovala u opisanom smislu. Drugu kategoriju čine relativno bitne povrede koje su određene u stavku 2. članka 195. Prekršajnog zakona, kod kojih se uvijek mora utvrditi konkretan utjecaj povrede na presudu, pa se kod njih ne pretpostavlja da su automatski dovele do nepravilnosti i nezakonitosti presude, već tu uzročnu vezu treba dokazati. Iako je u pravu žalitelj da je prvostupanjski sud propustio odlučiti o njegovom prijedlogu za ispitivanje pred zamoljenim sudom, navedena povreda nije od utjecaja na pobijanu presudu u smislu odredbe članka 195. stavka 2. Prekršajnog zakona, budući da prvostupanjski sud nije dužan prihvatiti prijedlog okrivljenika da ga se ispita pred zamoljenim sudom, a okrivljeniku je na zakonom propisan način omogućeno pravo na obranu. Nesporno je da je okrivljenik primio obavijest iz članka 109.a Prekršajnog zakona i da je pravilno upozoren na svoja prava i dužnosti, kao i mogućnost provođenja dokaznog postupka u slučaju neodazivanja na uredno mu uručen poziv (naročito i stoga jer se radi o ponovljenom postupku, nakon ukidanja odluke). Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da su postojali razlozi za isticanje poziva na oglasnu ploču i da je time obavljena uredna dostava poziva za okrivljenika, s obzirom na prethodne dvije neuručene dostave poziva, obje na adresi prebivališta okrivljenika, pa je logičan zaključak prvostupanjskog suda da izbjegava primitak poziva, naročito jer je na istoj adresi uredno dostavljena drugostupanjska odluka. Također je razvidno da je i branitelj okrivljenika uredno primio poziv za raspravu 8. svibnja 2025. Prema tome, urednim pozivanjem na raspravu na kojoj su izvedeni dokazi na kojima se temelji pobijana presuda, žalitelj je propustio iskoristiti svoju zakonsku mogućnost i braniti se pred sudom uz nazočnost branitelja, dostavili pisanu obranu, kao i očitovati se o svim činjenicama i dokazima koji ga terete, te predlagati one koji mu idu u korist. Stoga je ocjenjeno da nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka, kako to ističe žalitelj.

7. Ispitujući pobijanu presudu u pogledu žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vijeće ovog suda smatra da je prvostupanjski sud nakon dostatnog dokaznog postupka, valjanom ocjenom dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice i izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za predmetni prekršaj, koji je prihvatljiv i ovom sudu.

7.1. Žalitelj ne dovodi u pitanje upravljanje vozilom u pometu na cesti, a bez uspjeha dovodi u sumnju pravilnost utvrđenog stupnja koncentracije alkohola u organizmu, budući da isto proizlazi iz rezultata provedenog postupka, odnosno zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od iz kojega je razvidno da je koncentracija alkohola (uz granicu dopuštene pogreška) iznosila 2,08 g/kg, da je ispitivanje prihvatio, rezultat nije poricao i takav zapisnik je bez primjedbi potpisao. Stoga je mišljenje i ovog drugostupanjskog suda da je na temelju rezultata provedenog postupaka prvostupanjski sud u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje te izveo pravilan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret. Pravilnost zapisnika žalitelj u postupku pred sudom nije dovodio u pitanje niti je na te okolnosti predlagao provođenje drugih dokaza, pa bez uspjeha sada dovodi u pitanje pravilnost alkotestiranja.

7.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire, u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza koje nisu postojale u vrijeme prvostupanjskog postupka i za koje nije znao, niti žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

8. Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe, ovaj sud smatra da za počinjeni prekršaj nije izrečena prestroga kazna, s obzirom na težinu i opasnost djela, stupanj prekršajne odgovornosti kao i sve okolnosti konkretnog slučaja mjerodavne za vrstu i mjeru kazne (iz članka 36. Prekršajnog zakona). To stoga jer je prvostupanjski sud izrekao kaznu uz primjenu instituta ublažavanja, ispod posebnim zakonom propisane minimalne kazne (od 1.320,00 do 2.650,00 eura ili do 60 dana zatvora) smatrajući da će se odmjerenom kaznom postići svrha kažnjavanja i djelovati na buduće ponašanje okrivljenika, odnosno da će se postići svrha specijalne i generalne prevencije. Takvu ocjenu prihvaća i ovaj sud, dok žalitelj ne ističe (i ne dokumentira) nikakve nove ili naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim daljnje ublažavanje kazne.

8.1. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene kazne, u za to određenom roku.

9. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 2 mjeseca, u povodu žalbe okrivljenika, u smislu odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, ovaj sud nalazi da je ista, s obzirom na težinu i značaj prekršaja opravdana i zakonita, utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona. Težina prekršaja ogleda se izrazito visokom stupnju koncentracije alkohola i okolnostima postupanja te prilike, čime je u značajnoj mjeri ugrožavao druge sudionike u prometu i njihovu imovinu. Stoga je i ovaj sud mišljena da je potrebno na određeno vrijeme otkloniti uvjete koji mu omogućavaju ponovno činjenje takvih prekršaja, s time da je već izrečena u minimalnije zakonom propisanom vremenu trajanja. Stoga je i ovaj sud mišljenja da je predmetna zaštitna mjera izrečena sukladno naravi potrebe za ograničenjem prava u konkretnom slučaju u smislu članka 51. a Prekršajnog zakona.

10. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.

11. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 17. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Koprivnici u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.