Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Žrtava fašizma 7

    51000 Rijeka

    Posl. broj: Kzd-95/2022-53

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sucu za mladež ovog suda Kseniji Jurković-Šepić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Bojane Ahel, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženika ČČ, zbog kaznenog djela iz članka 179a. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, posl. br. KOz-DO-73/2021 od 11. srpnja 2022., nakon održane javne rasprave zaključene dana 11. srpnja 2025., u nazočnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci VČ i optuženika ČČ, dana 16. srpnja 2025. u odsutnosti stranaka, izrekao je i javno objavivši

    p r e s u d i o  j e

    I.

    I.Optuženik ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i V rođene L, rođen **.**.1968. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa prebivalištem na adresi [adresa], po zanimanju pružni radnik, zaposlen u HŽ sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.000,00 eura, vlasnik stana na adresi prebivališta, vlasnik osobnog vozila marke Mercedes god. proizvodnje 2005. pismen, završena osnovna škola, izvanbračna zajednica, otac jednog mlt. djeteta, vojsku služio 1987/1988 u Požarevcu, bez čina i odlikovanja, kazneno neosuđivan, na slobodi,

    k r i v  j e

    što je

    u vremenu od rujna 2021. do 3. svibnja 2022., u [adresa], protivno članku 10. Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, premda svjestan da takvim postupanjem svoju izvanbračnu suprugu LČ dovodi u ponižavajući položaj, pa na to pristajući, psihički zlostavljao istu na način da ju je učestalo vrijeđao pogrdnim riječima govoreći joj da je kurva, drolja, da je nitko i ništa, te joj govorio da si nađe novi stan i da ide kod svojih ljubavnika i jebača, a kada bi ga ista zamolila da prestane s takvim ponašanjem jer da će inače zvati policiju, u nakani da kod imenovane izazove strah i nespokojstvo, prijetio joj riječima: „Ako dođe policija, prebit ću te pred policijom, pa nećeš ići u Rijeku, već u bolnicu!“, a kojim svojim postupcima je istu dovodio u ponižavajući položaj i kod iste izazvao strah za njezinu sigurnost i život,

    dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost te je doveo u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

    čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji opisano u čl. 179a. KZ/11

    II.Na temelju čl. 179a. KZ/11, optuženik ČČ se

    o s u đ u j e

    na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

    Na temelju čl. 56. st. 1.,2. i 3. KZ/11 optuženiku ČČ izriče se UVJETNA OSUDA na način da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako u vrijeme provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo

    III.Na temelju članka 54. KZ/11 optuženiku ČČ u izrečenu kaznu zatvora za slučaj opoziva uvjetne osude ima se uračunati vrijeme uhićenja od 03. svibnja 2022. do 04. svibnja 2022.

    IV.Na temelju odredbe članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08), nalaže se optuženiku ČČ podmiriti troškove kaznenog postupka, i to paušalnu svotu u iznosu od 250,00 eura (dvjesto pedeset eura), dok se na temelju odredbe članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženik oslobađa obveze da naknadi ostale troškove kaznenog postupka.

    II.

    I.Na temelju odredbe čl. 452. toč.3.ZKP/08 protiv optuženika ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina Č i V rođene L, rođenog **.**.1968. u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, sa prebivalištem na adresi [adresa], po zanimanju pružni radnik, zaposlen u HŽ sa mjesečnim primanjima u iznosu od 1.000,00 eura, vlasnik stana na adresi prebivališta, vlasnik osobnog vozila marke Mercedes god. proizvodnje 2005. pismen, završena osnovna škola, izvanbračna zajednica, otac jednog mlt. djeteta, vojsku služio 1987/1988 u Požarevcu, bez čina i odlikovanja, kazneno neosuđivan, na slobodi,

    ODBIJA SE OPTUŽBA

    da bi

    u vremenu od rujna 2021. do 3. svibnja 2022., u [adresa], kao otac djeteta ŽČ (rođene **.**.2018.), premda svjestan da takvim postupanjem štetno utječe po uredan psihosocijalan razvoj djeteta, pa na to pristajući, u nazočnosti djeteta ŽČ, gotovo svakodnevno psihički zlostavljao izvanbračnu suprugu LČ na način da ju je vrijeđao pogrdnim riječima govoreći joj da je kurva, drolja, da je nitko i ništa te govoreći joj da si nađe novi stan i da ide kod svojih ljubavnika i jebača, te joj u u više navrata u nazočnosti djeteta prijetio da će je prebiti ukoliko dođe policija, zbog čega je dijete ŽČ, vidjevši majku uznemirenu i uplakanu, istu tješila, da bi u navedenom razdoblju, u nekoliko navrata, u stanu djetetove bake, MČ u [adresa], bez povoda i razloga udario dlanom po stražnjici kćer ŽČ i potom ju dana 30. travnja 2022., u večernjim satima, u [adresa], povukao za kosu i uštipnuo, kojim svojim ponašanjem je kod djeteta ŽČ izazvao osjećaj straha te na taj način ugrozio njezin daljnji pravilan psihofizički razvoj,

    dakle, da bi kao roditelj zlostavio dijete,

    pa da bi time počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – povredom

    djetetovih prava opisano i kažnjivo po čl. 177.st.2. KZ/11.

    II.Na temelju čl. 149. st.1 ZKP/08 troškovi kaznenog postupka u odbijajućem djelu presude padaju na teret proračunskih sredstava.

    Obrazloženje

    1.Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci pod brojem KOz-DO-73/2022 dana 11. srpnja 2022. podiglo je optužnicu protiv optuženika ČČ radi jednog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece i to nasiljem u obitelji, opisano u čl. 179a. KZ/11; jednog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnjom opisano u čl. 139. st. 2. i 3. KZ/11 i jednog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – povredom djetetovih prava opisano u čl. 177. st.2. KZ/11 sve uz primjenu članka 51. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci ove presude.

    1.1.U odnosu na kazneno djelo iz čl. 139.st.2. i 3. KZ/11 opisano u toč.1. optužnice za naglasiti je da se ne radi o samostalnom djelu tim više što nije poznato vrijeme počinjenja djela (koje kod kaznenog djela mora biti određeno ili barem odredivo) te je stoga tužitelj i odustao od toga da optuženika tereti za samostalno kazneno djelo prijetnje iz čl.139.st.2. i 3. KZ/11. Međutim činjenični dio toga djela odnosno upućene prijetnje ostaju u činjeničnom opisu budući ne ukazuju na to da bi optuženikova namjera bila usmjerena na ostvarivanje prijetnji kao zasebne radnje već te prijetnje predstavljaju dio optuženikove jedinstvene djelatnosti, a koja uključuje nasilničko ponašanje u obitelji. Zaključno kazneno djelo prijetnje ne egzistira kao samostalno djelo već je konzumirano u radnji izvršenja kaznenog djela nasilja u obitelji.

    2.Pozvan da se izjasni kakav stav zauzima prema optužbi optuženik ČČ je iskazao da se u odnosu na kazneno djelo koje mu se stavlja na teret ne smatra krivim i obranu je iznosio na kraju dokaznog postupka.

    3.U provedenom dokaznom postupku ispitani su u svojstvu svjedoka oštećenica LČ (list 317 spisa), te svjedoci MČ (list 318 spisa), ĆČ (list 335-336 spisa), TČ (list 347 spisa), ĐČ (list 348 spisa) i ČČR (list 348-349 spisa).

    3.1.Potom je uz suglasnost stranaka pročitana i pregledana materijalna dokumentacija koja prileži spisu i to Izviešće Centra za socijalnu skrb Rijeka od 08. lipnja 2022. (list 59 spisa), dokumentaciju Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Rijeka koja se odnosi na postupanje u obitelji Ž i LČ (Izvješće o provođenju mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora za razdoblje od ožujka 2023. do prosinca 2023. kao i za 2022., Zaključak stručnog tima pri HZSR, Područni ured Rijeka od 08.02.2023., mišljenje Dječjeg vrtića Rijeka o djevojčici ŽČ od 2020., Izvješće o zdravstvenom stanju mlt. ŽČ od 23.12.2019. od dr. M, Preporuka radi subvencioniranja dječjeg vrtića, Mišljenje socijalnog radnika od 04.rujna 2023., Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, Odluka Općinskog suda u Rijeci od 25.10.2019., mišljenje fonetičara za mlt. ŽČ, medicinska dokumentacija za mlt. ŽČ, Izvještaj mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi LČ od 2022., Zaključak stručnog tima pri HZSR Područni ured Rijeka od 05.07.2022.) te je kao zadnji dokaz prije ispitivanja optuženika pročitan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika (list 85, 83-84 spisa).

    3.2. Sud je odbio dokazni prijedlog obrane da se provede psihijatrijsko psihologijsko vještačenje oštećene na okolnost strukture njene ličnosti, da li se kod nje mogu primijetiti posljedice štetnog događaja ako ga je bilo, te da li se radi o osobi pojačane osjetljivosti, odnosno da li je ista mogla dati vjerodostojan iskaz kao suvišno budući iz spisa ne proizlazi odnosno ne postoji niti jedan podatak koji bi ukazivao na postojanje bilo kakve psihičke bolesti na strani oštećene ili drugih okolnosti.

    4.Na kraju dokaznog postupka optuženik ČČ pozvan je da iznese svoju obranu, nije iznosio obranu odnosno već je koristio svoje zakonsko pravo na obranu šutnjom.

    4.1.Prilikom prvog ispitivanja dana 04. svibnja 2022. u prostorijama PP Vrbovsko kao i u prostorijama Općinskog državnog odvjetništva optuženik ČČ nije iznosio svoju obranu.

    5.Svjedok- oštećenica LČ (list 317 spisa) iskazala je da je o tim događajima već ranije iskazivala te je uz suglasnost stranaka pročitan iskaz svjedokinje sa dokaznog ročišta od 24. svibnja 2022. kod Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci kod kojeg iskaza je u cijelosti ostala. U tom iskazu je navela da je ČČ njen izvanbračni partner s kojim ima zajedničko dijete ŽČ koja je rođena **.**.2018. Zbog ranijeg ponašanja njenog izvanbračnog partnera da je napustila njihovu vanbračnu zajednicu te da je bila odsutna oko godinu i pol za koje vrijeme da je ostvarila novu vezu u kojoj je rođeno drugo dijete mlt. ZČ koja je stara osam mjeseci. U međuvremenu ČČ i ona da su normalizirali svoj odnos te je ona ponovno došla živjeti u [adresa]. Nakon njenog dolaska optuženik je ponovno počeo sa neprimjerenim ponašanjem prema njoj koje se manifestiralo u grubom vrijeđanju npr. da je kurva, drolja, a to da bi se dešavalo gotovo svakodnevno i to više puta na dan. Vrijeđao bi je da je nitko i ništa, da si nađe novi stan, da ide kod svojih ljubavnika- jebača što da je nju vrijeđalo i uznemiravalo, a što da joj je znao govoriti i u prisutnosti njihovog zajedničkog djeteta mlt. ŽČ. U inkriminiranom razdoblju da nije radila, a optuženik da je bio zaposlen i kući bi dolazio oko 15,00 sati. U pravilu od tada pa prema večeri započeo bi sa svojim inkriminiranim ponašanjem, a da joj je znao i prijetiti na način kada bi ona njemu rekla da prestane sa spornim ponašanjem jer da će zvati policiju, on bi joj tada govorio da će je prebiti pred policijom te da neće ići za Rijeku već za bolnicu. Te njegove prijetnje da je shvatila ozbiljno, osjećala se ugroženom i nesigurnom. U pravilu on da bi to radio na način da bi sjedio u kuhinji, ona bi bila sa djetetom u drugoj sobi, ali bi on te prijeteće i uvredljive riječi izgovarao glasno da bi ih ona mogla čuti u drugoj prostoriji između kojih su postojala vrata. Njihovo dijete ŽČ da je primijetila njenu uznemirenost i zaplakanost pa bi je dijete tješilo. Navela je da misli da ŽČ osjeća određeni strah prema ocu. Njen izvanbračni suprug da je znao primjenjivati mjere tjelesne prisile prema ŽČ što je činio u nekoliko navrata u stanu njene majke u Rijeci, a to da se manifestiralo da bi je dlanom udario po stražnjici a što da je po njenoj prosudbi i po prosudbi njene majke bila neprimjerena reakcija roditelja prema djetetu. Posljednji put u [adresa] u stanu da je primijenio neadekvatnu pedagošku reakciju kada ju je povukao za kosu i uštipnuo ŽČ, a iz razloga što je prilikom konzumacije hrane prolila malo mlijeka s pahuljicama. Dijete da joj se požalilo. Optuženik da zna adresu gdje ona trenutno boravi, ali da ne krši mjere opreza. Vezano za njegovo vrijeđanje i prijetnje da bi to prvenstveno činio kada bi bili sami bez prisutnosti trećih osoba. Osim ona dva slučaja koja je opisala optuženik nije na još neki način fizički reagirao prema mlt. ŽČ. Kada joj je optuženik zaprijetio da će je pretući pred policijom ako ih nazove da je u stanu bila prisutna i mlt. ŽČ. Optuženik je u pravilu iz kuhinje govorio razne uvredljive i neprimjerene riječi za vrijeme dok bi ona bila u sobi. Ponekad bi znao doći u prostor sobe u kojoj bi ona bila i tada bi joj znao govoriti uvredljive riječi, ali nikada nije na nju fizički nasrnuo jer zna da bi ga prijavila policiji, prvenstveno zbog zaštite djece. Inkriminirane situacije koje je opisala da su se dešavale kada bi optuženik bio u trijeznom stanju jer on ne konzumira alkohol. Ali optuženik da ima drugi problem, a taj je da je on ovisnik o kocki i redovito svoju plaću potroši putem internetskih igara na sreću preko Admiral kluba i slično. Bilo je situacija da nisu imali novčanih sredstava i da im je njen otac davao novac za hranu za djecu i za njih.

    5.1.Nakon pročitanog iskaza svjedokinja je navela da u cijelosti ostaje kod tog iskaza koji joj je pročitan. Dodala je da u stanu kod njene majke MČ optuženik nije udario mlt. ŽČ već da ju je pokušao udariti na način da je nekoliko puta rekao da će dobiti po guzi ne udarivši je. Mlt. ŽČ ostvaruje kontakte s ocem i ona sama da je izrazila želju da određeno vrijeme bilo vikende bilo praznike provede kod oca i njegove rodbine.

    5.2.Na pitanja tužitelja svjedokinja je odgovorila da je mlt. ŽČ optuženik povukao za kosu dovoljno da dijete osjeti strah.

    5.3.Na dati iskaz optuženik je imao primjedbu navodeći da nije istina da bi oni bili gladni jer da je frižider kod njegove majke bio pun. Također da nije istina da je on bio ovisnik o kocki, on da je znao igrati igre na sreću kao i svi drugi, ali da nije ovisnik jer da je ovisnik da ne bi imao stan i posao. Drugih primjedbi da nema.

    5.4.Na istaknutu primjedbu svjedokinja je iskazala da je po njoj ovisnik onaj koji svaki mjesec konstantno igra igre na sreću.

    6.Svjedok- MČ (list 318 spisa) ispitana iskazala je da ne zna zbog čega je pozvana. Unutar vremenskog razdoblja od rujna 2021. do svibnja 2022. kao i do sada da ona živi u [adresa], a unutar tog perioda optuženik i njena kćerka živjeli su u [adresa] zajedno sa mlt. ŽČ. Nikada nije prisustvovala niti jednom događaju da bi ovdje prisutni optuženik se neprimjereno ponašao bilo prema LČ bilo prema mlt. ŽČ. Znala ih je posjećivati u [adresa] i uvijek je sve bilo u redu. Ako netko nekad i vikne prema djetetu, bože moj i ona da je to znala.

    6.1.Na pitanja tužitelja svjedokinja je odgovorila da ona nikada nije čula da bi optuženik rekao nešto ružno prema LČ ili djetetu. LČ bi joj znala reći da se porječkala sa suprugom, optuženikom da je ljuta na njega i nakon par sati sve bi bilo u redu.

    6.2.Na pitanja suca svjedokinja je odgovorila da je neko vrijeme stanovala na adresi [adresa], Ć [adresa]. Znali su je posjećivati optuženik, LČ i njihova kćer ŽČ. Niti jednom u njenom stanu nije bilo situacije da bi optuženik bilo vikao bilo pokušao udariti ili udario mlt. Mirnu ili da bi se neprimjereno ponašao prema jednoj ili drugoj. Čak štoviše stalno bi se brinuo da dijete ne bi previše skakalo, brinuo bi se odnosno čuvao kćer.

    6.3.Svjedokinji se predočava dio iskaza oštećene LČ koji počinje riječju „činjenica … prema malom djetetu.“ na što je svjedokinja odgovorila da ona za taj slučaj ne zna. Navela je da je njoj optuženik ostavljao dojam normalnog oca. Uvijek je bio kulturan i pristojan.

    7.Svjedok ĆČ (list 335-336 spisa) ispitana iskazala je da jedino što zna je to da je od srpnja 2022. do siječnja 2023. bila voditeljica mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi u odnosu na mlt. ŽČ i mlt. ZČ, a koja je bila izrečena samo majci LČ.

    7.1.Na pitanja tužitelja svjedokinja je odgovorila da joj je o konkretnom slučaju poznato to da je LČ bila izrečena navedena mjera, a zbog toga što je bila protiv nje podnesena prijava radi zlostave i zanemarivanja djeteta i to u odnosu na ŽČ i ZČ, a koja prijava je bila podnesena odnosno otac, optuženik se obratio njima tj. Centru za to zanemarivanje. Također zna da je LČ prijavila optuženika za nasilje prema njoj zbog čega su bile izrečene mjere zabrane približavanja i kontaktiranja koje su bile izrečene optuženiku u odnosu na LČ. Kada je spomenula da se radilo o nasilju prema LČ od strane optuženika ona da ne zna detalje, zna ono što je pročitala u spisu, ali ona sa njima o tome da nije razgovarala. Kada je bilo to nasilje da ne može točno reći, ali njena pretpostavka je da je to bilo prije srpnja 2022. jer je bila izrečena mjera kojoj je ona bila voditeljica u srpnju 2022. Da li je mlt. ŽČ bila direktno izložena tom nasilju da ne zna, ali zna da je živjela sa LČ i optuženikom. Ono što je njoj poznato je to da je LČ htjela da se što prije uspostave kontakti i mlt. ŽČ i optuženika te pitanje plaćanja alimentacije. Ona da je vodila narečenu mjeru koju je nakon nje nastavila voditi druga kolegica i to ČČR, a jedan stručni tim koji čine dvije osobe je tu mjeru i donio, a stručni tim su sačinjavali TČ, socijalna radnica pri HZSR Područni ured Opatija i ĐČ, psihologinja pri HZSR Područni ured Rijeka.

    8.Svjedok TČ (list 347 spisa) ispitana iskazala je da se sjeća da su u

    2019. dobili predmet obitelji ŽČ. Sjeća se da se radilo o LČ koja je imala dijete ŽČ sa optuženikom. U odnosu na LČ bila je izrečena mjera intenzivne stručne pomoći nadzora čiji voditelji te mjere su bili koliko se sjeća ĆČ, a potom ČČR. Ona je kao voditeljica predmeta kontaktirala sa LČ, bila je i na terenu u smislu da je išla na njenu kućnu adresu i LČ je vodila računa o djeci posebice u pogledu zdravlja s time što ona općenito nije imala dostatnog roditeljskog kapaciteta. Zna da je LČ optuženika prijavljivala za nasilje. S optuženikom nije nikada kontaktirala.

    8.1.Na pitanja tužitelja svjedokinja je odgovorila da se sjeća da je LČ govorila o nasilju, ali da su se oni fokusirali na roditeljsku skrb. To iz razloga što je tu bilo međusobnih optužbi u smislu da su i LČ i optuženik jedan drugoga optuživali za nasilje i za neadekvatnu skrb oko djeteta. Da li je bilo kakvih neprimjerenih ponašanja prema djetetu ona o tome da ne zna ništa.

    8.2.Na pitanja suda svjedokinja je odgovorila da je mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora bila izrečena samo LČ, prema ocu djeteta, optuženiku nije bila izrečena jer je on u to vrijeme imao na snazi mjeru opreza zabrane približavanja. Kada je rekla da je LČ govorila o tome da je prema njoj počinjeno nasilje od strane optuženika, ona je to samo paušalno navela odnosno ona da tada nije bila ni prisutna, ali zna da se najviše fokusirala na to kakva prava ona u svemu tome ima.

    9.Svjedok ĐČ (list 348 spisa) ispitana iskazala je da joj je poznato da su u obitelji ŽČ bili narušeni odnosi. LČ je prije živjela u [adresa] zajedno sa optuženikom i imali su jedno mlt. dijete. Zna da se ona preselila u Rijeku nakon što je prijavila optuženika za nasilje. Zna da se vodio postupak misli na temelju obavijesti policije iz Delnica. Ona da je radila u tom timu kao psiholog. S mlt. ŽČ nije razgovarala jer je bila premalena, s optuženikom također nije razgovarala već da je jednom obavila razgovor sa LČ, ali se ne sjeća tog razgovora.

    9.1.Na pitanja tužitelja svjedokinja je odgovorila kako je proteklo dosta vremena pa da se uopće ne sjeća sadržaja razgovora sa LČ. Ne sjeća se da bi imala bilo kakva saznanja o tome kakav je optuženik bio prema mlt. ŽČ.

    9.2.Na pitanja suda svjedokinja je odgovorila da se ne sjeća da bi bilo prema LČ bilo prema optuženiku bila izrečena bilo kakva mjera od strane HZSR.

    10.Svjedok ČČR (list 348-349 spisa) ispitana iskazala je da je bila voditelj mjere obiteljsko pravne zaštite obitelji ŽČ i radila je po programu koji je sačinio stručni tim HZSR Područni ured Rijeka. Kao voditeljica mjere obilazila je obitelj i to majku LČ na njenoj kućnoj adresi gdje je stanovala sa svoje dvoje djece. Mjera je bila izrečena zbog propusta u ostvarivanju roditeljske skrbi i to samo majci LČ. Prema ocu, optuženiku nije bila izrečena jer je on živio van Rijeke, a imala je priliku ga upoznati jer ga je srela samo jednom ili dva puta slučajno kada ga je zatekla u stanu LČ po svom dolasku. Tom prilikom kada je optuženika zatekla u stanu LČ, situacija je bila normalna bila su prisutna i djeca koja su s njime normalno kontaktirala, nije bilo nikakvih poteškoća, sve je bilo normalno. O tome da li je bilo kakvog nasilja optuženika prema LČ ne zna ništa osim da je jedno vrijeme LČ bila u sigurnoj kući, a što je zaključila po tome jer je naknadno dobila stan kao zlostavljana majka.

    10.1.Na pitanja tužitelja svjedokinja je odgovorila da ne zna koliko je dugo LČ bila u sigurnoj kući i ne zna koje godine. Ona je bila druga voditeljica mjere jer je tu mjeru samo dalje nastavila voditi, a ne zna tko je bio prije nje.

    11.Na listu 135 – 307 spisa prileži cjelokupna dokumentacija Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Rijeka, a koja se odnosi na postupanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema obitelji ČČ i LČ koje se utvrđuje da je prema LČ izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi u odnosu na mlt. kćer ŽČ i mlt. kćer ZČ, a zbog nedostatnih roditeljskih kapaciteta majke, a u cilju praćenja obiteljskih prilika te je voditeljicom mjere imenovana ĆČ, a potom ČČR. Sačinjena su izvješća o rastu i razvoju mlt. djece. Nadalje iz dokumentacije se utvrđuje da je zbog nasilja u obitelji u svibnju 2022. ČČ izdana mjera zabrane prilaska LČ i djeci te da je LČ zatražila stambeno zbrinjavanje kao žrtva nasilja. Rješenjem Primorsko goranske županije upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od **.**.2022. LČ kao žrtvi nasilja u obitelji utvrđeno je pravo na stambeno zbrinjavanje u trajanju do dvije godine njoj i njenoj mlt. djeci.

    12.Na kraju je izvršen uvid u kaznenu evidenciju (list 85 spisa) te je utvrđeno da optuženik nije kazneno osuđivana osoba te uvid u prekršajnu evidenciju (list 83-84 spisa) iz koje se utvrđuje da optuženik nije prekršajno kažnjavan.

    13.Na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, analizirajući obranu optuženika kao i svaki dokaz zasebno i u svojoj ukupnosti, sud smatra utvrđenim i dokazanim da je optuženik ČČ počinio jedno kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji opisano u čl. 179a. KZ/11 na način, na mjestu i u vrijeme kako je opisano u izreci presude te da nema elemenata koji bi isključivali njegovu kazneno pravnu odgovornost.

    14.Nije sporno da je optuženik bio u izvanbračnoj zajednici sa oštećenom LČ s kojom ima jedno mlt. dijete kćer ŽČ, da su u dva navrata živjeli zajedno tijekom 2017. do kraja 2019. te ponovno od rujna 2021. do dana 03. svibnja 2022., za vrijeme trajanja zajednice živjeli su u [adresa].

    15.Međutim spornim se tijekom dokaznog postupka ukazalo samo počinjenje kaznenih djela u inkriminiranom razdoblju pod uvjetima i na način kako se to optuženiku stavlja na teret te sukladno tome da li su u postupanju optuženika ostvarena obilježja utuženih kaznenih djela.

    16.Naime optuženik nije iznosio svoju obranu niti na sudu niti prilikom prvog ispitivanja te se time smatra da poriče kazneno djelo, a i prilikom očitovanja o krivnji izjasnio se da se ne smatra krivim.

    17.Međutim svjedokinja oštećena LČ je detaljno i okolnosno opisala postupanje optuženika u inkriminiranom razdoblju.

    17.1.Tako iz iskaza svjedokinje LČ proizlazi da su optuženik i ona bili u izvanbračnoj zajednici u dva navrata. Nakon što su drugi puta stupili u izvanbračnu zajednici da ju je optuženik svakodnevno i to više puta na dan grubo vrijeđao i neprimjereno se prema njoj ponašao na način da bi joj govorio da je kurva, drolja, da je nitko i ništa, da si nađe novi stan, da ide kod svog ljubavnika – jebača što da je nju vrijeđalo i uznemiravalo. Kada bi optuženiku rekla da prestane sa takvim svojim postupanjem prema njoj jer da će ga prijaviti policiji da bi joj upućivao prijeteće riječi u smislu da će je prebiti pred policijom, da neće ići za Rijeku već za bolnicu.

    17.2.Iskaz oštećene LČ sud je cijenio vjerodostojnim i u cijelosti ga je prihvatio. Razlog prihvaćanja tog iskaza je taj što je oštećenica dosljedno i iscrpno u svojem iskazivanju opisala terećene događaje prilikom iskazivanja u prethodnom postupku, a kod kojeg iskaza je u cijelosti ostala prilikom iskazivanja na sudu. Uz to svjedokinja oštećena upozorena je na dužnost govorenja istine, a na njen iskaz sam optuženik nije imao primjedbi osim u dijelu gdje je iskazivala da je optuženik ovisnik o kocki i da su bili gladni, a što se ne odnosi na inkriminirano djelo.

    17.3.U prilog vjerodostojnosti iskaza oštećenice govore i iskazi u postupku saslušanih svjedoka i to svjedoka ĆČ, TČ, ĐČ i ČČR koje iskaze je sud u cijelosti prihvatio budući su iskazi suglasni, a uz to navedeni svjedoci su stručne osobe pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad i nemaju razloga lažno teretiti optuženika.

    17.4.Navedeni svjedoci o tome da se optuženik u utuženom vremenskom razdoblju nasilnički ponašao prema oštećenoj LČ imaju posredna saznanja budući imaju saznanja o tome da je LČ prijavljivala optuženika za nasilje, da je optuženiku zbog toga izrečena i mjera zabrane prilaska oštećenoj. Uz to iz iskaza svjedokinje ČČR proizlazi da je LČ omogućeno stambeno zbrinjavanje kao žrtvi nasilja, a prethodno da je bila u sigurnoj kući.

    17.5.Da je oštećenoj omogućeno stambeno zbrinjavanje kao žrtvi nasilja u obitelji o čemu je iskazivala svjedokinja ČČR proizlazi i iz materijalne dokumentacije i to Rješenja od dana 30. prosinca 2022. kojim je oštećenoj priznato pravo na stambeno zbrinjavanje kao žrtvi nasilja u obitelji. Prema dokumentaciji proizlazi da je oštećena podnijela zahtjev za to stambeno zbrinjavanje dana 01. kolovoza 2022.

    17.6.Dakle u cijelosti je potvrđen iskaz oštećene i to kako personalnim dokazima (svjedoci ĆČ, TČ, ĐČ i ČČR) tako i materijalnom dokumentacijom (Rješenje o stambenom zbrinjavanju).

    18.Svjedokinja MČ iskazivala je da nije prisustvovala niti jednom događaju da bi se optuženik neprimjereno ponašao prema oštećenoj s time što istovremeno navodi da je ona živjela u [adresa], a optuženik i oštećena u [adresa] gdje da ih je ona znala posjećivati te se logički nameće zaključak da je ona samo povremeno dolazila kod optuženika i oštećene i ne može znati što se dešavalo kod njih kad ona nije bila prisutna.

    19.Činjenica je da iz iskaza ispitanih svjedoka djelatnica Hrvatskog zavoda kao i iz materijalne dokumentacije proizlazi da je samo prema LČ izrečena mjera stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, ali iz razloga njenog nedostatnog roditeljskog kapaciteta dok ista nije izrečena prema optuženiku jer nije imao prebivališta na području [adresa], a uz to na snazi mu je bila mjera zabrane približavanja.

    20.Slijedom navedenog nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik u inkriminiranom vremenu teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji, konkretno ponašao se suprotno zabrani iz čl.10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i to prema oštećenoj LČ sa kojom je u to vrijeme bio u izvanbračnoj zajednici i time kod nje izazvao osjećaj straha za svoju sigurnost doveo je u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, čime su u ponašanju optuženika ostvarena sva obilježja kaznenog djela iz čl. 179a. KZ/11, a čija su bitna obilježja da počinitelj svojim ponašanjem kojega je svjestan kod bliske osobe izazove strah za svoju sigurnost, dovede je u ponižavajući položaj i na to pristaje.

    20.1.Naime optuženik je u utuženom vremenskom razdoblju počinio kazneno djelo opisano izreci i to na način da je u vremenskom razdoblju od rujna 2021. do 3. svibnja 2022. kada su oštećena i on ponovno živjeli zajedno u [adresa] nasilnički se ponašao prema njoj na način da bi je učestalo vrijeđao pogrdnim riječima kurvo, drolja, da je nitko i ništa, da si nađe novi stan, da ide kod svojih ljubavnika- jebača, a kad bi oštećena tražila da prestane jer će u protivnom zvati policiju istoj bi govorio da ako dođe policija da će je prebiti pred policijom pa da neće ići u Rijeku već u bolnicu. Takvim ponašanjem optuženika i to svakodnevnim i učestalim verbalnim zlostavljanjem, upućivanjem pogrdnih i prijetećih riječi oštećena je nedvojbeno bila dovedena u ponižavajući položaj i osjećala strah, a što se ogleda u tome da je podnijela kaznenu prijavu protiv optuženika, prekinula izvanbračnu zajednicu i zatražila stambeno zbrinjavanje kao žrtva nasilja, a čemu joj je i udovoljeno.

    20.2.Kako je i navedeno sve to proizlazi iz iskaza oštećene LČ, a što je potvrđeno i iskazima svjedoka ĆČ, TČ, ĐČ i ČČR koji nemaju neposredna saznanja, ali suglasno navode da znaju da je oštećena podnosila prijavu zbog nasilja protiv optuženika kao i materijalnom dokumentacijom.

    21.Kazneno djelo optuženik je počinio sa namjerom jer je s obzirom na svoju životnu dob i iskustvo bio svjestan svog postupanja te da njegovo ponašanje predstavlja ponašanje koje je kaznenopravno nedopušteno i društveno neprihvatljivo tj. bio je svjestan obilježja kaznenoga djela i na to je pristao, a njegova ubrojivost u vrijeme počinjenja kaznenih djela nije dovedena u pitanje.

    22.Dakle imajući u vidu ovako utvrđene rezultate provedenog dokaznog postupka to sud utvrđuje da je opisanim postupanjem optuženik ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela iz čl.179a. KZ/11 i to upravo na način kako je i opisano u izreci presude pod toč. I. Stoga je u svemu valjalo odlučiti kao u izreci presude, optuženika ČČ za kazneno djelo opisano u izreci presude proglasiti krivim i osuditi po zakonu.

    23.Prilikom odlučivanja o kaznenoj sankciji za optuženika sud je cijenio odredbu čl.41. KZ/11.

    23.1.Prilikom odluke o vrsti i visini kaznenopravne sankcije sud je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti na strani optuženika kao i svrsi kažnjavanja i to da se izrazi društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela te da se utječe na počinitelja da više ne čini kaznena djela (specijalna prevencija) kao i da se utječe na ostale da ne čine kaznena djela te na njihovu svijest o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja počinitelja kaznenih djela.

    23.2.Tako je kao olakotnu okolnost na strani optuženika sud cijenio njegovu dosadašnju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost. Kao otegotnu okolnost sud je uzeo jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra koja se očituje ne samo u ugrozi života i tijela te osobne slobode žrtve, već u činjenici da je optuženik kazneno djelo počinio prema svojoj primarnoj obitelji-supruzi s kojom je živio u istom kućanstvu i koja je bila primorana trpjeti takvo ponašanje optuženika.

    23.3.Cijeneći težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela, ocjenjujući stupanj krivnje optuženika, pobude iz kojih je djelo počinjeno, ulogu optuženika u počinjenju djela, a uvažavajući istaknute olakotne i otegotne okolnosti sud je optuženiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine te mu potom izrekao uvjetnu osudu kojom je određeno da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko tijekom provjeravanja od tri godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo koju kaznu sud smatra primjerenom kako težini počinjenog kaznenog djela tako i ranije utvrđenim osobnim svojstvima optuženika.

    23.4.Prilikom odmjeravanja vremena kušnje sud se rukovodio težinom kaznenog djela koje je počinio optuženik te prethodno elaboriranim okolnostima koje utječu na samu sankciju. Naime ovaj sud drži da rok kušnje treba svojom duljinom također izražavati društvenu osudu njihovog počinjenja, a svakako je u tome potrebno voditi računa i o svim prethodno obrazloženim okolnostima koje se tiču same ličnosti optuženika. Stoga mu je izrečena uvjetna osuda kojom je određeno da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko tijekom provjeravanja od tri godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

    23.5.Naime upravo ovakvu sankciju uz uvjetnu osudu ovaj sud smatra primjerenom da utječe na optuženika da se ubuduće kloni vršenja kaznenih djela, ali i prikladnim da izrazi društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela, te da jača povjerenje građana u pravni poredak te da utječe i na druge kao i na počinitelja da ne vrše kaznena djela i da se jača svijest ljudi o pogibeljnosti i društvenoj neprihvatljivosti vršenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Istovremeno ovaj sud drži da će ovakva kaznenopravna sankcija istom omogućiti ponovno kvalitetno uključivanje u društvo i njegove općeprihvaćene vrijednosti.

    23.6.U slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu kaznu zatvora optuženiku se uračunava vrijeme lišenja slobode kako je i navedeno u izreci presude.

    24.Na raspravi dana 11. srpnja 2025. tužitelj je odustao od kaznenog progona protiv optuženika ČČ zbog kaznenog djela iz čl.177.st.2. KZ/11 počinjenog na štetu mlt. ŽČ opisanog pod toč.2) optužnice.

    24.1.Obrazlažući odustanak od kaznenog progona, ovlaštena tužiteljica je navela da prema navodima majke i z. z. LČ nasilničkim postupcima optuženika nije bila prisutna maloljetna ŽČ. U dokaznom postupku pred sudom da nije utvrđeno i dokazano da bi optuženik bio fizički i psihički nasilan spram same maloljetne kćeri, a što potkrjepljuje i neposredni svjedok gospođa MČ. Niti saslušani neutralni svjedoci sve redom djelatnici HZSR, Područnog ureda Rijeka u svojim iskazima da nisu stavili na raspolaganje saznanja da bi mlt. ŽČ bila izložena neprimjerenim postupcima optuženika. Stoga da odustaju od daljnjeg progona u odnosu na kazneno djelo iz čl.177.st.2. KZ/11.

    24.2.Slijedom odustanka ovlaštenog tužitelja od kaznenog progona optuženika ČČ zbog kaznenog djela iz čl. 177.st.2. KZ/11, a opisanog pod toč. II izreke, valjalo je temeljem odredbe čl.452.toč.3. ZKP/08, donijeti odbijajuću presudu.

    25.Kako je optuženik proglašen krivim, na temelju čl. 148 st. 1 ZKP/08 naloženo mu je da podmiri troškove kaznenog postupka, i to paušalnu svotu utvrđenu s obzirom na složenost i trajanje izvida i kaznenog postupka te imovno stanje optuženika dok je na temelju čl. 148 st. 6 ZKP/08 oslobođen dužnosti da naknadi ostale troškove kaznenog postupka, smatrajući da bi plaćanjem istih bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje optuženika. U odnosu na odbijajući dio presude optuženik je oslobođen od plaćanja troškova postupka temeljem odredbe čl.149.st.1. ZKP/08.

    U Rijeci, 16. srpnja 2025.

    Sudac za mladež:

    Ksenija Jurković-Šepić v.r.

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u 3 istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    • ODO

    • optuženiku

    • oštećenoj

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.