Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-158/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari provedbe prijavnog lista za zemljišnu knjigu broj RN-22/21 k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbi protustranke Coca Cola HBC Hrvatska d.o.o., Zagreb, Sachsova 1, podnesenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z- 29821/2024 (Ozn. Z-11188/21) od 23. rujna 2024., dana 16. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-29821/2024 (Ozn. Z-11188/21) od 23. rujna 2024.
Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pod poslovnim brojem: Z-50868/24.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor protustranke i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-11188/2021 od 28. svibnja 2024. u točki XI izreke, naložena je zabilježba odbijenog prigovora i provedba upisa.
2. Protiv tog rješenja žali se protustranka sadržajno zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st 1. t. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22. i 155/2023. - dalje: ZPP) te predlaže usvojiti žalbu.
3. Žalba je neosnovana.
4. Donošenjem pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024, dalje: ZZK).
5. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta posl. br. Z-11188/2021 od 28. svibnja 2024. dopuštena provedba po službenoj dužnosti prijavnog lista za zemljišnu knjigu broj RN-22/21 k. o. [katastarska općina], na nekretninama pobliže opisanim u izreci pobijanog rješenja.
6. Na navedeno rješenje je protustranka podnijela prigovor koji je pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen kao neosnovan s pozivom na odredbe čl. 131. do 133., te čl. 101. i 102. Zakona o cestama (Narodne Novine RH br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 dalje: ZC-ma) te odredbe čl. 117. st. 2. ZZK. Navedeno iz razloga jer je utvrđeno da prijavni list s promjenama u katastru zemljišta predstavlja javnu ispravu koju je nadležno tijelo (Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba) donijelo u granicama svojih ovlaštenja i da je zemljišnoknjižni sud prilikom odlučivanja o upisu određenom predmetnim prijavnim listom ovlašten primijeniti jedino čl. 117. st. 2. ZZK koji propisuje da će se zemljišnoknjižni sud, kada odluku o upisu donosi drugo nadležno tijelo, ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.
7. Protustranka u žalbi, u bitnome kao i u prigovoru na rješenje zemljišnoknjižnog referenta navodi da na nekretnini ima upisano pravo korištenja, da žalitelj nije sudjelovao u predmetnom postupku.
8. Žalbenim navodima protustranke nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjskog rješenja.
9. Obzirom na predmet upisa i sadržaj žalbe valja prvenstveno navesti da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalan postupak u kojem je nastupanje pravnih učinaka zemljišnoknjižnog upisa uvjetovano ispunjenjem određenih pretpostavki. Za dozvolu i provedbu zemljišnoknjižnog upisa, te za nastupanje pravnih učinaka tog upisa moraju se ispuniti određene opće i posebne pretpostavke. Za provedbu zemljišnoknjižnog upisa potrebno je zemljišnoknjižnom sudu, uz prijedlog za upis, priložiti ili predočiti tabularnu ispravu - ispravu odgovarajućeg oblika i sadržaja koja je prikladna za provedbu određenog zemljišnoknjižnog upisa, a što je ujedno i nužna pretpostavka za odlučivanje o dopuštenosti i provedivosti zemljišnoknjižnog upisa. Zemljišnoknjižni sud o osnovanosti prijedloga za upis odlučuje isključivo na temelju podataka upisanih u zemljišne knjige, prijedloga za upis te priloženih isprava na temelju kojih se upis zahtijeva i to po pravilima izvanparničnog postupka bez rasprave, saslušanja stranaka i bez izvođenja nekih drugih dokaza, a kako je to i određeno člankom 100. ZZK.
9.1. Priložene isprave dokazuju da su predmetne čestice u naravi nerazvrstana cesta izgrađena do stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11.) i da njihovo stanje nije evidentirano u zemljišnoj knjizi niti katastru, pa je prvostupanjski sud sukladno čl. 131. st. 5. ZC-a koji propisuje da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi u situaciji kada nerazvrstana cesta nije evidentirana u katastru zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pravilnom primjenom materijalnog prava dopustio provedbu prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine i provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a uzimajući u obzir stavak 6. citirane zakonske odredbe koja propisuje da se nerazvrstane ceste upisuju u zemljišnu knjigu bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, žalbeni navodi protustranke kojima osporavaju provedbu prijavnog lista iz razloga koji se odnose na upravni postupak ne mogu biti pravna zapreka za dopustivost upisa.
9.2. Odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i one ne propisuju da su stvarno/obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, radi čega žalbeni navodi kojima protustranka navodi da je nekretninu trebalo otkupiti nisu relevantni za ocjenu dopustivosti upisa.
10. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio je pravno stajalište - da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., B4/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12., u daljnjem tekstu: ZV); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.
11. Obzirom na iznesene razloge, valjalo je primjenom članka 149. stavka 3. ZZK žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe .
U Zagrebu 16. srpnja 2025..
S u d a c:
Gabriela Topić Kordej
