REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2325/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i mr. sc. Neri Radas članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženog Adriatic osiguranja d.d. iz Zagreba, Listopadska 2, OIB 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Vegar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2797/2024-2 od 16. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Pn-189/2022-10 od 21. veljače 2024., u sjednici održanoj 16. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

Dopušta se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2797/2024-2 od 16. prosinca 2024., u odnosu na pitanje:

„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate obiteljske mirovine ili iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. stavak 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?“.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2797/2024-2 od 16. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Pn-189/2022-10 od 21. veljače 2024., u izreci pod I. i II.

2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj postavlja dva pitanja za koja navodi da su važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate obiteljske mirovine ili iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu u skladu sa člankom 27. stavak 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu?

2. Može li stvarna šteta za tužitelja biti razlika između mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju ozljede na radu u situaciji kada je rješenjem HZMO-a utvrđena invalidska mirovina zbog ozljede izvan rada, a koja mirovina je prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uvijek manja od invalidske mirovine utvrđene zbog ozljede na radu (NN 151/05)?“.

2.1. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja tužitelj je naveo da o spornim pitanjima postoji neujednačena praksa nižestupanjskih sudova, pri čemu se pozvao na više odluka drugostupanjskih sudova (primjerice na odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-215/2022-2 od 25. travnja 2024., Županijskog suda u Zagrebu br. Gž- 1496/2023 od 23. svibnja 2023., Županijskog suda u Sisku br. Gž-194/2021 od 24. kolovoza 2023., Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1349/2021 od 14. listopada 2021. i dr. Također je naveo da je glede prvo postavljenog pravnog pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio tužitelju podnošenje revizije u predmetu broj Revd-1177/2023-2 od 21. ožujka 2023., Revd-751/2024 od 10. srpnja 2024. i dr.

3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

4. Prijedlog je dopušten.

5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11. -proč.tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je prvo postavljeno pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije tužitelja, kako je isto naznačeno u izreci ovog rješenja važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeri. Navedeno stoga što je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je u vezi s njim pravno shvaćanje zauzeto u pobijanoj presudi u suprotnosti s onim zauzetim u presudama Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1496/2023-2 od 23. svibnja 2023., Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1349/2021 od 14. listopada 2021., a o njemu nema prakse revizijskog suda (tako i u Revd 1177/2023 od 21. ožujka 2023. i dr. na koje se predlagatelj i pozvao u prijedlogu).

6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci.

7. U odnosu na preostalo (drugo) postavljeno pitanje smatra se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 16. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić