REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1942/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević, Mirjane Magud i mr. sc. Neri Radas članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, Područna služba Osijek, Kapucinska 29, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-162/2024-3 od 17. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-144/2020-13 od 15. prosinca 2023., u sjednici održanoj 16. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnošenje revizije protiv točke I. izreke presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž- 162/2024-3 od 17. veljače 2025., u odnosu na pitanje:
„Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05)?“.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-162/2024-3 od 17. veljače 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pn-144/2020-13 od 15. prosinca 2023.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj postavlja pet pitanja za koja navodi da su važna za odluku u sporu, za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
„1. Da li za HZMO u parničnom postupku naknade štete, kojom potražuje naknadu štete po isplaćenoj invalidskoj mirovini nakon 1. siječnja 2014. stvarnu štetu predstavlja puni iznos isplaćene mirovine u skladu sa člankom 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13) ili kako smatra tuženik štetu predstavlja razlika između rješenjem priznate i isplaćene mirovine i pretpostavljenog iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, u skladu sa člankom 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05)?
2. Može li stvarna šteta koju trpi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje biti razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog ozljede izvan rada i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, ako je mirovina zbog ozljede izvan rada uvijek manja od mirovine zbog ozljede na radu?
3. Ako tužitelj unatoč nespornom pravu na naknadu stvarne štete prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu istu ne može ostvariti sukladno čl. 27. st. 3. tog Zakona, je li odredba čl. 27. st. 3. navedenog Zakona primjenjiva za određivanje stvarne štete za tužitelja, odnosno je li u tom slučaju potrebno primijeniti drugi specijalni propis koji precizno uređuje istu materiju, konkretno čl. 161. -164. Zakona o mirovinskom osiguranju?
4. Je li za odluku u sporu radi naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika mjerodavan Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme isplate mirovine ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete te odstupa li u tom pogledu drugostupanjska odluka od pravnog shvaćanja izraženog u odluci revizijskog suda br. Rev-5292/2019 od 16.06.2020. godine?
5. Je li Zakon o mirovinskom osiguranju lex specialis u pogledu naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine određene prema tom Zakonu, te je li Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) koji je stupio na snagu 01. 01. 2014. lex posterior u odnosu na Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05) koji je stupio na snagu 01. 01. 2006.?“.
2.1. Kao razlog važnosti postavljenih pitanja tužitelj je naveo da o spornim pitanjima postoji neujednačena praksa nižestupanjskih sudova, pri čemu se pozvao na više odluka drugostupanjskih sudova (primjerice na odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1105/2022 od 29. studenoga 2023., Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi br. Gž-1176/2020 od 31. ožujka 2022., Županijskog suda u Zagrebu br. Gž-2626/2020 od 29. ožujka 2021., Županijskog suda u Sisku br. Gž-1134/2021 od 24. travnja 2024. i Gž-808/2021 od 24. travnja 2024. i dr. Također je naveo da je glede prvo postavljenog pravnog pitanja Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio tužitelju podnošenje revizije u predmetu broj Revd-1177/2023-2 od 21. ožujka 2023., Revd-1865/2024 od 10. srpnja 2024., Revd-751/2024 od 10. srpnja 2024. i dr.
2.2. Tužitelj smatra da pitanja koja postavlja, udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 57/11., 148/11. -proč.tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP).
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog je dopušten.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. st. 1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da je prvo postavljeno pitanje iz prijedloga za dopuštenje revizije tužitelja, kako je isto naznačeno u izreci ovog rješenja važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeri, s obzirom da je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, jer je u vezi s njim pravno shvaćanje zauzeto u pobijanoj presudi u suprotnosti s pravnim shvaćanjem zauzetim u primjerice odluci Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-2626/2020 od 29. ožujka 2021., Županijskog suda u Sisku br. Gž-1134/2021 od 24. travnja 2024. i dr.), a o njemu nema prakse revizijskog suda (u tom smislu i ovaj sud u odluci broj Revd-1865/2024 od 10. srpnja 2024., Revd- 751/2024 od 10. srpnja 2024., Revd-414/2025 od 19. veljače 2025. i dr.).
6. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP odlučiti kao u izreci.
7. U odnosu na preostala (drugo, treće, četvrto i peto) postavljena pitanja smatra se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP- a.
Zagreb, 16. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
