Poslovni broj: Usž-2237/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jelene Rajić, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja Općine Jasenice, OIB: 67018780392, sa sjedištem u Jasenicama, Petra Zoranića 61, kojeg zastupa opunomoćenik Luka Zupčić, odvjetnik u Vrsima, Obala kneza Branimira 70, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Zagreb, Šubićeva 29, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv presude i točke II. rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2254/2023-7 od 16. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda te točka II. rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2254/2023-7 od 16. veljače 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/683, URBROJ: 443-02-03-22-23-4 od 16. kolovoza 2023. godine. Rješenjem, istog suda, odbijen je prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora (točke I. i II.).

1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju kao investitoru u roku od 90 dana od dana zaprimanja rješenja ukloniti građevinu - betonske tribine maksimalnih ukupnih tlocrtnih dimenzija cca 26,55 x 2,70 m, izvedene u tri nivoa, svaki širine 0,90 m, sa stepenicama širine 1,50 m kao dio tribina, u sredini i na jugoistočnoj strani tribina i s vanjskim dvokrakim armirano betonskim stubištem maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,65 x 2,70 m, za pristup od nivoa igrališta do nivoa dvorišta škole na sjeverozapadnoj strani u produžetku betonskih tribina, izgrađene bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole u sklopu sportskog školskog igrališta uz Osnovnu školu Petar Zoranić, Područna škola Rovanjska, u mjestu Rovanjska, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema novoj izmjeri (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema staroj izmjeri - katastarsko stanje), uz upozorenja na posljedica nepostupanja precizirana točkama 2. do 6. izreke.

2. Tužitelj je protiv osporene presude te točke II. izreke rješenja izjavio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da je sud odbio dokazni prijedlog saslušanja svjedoka i zakonskog zastupnika tužitelja na okolnost stručnosti izvedenih radova u skladu s relevantnim pozitivnim pravnim propisima s obrazloženjem da su isti „nepotrebni i suvišni“, a iz čega se može izvesti zaključak o arbitrarnosti i pristranosti suda. Tvrdi da su argumenti u vidu saslušanja predloženih svjedoka precizno definirani i naglašeni kao važan temelj u odluci rekonstrukcije školskog igrališta te posljedično tome stava tužitelja o nezakonitosti osporenog rješenja tuženika. Naglašava da je odlučna činjenica, a koja je pogrešno utvrđena, da se prema odredbi članka 3. stavka 1. točka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji radi o građevini javne i društvene namjene, koja se prema članku 4. stavku 1. točka 2. Pravilnika gradi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Tvrdi da je riječ o tribinama koje se nalaze u sklopu školskog sportskog igrališta te su pripadak i sastavni dio sportskog školskog igrališta, a zbog čega je neživotno te suprotno načelu razmjernosti ne tumačiti propis na taj način. Obzirom da je riječ o građevini iz odredbe članka 4. stavka 1. točke 2. Pravilnika, odnosno o sportskom igralištu na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju, a postojeće izgrađene, odnosno rekonstruirane tribine su pripadak i sastavni dio školskog sportskog igrališta, tvrdi da nema mjesta primjeni odredbe članka 5. stavka 1. točke 19. Pravilnika koja govori o montažnim tribinama na sportskim igralištima. Naglašava da se u konkretnom predmetu može primijeniti i odredba članka 5. stavka 1. točka 1. Pravilnika kojom je predviđeno da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se unapređuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena, jer su tribine samo pripadak igralištu, koje su postojale i ranije, ali su ovim projektom poboljšane u smislu sigurnosti korištenja od strane korisnika odnosno učenika osnovne škole.

2.1. Nadalje ukazuje na to da pri korištenju slobodne ocjene javnopravno tijelo ima zadaću odrediti mjeru koja na najbolji način odgovara zaštiti javnog interesa i prava pojedinca, a načelo razmjernosti je posebna vodilja pri donošenju takvih odluka. Smatra da je tuženik, sukladno odredbi članka 109. Zakona o Državnom inspektoratu, kojom je predviđena mogućnost otklanjanja nepravilnosti tijekom građenja, trebao tijekom inspekcijskog postupka tužitelja upozoriti na nepravilnosti i dati mu primjereni rok kako bi se iste korigirale. Mišljenja je da određivanje mjere čija šteta pravima i pravnim interesima stranke nadmašuje prednosti za samu zajednicu, nerazmjerna pa tako i nedopuštena. Opetovano naglašava da su svi izvedeni radovi obnove i rekonstrukcije postojećeg školskog sportskog igrališta u sklopu područne osnovne škole planirani i izvršeni u javnom interesu, a posebno u interesu djece i učenika, a prema shvaćanju svrhe propisa radovi su izvedeni u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske, posebice odredbama Zakona o gradnji te Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, kao odredbama lex specialis. Zaključno tvrdi da su objavom na internet portalu Novog radija, informacije, podatci, saznanja dobiveni prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora koristili u neslužbene svrhe prije nego li je rješenje inspektorata uopće dostavljeno tužitelju. Slijedom svega navedenog predlaže pobijanu presudu poništiti te samostalno riješiti upravnu stvar na način da se prihvate žalbeni navodi te tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti, a tuženika obveže na snošenje troškova postupka. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu te rješenje u dijelu u kojem je osporavano žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, a sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/15., 94/16. i 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da time što je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev, nije povrijedio zakon na njihovu štetu.

6. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je zakonitost stajališta tuženika prema kojem je u pravilno provedenom postupku tužitelju kao investitoru, pozivom na odredbu članka 113. stavka 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21., 67/23) naloženo uklanjanje naprijed opisanih građevina izgrađenih na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za gradnju kojih nije ishođena građevinska dozvola.

7. Naime, iz podataka spisa predmeta, a osobito, spisu priloženih zapisnika o inspekcijskim pregledima (od 27. travnja 2023., 30. lipnja 2023. i 21. srpnja 2023.) čiji su sastavni dio fotografije zatečenog stanja, proizlazi da je tužitelj, u svojstvu investitora, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u sklopu građenja-uređenja sportskog školskog igrališta uz Osnovnu školu Petar Zoranić, Područna škola Rovanjska, bez izvršne građevinske dozvole, izgradio betonske tribine maksimalnih ukupnih tlocrtnih dimenzija cca 26,55 x 2,70 m, koje su izvedene u tri nivoa svaki širine 0,90 m na koje su postavljene plastične sjedalice, sa stepenicama kao dio tribina, u sredini i na jugoistočnoj strani tribina svaka širine 1,50 m, s vanjskim dvokrakim AB stubištem i na jugoistočnoj strani tribina svaka širine 1,50 m, s vanjskim dvokrakim AB stubištem maksimalnih tlocrtnih dimenzija 5,65 x 2,70 m za pristup od nivoa igrališta do nivoa dvorišta škole na sjeverozapadnoj strani u produžetku betonskih tribina.

8. Tužitelj žalbom niti ne osporava da je investitor, niti da su prijeporne građevine izvedene bez zakonom propisanog akta za gradnju, već smatra da se iste mogu graditi bez građevinske dozvole, jer se radi o tribinama koje se nalaze u sklopu školskog sportskog igrališta, stoga da se na iste odnosi odredba članka 4. stavak 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20 i 74/22, dalje: Pravilnik), odnosno odredba članka 5. stavka 1. točka 1. istog Pravilnika.

8.1. Navedenom odredbom članka 4. stavka 2. Pravilnika propisano je da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom može graditi: dječje igralište te sportsko igralište unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju, a odredbom članka 5. stavka 1. točka 1. istog Pravilnika da se bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj građevini kojima se unapređuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te izvanredno održavanje građevine kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

9. Međutim, iz činjeničnog opisa izvedenih radova kao i spisu predmeta priležećih fotografija, jasno proizlazi da ovdje nije riječ o radovima koji bi se mogli izvoditi bez građevinske dozvole kakve ima u vidu citirana odredba Pravilnika. Naime, osim što ovdje nije riječ o izgrađenom dječjem igralištu niti je riječ o radovima na postojećoj građevini kojima se unapređuje ili poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, jer su predmetni radovi izvedeni na način da su izgrađene betonske tribine s dvokrakim armirano betonskim stubištem, a što je dovoljno za utvrđenje da je ovdje riječ o građevini u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 11. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13. i 20/17., 39/19., 125/19.,) te je za građenje takve građevine bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno da takav objekt nije moguće graditi na temelju glavnog projekta kako to pogrešno smatra tužitelj.

10. Nadalje, u odnosu na procesni prigovor tužitelja da sud nije proveo predložene dokaz (saslušanja svjedoka i zakonskog zastupnika tužitelja na okolnost stručnosti izvedenih radova) valja navesti da sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), međutim, dužan je u obrazloženju presude izjasniti se o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora, što je prvostupanjski sud i učinio, osnovano ocijenivši suvišnim prijedlog tužitelja za provođenje predloženih saslušanja, jer i po ocjeni ovoga Suda, to ne bi dovelo do drukčije odluke u ovoj stvari s obzirom na ostale dokaze koji prileže spisu.

11. Također je neosnovan i prigovor tužitelja da ga je građevinski inspektor trebao upozoriti na nepravilnosti i dati mu primjereni rok radi otklanjanja istih jer takva dužnost tuženika ne proizlazi iz odredbe članka 108. ZDI-a kojom su propisane prava i dužnosti građevinskog inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora.

12. Prigovor tužitelja da je u konkretnom slučaju došlo do povrede načela razmjernosti Sud ocjenjuje neosnovanim s obzirom na činjenicu da je tužitelj nesporno gradio protivno prisilnim propisima te da mu je rješenjem naređeno uklanjanje onog dijela građevine izgrađenog bez odobrenja za gradnju. Polazeći od toga, a imajući na umu da zakonom nisu predviđene druge mjere koje bi u ovoj činjeničnoj situaciji za tužitelja bile povoljnije, a kojim bi se mogla postići ista svrha to po ocijeni Suda osporenim rješenjem kao i presudom prvostupanjskog nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

13. Slijedom navedenog utvrđenja, to su u konkretnom slučaju, i po ocjeni ovog Suda ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 108. stavka 1. točke 4. u vezi članka 113. stavka 1. točke 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21., 67/23, ZDI), kojima je građenje građevine bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izgrađene građevine.

14. Valjalo je stoga, pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke, a odluka o troškovima spora (točka II. izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona jer tužitelj sa žalbom nije uspio.

U Zagrebu, 16. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić