REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-800/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka, Jadranski trg 3a, OIB: 23057039320, zastupanog po punomoćniku Tomislavu Čaviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čavić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv I. ovršenice MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Ljubičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri d.o.o. u Splitu i II. ovršenice DD iz [adresa]. 95, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Nadi Mikulandra, odvjetnici u Šibeniku, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu I. ovršenice za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž Ovr-269/2022-3 od 19. listopada 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Ovr-306/2017-66 od 15. srpnja 2022., u sjednici održanoj 16. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog I. ovršenice za dopuštenje revizije odbija se.
Obrazloženje
1. I. ovršenica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž Ovr-269/2022-3 od 19. listopada 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Ovr-306/2017-66 od 15. srpnja 2022.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije I. ovršenica je postavila pravna pitanja koja glase:
„1. Je li sud odbivši dokazne prijedloge tužiteljice za očitovanje vještaka pogrešno primijenio odredbu čl. 260. i 261. st. 3. ZPP i sl., a što je moglo biti od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, čime je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 261. st. 3. ZPP?
2. Je li onemogućavanjem postavljanja pitanja vještaku stranci onemogućeno ravnopravno sudjelovanje u postupku?
3. Je li propuštanjem sankcionirati navedenu povredu i sam drugostupanjski sud učinio istu povredu odredaba parničnog postupka?
4. Da li je drugostupanjski sud u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku u postupcima koji su u tijeku na dan 1. rujna 2019. (ili kasnije) dužan izložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima bez obzira na prihvaćanje činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda, imajući u vidu stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/2019) kojom je brisan dotadašnji stavak 5. članka 375. Zakona o parničnom postupku? Da li je drugostupanjski sud u takvom slučaju obvezan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja? Da li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko se u takvoj situaciji samo pozove da su sva utvrđenja prvostupanjskog suda pravilna umjesto osvrta na žalbene razloge i dovođenje vlastite ocjene činjenica u svezu s procesnim i materijalnim pravom i davanja obrazloženja u pogledu toga, sve u smislu odredbi čl. 375. st .1. i čl.354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?
5. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturiječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?“.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pitanja postavljena u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. U odnosu na prvo, treće, četvrto i peto postavljeno pitanje, valja reći da ista pitanja sadržajno predstavljaju prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravna pitanja kakva propisuje odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. U tom smislu, treba reći da se pod pravnim pitanjima prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP ne podrazumijevaju pitanja o individualnim pravima stranaka u konkretnim situacijama, već pitanje mora biti postavljeno na opći način, kako bi se odgovorom na to pitanje rješavale materijalnopravne i postupovnopravne dvojbe koje se pojavljuju u bitnim slučajevima koji su bitnim elementima podudarni.
6. U odnosu na drugo postavljeno pitanje, treba reći da navedeno pitanje polazi od pogrešne pretpostavke da je u tijeku postupka bilo onemogućeno postavljanje pitanja vještaku, budući da iz stanja spisa proizlazi da se vještak pisanim putem očitovao o primjedbama koje je I. ovršenica iznijela na njegov nalaz i mišljenje, te da I. ovršenica nakon primitka navedenog očitovanja nije iznosila nikakve daljnje navode niti predlagala da se vještaka pozove na sud radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja. Stoga je ocijenjeno kako navedeno pitanje nije važno za odluku u ovom sporu, pri čemu ni u odluci ovog suda broj Rev-2022/2018 od 6. srpnja 2021., kao ni u odluci ovog suda broj Rev-816/2011 od 1. srpnja 2014., na koje se kao razlog važnosti poziva podnositeljica, nije izraženo pravno shvaćanje o postavljenom pitanju u okviru procesnopravne situacije koja bi bila podudarna sa situacijom u ovom predmetu.
7. Slijedom navedenog, na temelju odredbi čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP valjalo je riješiti kao u izreci.
Zagreb, 16. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
