REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2273/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice DV, OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužiteljice ĐV, OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tužiteljice MV, OIB: [osobni identifikacijski broj], sve iz [adresa], sve zastupane po punomoćniku Mladenu Vuškoviću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženice CV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Ljubičiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić-Vrdoljak & Partneri d.o.o. u Splitu, radi zaštite od uznemiravanja, uspostave prijašnjeg stanja i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1421/2024-3 od 17. srpnja 2024., ispravljene rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 1421/2024-7 od 22. listopada 2024. i rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1421/2024-9 od 20. siječnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj II P-827/2003 od 9. siječnja 2015., u sjednici održanoj 16. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbija se.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1421/2024-3 od 17. srpnja 2024., ispravljene rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1421/2024-7 od 22. listopada 2024. i rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1421/2024-9 od 20. siječnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj II P-827/03 od 9. siječnja 2015.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica je postavila pravna pitanja koje glase:
„1. Da li je drugostupanjski sud u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku u postupcima koji su u tijeku na dan 1. rujna 2019. (ili kasnije) dužan izložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima bez obzira na prihvaćanje činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda, imajući u vidu stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/2019) kojom je brisan dotadašnji stavak 5. članka 375. Zakona o parničnom postupku? Da li je drugostupanjski sud u takvom slučaju obvezan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja? Da li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko se u takvoj situaciji samo pozove da su sva utvrđenja prvostupanjskog suda pravilna umjesto osvrta na žalbene razloge i dovođenje vlastite ocjene činjenica u svezu s procesnim i materijalnim pravom i davanja obrazloženja u pogledu toga, sve u smislu odredbi čl. 375. st .1. i čl.354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?
2. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturiječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?
3. Je li drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. i čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku ako na tuženikove odlučne žalbene navode nije odgovorio već je samo obrazloženo otklonio žalbene razloge bez navođenja konkretnih razloga iz kojih bi bilo jasno zbog čega drugostupanjski sud svaki od žalbenih prigovora smatra neosnovanim odnosno koje žalbene prigovore smatra neodlučnim za ispitivanje zakonitosti presude? 4. Je li sud odbivši dokazne prijedloge tužiteljice za očitovanje vještaka prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu čl. 260 i 261. st. 3. ZPP, i sl., a što je moglo biti od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, čime je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 261. st. 3. ZPP? 5. Je li onemogućavanjem postavljanja pitanja vještaku stranci onemogućeno ravnopravno sudjelovanje u postupku?
6. Je li propuštanjem sankcionirati navedenu povredu i sam drugostupanjski sud učinio je istu povredu odredaba parničnog postupka?
7. Je li sud pogrešno primijenio odredbu čl. 260 i 261. st. 3. ZPP, i sl., a što je moglo biti od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, čime je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 261. st. 3. ZPP kada odluku u postupku temelji na isključivo pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka koji se nije očitovao o prigovorima stranaka usmeno na ročištu?
8. Kada unatoč prigovorima tuženika na pisani nalaz i mišljenje vještak nije u nastavku postupka pozvan radi saslušanja na ročištu, a na njegovom nalazu se temelji obrazloženje presude glede radnji koji se nalaže tuženiku dali je sud počinio apsolutno bitnu povredu postupka?
9. Je li propust suda da u skladu s odredbom čl. 260. st. 1. ZPP pozove vještaka da iznese svoj nalaz i mišljenje usmeno na raspravi ima za posljedicu postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP?
10. Je li sud onemogućava stranku u raspravljanju, kada, nakon što je vještak sačinio pisani nalaz i mišljenje i nakon što je stranka prigovorila tom nalazu i mišljenju, odbije prijedlog stranke da se vještak pozove na raspravu te da usmeno odgovori na prigovore stranke?
11. Je li u slučaju kada nalazi i mišljenja dvaju vještaka, koje su oni posebno iznijeli, nisu suglasni (istovjetni), trebalo postupiti u skladu s odredbama čl. 261. ZPP ili je sud ovlašten donijeti odluku samo na temelju jednog od navedenih vještačenja?“.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u navedenom prijedlogu tuženice nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. U odnosu na prvo, drugo, treće i šesto postavljeno pitanje sadržano u prijedlogu tuženice, valja istaknuti da ista pitanja sadržajno predstavljaju prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravna pitanja kakva propisuje odredba čl. 385.a st. 1. ZPP, zbog čega nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju ovog suda u smislu dopuštenja revizije. U tom smislu, treba reći da se pod pravnim pitanjima prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP ne podrazumijevaju pitanja o individualnim pravima stranaka u konkretnim situacijama, već pitanje mora biti postavljeno na opći način, kako bi se odgovorom na to pitanje rješavale materijalnopravne i postupovnopravne dvojbe koje se pojavljuju u bitnim slučajevima koji su bitnim elementima podudarni, a što nije slučaj u ovom predmetu.
6. U pogledu četvrtog, petog, sedmog, osmog, devetog i desetog pitanja sadržanog u prijedlogu tuženice, treba reći da navedena pitanja polaze od pogrešne pretpostavke da se vještak, na čijem je nalazu i mišljenju utemeljena odluka u ovoj pravnoj stvari, o iznesenim primjedbama stranaka nije očitovao usmeno na ročištu, budući da suprotno proizlazi iz obrazloženja odluka nižestupanjskih sudova. U odnosu na jedanaesto postavljeno pitanje, valja navesti kako iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da se nalazi i mišljenja dvaju vještaka u ovoj pravnoj stvari podudaraju u bitnom i ključnom dijelu, odnosno u pogledu okolnosti da se sporni betonski kameni zid s ogradom, krajnji jugoistočni dio objekta i kanalizacijske cijevi tuženice nalaze upravo na nekretnini I.-III. tužiteljica. Stoga je ocijenjeno kako navedena pitanja nisu važna za odluku u ovom sporu, pri čemu ni u odlukama ovog suda broj Rev-x-1229/14 od 27. siječnja 2015., broj Rev-x-156/14 od 21. svibnja 2014., Rev-x-765/13 od 13. svibnja 2014. i Rev-x- 586/09 od 28. veljače 2012., na koje se kao razlog važnosti poziva podnositeljica, nije izraženo pravno shvaćanje o postavljenim pitanjima u okviru procesnopravne situacije podudarne sa situacijom u ovom predmetu.
7. Slijedom navedenog, na temelju odredbi čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 16. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
