Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-153/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića kao predsjednika vijeća, Emira Čustovića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Marije Vetme kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Marija Budimir, odvjetnica u Puli, protiv tuženika: 1. AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]; 2. KR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj]; 3. ER iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Mario Biondić, odvjetnik u Puli, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu broj P- 976/2019 od 25. listopada 2021., u sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba se uvažava, te se ukida presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Labinu broj P-976/2019 od 25. listopada 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužitelj TR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama upisanim u zemljišnoj knjizi Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Puli-Pola u z. k. ul. [broj ZK uloška] i to:

- k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak 2302 m2,

- k. č. [katastarska čestica] pašnjak površine 3367 m2 i

- k. č. [katastarska čestica] šuma površine 3674 m2,

sve k. o. [katastarska općina], te je tužitelj ovlašten upisati svoje pravo vlasništva, a tuženici 1/ ĐR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2/ KR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3/ ER, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] su dužni trpjeti upis prava vlasništva za korist tužitelja u zemljišnoj knjizi Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Puli-Pola, i to nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine2302 m2, k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 3367 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] šuma površine 3674 m2, sve k. o. [katastarska općina] po pravomoćnosti ove presude.

II. Nalaže se tuženicima da solidarno tužitelju naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 14.982,80 kn, u roku od 15 dana."

2. Tuženici pobijaju navedenu presudu zbog svih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZPP) i predlažu drugostupanjskom sudu da je preinači i odbije tužbeni zahtjev, a podredno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovljeno suđenje.

3. Žalba je pravovremena i dopuštena.

4. Tužitelj je odgovorio na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama upisanim u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Puli-Pola u zk. ul. [broj ZK uloška], i to k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 2302 m2, k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 3367 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], šuma površine 3674 m2, i upis tog prava u zemljišnu knjigu. Tužitelj tvrdi da je pravo vlasništva stekao dosjelošću.

7. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da se predmetne nekretnine nalaze u k. o. [katastarska općina] i da su uknjižene na tuženike svakog po 1/3 dijela;

- da su bivši vlasnici (VR, PR, ŽR, SR, IR) proveli diobu svih nekretnina u suvlasništvu, a da su predmetne nekretnine pripale u isključivo vlasništvo SR;

- da nekretnine u naravi predstavljaju šumu na koju se pristupa sa asfaltirane ceste

– puta k. č. br. [katastarska čestica]/2k.o. [adresa];

- da je otac tuženika nekretnine stekao temeljem ugovora sklopljenog sa SR;

- da su tuženici naslijedili ove nekretnine iza oca;

- da je pok. DR darovao svoje nekretnine supruzi RR i sinu TR (tužitelju) svakom po ½ dijela, a da predmetne nekretnine nisu bile obuhvaćene ugovorom o darovanju;

- da su nekretnine kod osnivanja katastarskog operata za k. o. [katastarska općina] bile upisane kao posjed [obrt];

- da su 13. ožujka 1954. prijavnim listom upisane na posjednika VR, a prijavnim listom broj 105/55 od 25. lipnja 1954. na posjednicu SR;

- da je 1961. izvršena promjena posjedovnog stanja po službenoj dužnosti te je na osnovi ugovora sklopljenog sa SR kao posjednik upisan GR;

- da je 1980. izvršena promjena posjedovnog stanja na osnovi prijavnog lista za eksproprijaciju zemljišta za potrebe JNA tako da se kao posjednik vodio SSNO Beograd;

- da su po službenoj dužnosti a na osnovi rješenja Općinskog suda u Puli-Pola broj Z-2843/98 predmetne nekretnine prešle iz posjedovnog lista 76 u posjedovni list 1982 na tuženike kao posjednike;

- da je na temelju iskaza saslušanih svjedoka i parničnih stranaka prvostupanjski sud zaključio da se posjed tužitelja može računati najkasnije od odlaska vojske, odnosno smrti tužiteljevog oca DR od 80-tih godina, jer su za vrijeme dok je vojska koristila nekretnine, a smatra nespornim da su bile nekretnine eksproprirane, nije mogao vršiti posjed;

- da je vojska napustila nekretnine najkasnije 1985. od kada je tužitelj bio u nesmetanom posjedu tako što je sjekao šumu, da ga nitko nije smetao u posjedu,

pa je zaključio da je tužitelj u samostalnom i neprekinutom posjedu nekretnina duže od 20 godina zbog čega je, primjenjujući odredbe članka 159. stavak 3. i 160. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV) prihvatio tužbeni zahtjev.

8. Posjednik koji kroz određeno vremensko razdoblje posjeduje stvar kao da je njegova a posjed mu ima određene kvalitete stječe pravo vlasništva dosjelošću.

9. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću su:

- sposobnost osobe koja dosijeda da može stjecati putem dosjelosti;

- stvar (nekretnina) koju samostalno posjeduje može biti predmet stjecanja prava vlasništva;

- da je riječ o posjedu zakonom određene kakvoće i

- da taj posjed neprekidno traje zakonom određeno vrijeme.

9.1. Samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten (kvalificirani posjednik) pravo vlasništva stječe protekom roka od 10 godina (članak 159. stavak 2. ZV-a), a ako je nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske protekom roka od 20 godina (članak 159. stavak 4. ZV-a). Pošteni posjednik nekretnine pravo vlasništva stječe protekom roka od 20 godina (članak 159. stavak 3. ZV-a), a ako je nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske protekom roka od 40 godina (članak 159. stavak 4. ZV- a).

9.2. Iz navedenog slijedi da se dosjelošću ne može steći pravo vlasništva ako posjednik barem nije pošten. Posjed je pošten ako posjednik nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, s tim da poštenje prestaje čim sazna da mu ne pripada pravo na posjed.

10. Tuženici su tvrdili tijekom postupka, a to ponavljaju i u žalbi, da su tužitelj i njegovi prednici bili nepošteni posjednici nekretnina, a dokaze za svoju tvrdnju nalaze u činjenici da su prednici stranaka u izvanparničnom postupku dijelili nekretnine u suvlasništvu te da su predmetne nekretnine pripale u vlasništvo prednici tuženika, da su sudionici postupka u kojem je vršena dioba predložili način diobe koji je sud prihvatio, da je u postupku diobe izvršena procjena svih vrijednosti nekretnina, dakle i predmetnih, te da su zbog nerazmjera kod diobe svi suvlasnici trebali isplatiti određenu svotu novca VR (predniku tužitelja), i konačno da je rješenje o diobi imao tužitelj, njegov otac i djed cijelo vrijeme.

11. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev očito smatrajući da je posjed tužitelja pošten. Međutim, propust je suda što se nije očitovao na navode tuženika (točka 10. obrazloženja) kojima se ozbiljno dovodi u pitanje poštenje posjeda tužitelja. Time je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se ukazuje u žalbi, a koja ima za posljedicu ukidanje pobijane presude na osnovi odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

11.1. Kod utvrđivanja činjenice posjeda nekretnina sud treba, pored dokaza na kojima temelji zaključak o ovoj činjenici a to su iskazi dijela svjedoka i iskazu tužitelja kao stranke, uzeti u obzir i činjenice navedene u točki 10. obrazloženja ove presude kao i činjenicu da se tuženici vode kao posjednici nekretnine u popisu posjeda, te ih analizirati u međusobnoj vezi.

12. Nadalje, prvostupanjski sud je konstatirao da su predmetne nekretnine bile eksproprirane u korist JNA, dakle da su bile u režimu društvenog vlasništva i da ih je koristila JNA, zbog čega se posjed nije ni mogao vršiti u tom razdoblju, ali da su tužitelji u posjed nekretnina stupili ponovo 1985. godine. Međutim prvostupanjski sud nije dao odgovor na pitanje je li prestalo društveno vlasništvo nekretnine, i ako jest kada i kako. Te činjenice mogu biti relevantne za primjenu mjerodavnog materijalnog prava. Za primijetiti je da je prvostupanjski sud tražio dostavu spisa o eksproprijaciji od nadležnog državnog ureda, ali ga nije pribavio i nije dao razloge zbog čega je odustao od tog dokaza.

13. Ako sud u nastavku postupka nađe da posjed tužitelja nije pošten onda odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva može donijeti već na temelju te činjenice.

14. Kako odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom ishodu spora to je i točku II izreke pobijane presude trebalo ukinuti. Ovdje valja primijetiti da je prvostupanjski sud naložio tuženicima solidarno podmiriti troškove a da nije naveo postoji li solidarnost u pogledu glavnog zahtjeva, jer je prema odredbi članka 161. stavak 3. ZPP-a suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troškove dosuđene protivnoj strani.

15. Radi iznesenog na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a riješeno je kao u izreci.

Dubrovnik, 16. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Srđan Kuzmanić