Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-502/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja po sutkinji Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu 1. predlagatelja ŽL ČL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. predlagateljice ŽL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Kristini Krajačić, odvjetnici u Zaboku, protiv 1. protustranke OŠ Viktor Kovačić, Hum na Sutli 152/1, Hum na Sutli, OIB: 85456474194, zastupanog po punomoćniku Nataši Bratković, odvjetnici u Zaboku te 2. protustranke TL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Snježani Burić, odvjetnici u Pregradi, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi 1. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj R1- 35/2022-54 od 7. listopada 2024, dana 16. srpnja 2025,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba 1. protustranke te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj R1-35/2022-54 od 7. listopada 2024. u dijelu pod točkom III. izreke.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj R1- 35/2022-54 od 7. listopada 2024. u točki I. izreke uređena je međa između nekretnine 1. predlagatelja ČL i 2. predlagateljice ŽL, i to: čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa] površine 500 m2 i pašnjak [adresa] površine 265 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine 1. protustranke Osnovne škole Viktora Kovačića, i to: čkbr. [katastarska čestica] šuma Jarek u Selnici površine 178 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 2. protustranke TL, i to: čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište [adresa] ukupne površine 504 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da se proteže između točaka A-B-C skice geodetske vještakinje Tihane Artič od listopada 2024., koja čini sastavni dio ovog rješenja dok je pod točkom II. izreke određeno da se međa na licu mjesta označava na način da se u točku A postavlja metalna oznaka (bolcna), u točku B plastična međna oznaka i u točku C plastična međna oznaka. Ujedno su točke B i C radi bolje vidljivosti obilježene i željeznim L-profilom. Pod točkom III. izreke naloženo je 1. protustranci Osnovnoj školi Viktora Kovačića da predlagateljima ČL i AL solidarno nadoknadi trošak ovog postupka u iznosu od 299,63 €, te 2. protustranci TL da predlagateljima ČL i AL solidarno nadoknadi trošak ovog postupka u iznosu od 99,88 €.
2. Protiv dijela navedenog rješenja pod točkom III. izreke pravodobno se žali 1. protustranka zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), koji zakon se u ovom postupku primjenjuje sukladno par. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934 – dalje: ZSIP) i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91), s prijedlogom da se odluka u pobijanom dijelu ukine odnosno podredno preinači u skladu sa žalbenim navodima.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, u s vezi s par. 21. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku i čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941., a niti žalitelj određeno ne navodi koje bi to povrede bile učinjene.
5. Predmet spora je bio zahtjev predlagatelja za uređenje i obnovu međe između nekretnine čk. br. 119/2 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu predlagatelja i nekretnina čk br. 119/1 i čk br. 114/2, obje k. o. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu protustranaka te se sadržajno radilo o prijedlogu za uređenje međe iz par. 276. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine", br. 175-XLV/1934) koji se kao pravno pravilo primjenjuje sukladno čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", br. 73/91), jer predlagatelji smatraju da je međa sporna između stranaka.
6. Stoga je prvostupanjski sud na temelju odredbi čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) spornu među između navedenih nekretnina stranaka uredio prema katastarskom nacrtu, te je istu na licu mjesta označio kao što je navedeno pod točkom II. izreke osporenog rješenja.
7. Nadalje, u odnosu na osporeni trošak postupka, prvostupanjski sud je o troškovima postupka odlučio temeljem pravnog pravila iz paragrafa 283. st.1. Zakona o vanparničnom postupku, koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovog postupka pa s obzirom da je uređenje predmetne međe između stranaka bilo u interesu obje strane jer je bila sporna i nisu postojali vidljivi međašni znakovi, to su 1. i 2. protustranke u obvezi nadoknaditi predlagateljima polovicu troškova postupka koji se odnose na geodetsko vještačenje, trošak očevida, te sudske pristojbe na prijedlog i rješenje o uređenju međe.
8. Takva utvrđenja prvostupanjskog suda neosnovano osporava 1. protustranka navodeći da je da već godinama nije u posjedu nekretnine čija je međa uređivana te nije imala interesa niti sporila među već je kolateralna žrtva predlagatelja i 2. protustranke i bila je suglasna da se međa riješi mirnim putem.
9. Međutim, navodi žalitelja su neosnovani jer iz nalaza i mišljenja vještaka odnosno skici očevida list 50 spisa proizlazi da su predlagatelji pokazali da se međa prema njihovom stajalištu proteže linijom A-B-C-D-E, dok je 2. protustranka pokazala da bi se međa trebala protezati A2-B2-C2-D2-E2. Nadalje, 1. protustranka je pokazala da bi se međa trebala protezati po liniji A1-B1. Dakle, iz navedene skice očevida može se zaključiti da su stranke različito pokazivale linije po kojima bi se međa trebala protezati iz čega proizlazi da je između stranaka međa sporna tako da su neosnovani navodi žalitelja da nije osporavao među.
10. Slijedom navedenog, 1. i 2. protustranke su dužne naknaditi predlagateljima polovicu troškova postupka koji se odnose na geodetsko vještačenje, trošak očevida, te sudske pristojbe na prijedlog i rješenje o uređenju međe, a visinu tih troškova sud prvog stupnja je pravilno izračunao.
11. U odnosu na žalbene navode da nema mjesta određivanju troškova postupka sukladno duljini međe i da bi trošak trebali u cijelosti snositi predlagatelji, valja reći da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo odlučivši kako će stranke snositi troškove razmjerno duljini međašne crte. Naime, prema paragrafu 283. st. 1. Zakona o vanparničnom postupku, troškove postupka snosit će stranke po mjeri svojih graničnih linija. Onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međa snosit će sam troškove postupka, ako se iz rasprave pokaže, da obnovljenje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno, jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali učesnici bili gotovi da se bez suda obilježavanje međa izvrši. Troškovi oko zastupanja spadaju na zastupljenoga.
12. Stoga, kako na 1. protustranku otpada 75% duljine uređene međe, to je dužan predlagateljima, koji su predujmili troškove, naknaditi 75% od polovine svih troškova uređenja međe.
13. U odnosu na daljnje žalbene navode da mjera graničnih linija nije pravilno utvrđena, valja reći da su ocijenjeni neosnovanim jer iz skice uredovanja i uređenja međe (list 158 spisa) proizlazi kako je sud prvog stupnja taj razmjer točno i pravilno izračunao.
14. Slijedom navedenog, kako žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u osporenom dijelu te odlučiti kao u izreci ove odluke.
U Zagrebu 16. srpnja 2025.
Sudac:
Sabina Dugonjić
