REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-2898/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i mr. sc. Neri Radas članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Ivanu Šalini i Boži Vrkiću, odvjetnicima u Zadru, protiv tuženika Addiko bank d.d. Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupanog po punomoćnici Iris Šanjug, odvjetnici u odvjetničkom društvu Ćurković i Šanjug d.o.o. Zagreb, Maksimirska 25, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola broj Gž-356/2025-2 od 24. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru broj P-2067/2024-17 od 7. veljače 2025., u sjednici održanoj 16. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola broj Gž-356/2025-2 od 24. ožujka 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru broj P-2067/2024-17 od 7. veljače 2025.

2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu članka 385.a stavka 1. ZPP-a.

4. Naime, pobijana presuda ne odstupa od prakse revizijskog suda, a ne radi se o pravnim pitanjima u pogledu kojih bi trebalo preispitati sudsku praksu. Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na početno ugovorenu kamatnu stopu i dosuđene zatezne kamate, od pravnog shvaćanja zauzetog u odlukama Rev-308/2022-2 od 19. travnja 2022., Rev-2221/2018-11 od 3. rujna 2019., Rev-1172/18-2 od 19. ožujka 2019., Rev- 2245/2017 od 20. ožujka 2018 i dalje. Kada je riječ o zastari tražbine, od pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 31. siječnja 2022., te pravnog shvaćanja zauzetog u odluci ovog suda broj Rev-1820/2017-2 od17. siječnja 2023. i dalje. Kada je riječ o primjeni odredbe čl. 502.c ZPP-a, od pravnog shvaćanja zauzetog u odluci broj Revd-135/22-2 od 7. rujna 2022., dok su nižestupanjski sudovi dali valjane razloge zbog kojih je odbijen prijedlog za saslušanje javnog bilježnika., te kada je riječ o postojanju pretpostavki za nepoštene ugovorne odredbe iz članka 81. stavka 1 Zakona o zaštiti potrošača, od pravnog shvaćanja zauzetog u odluci broj Revt-249/2014 od 9. travnja 2015. U odnosu na ocjenu savjesnosti stjecatelja, treba reći da je Vrhovni sud Republike Hrvatske uspostavio ujednačenu praksu glede posljedica utvrđenja ništetnim odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi i ugovorenoj valutnoj klauzuli u CHF prema kojoj se savjesnost prosuđuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, time što je u ovom slučaju utvrđeno da su odredbe nepoštene podrazumijeva nesavjesnost kreditne institucije. U odnosu na pitanje koje se odnosi na troškove postupka, treba reći da se pobijana odluka temelji na razlozima da se „…glede prvotnog i glede podrednog zahtjeva raspravljalo se o istim bitnim činjenicama…“, pa pravno pitanje kako ga je tuženik naznačio u prijedlogu po ovom osnovu s obzirom na naznačene razloge važnosti ne proizlazi iz razloga ne kojima se temelji pobijana odluka. Postupovnopravna pitanja, s obzirom na razloge i zauzeta pravna shvaćanja na kojima se pobijana odluka temelji, u svojoj biti predstavljaju prigovor počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravna pitanja kako ih je propisala odredba članka 385.a stavka 1. ZPP-a koja bi omogućila ovom sudu da odgovorom na njih osigura jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili razvoj prava kroz sudsku praksu.

5. Kako, dakle, nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavka 1. ZPP, riješeno je kao u izreci pod t. I. ovog rješenja.

6. Postupajući po odredbi članka 385.a ZPP-a, revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu za dopuštenje revizije, kao i prilozima koje je tuženik dostavio uz prijedlog u smislu odredbe članka 387. stavka 3. ZPP-a, tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe članka 385.a stavka 2. ovog Zakona. Naime, ovaj sud ocjenjuje da je u postupku pred nižim sudovima tuženiku bilo omogućeno da se izjasni o zahtjevima i navodima tužitelja, iznosi činjenice i predlaže dokaze, te na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku. U svojim presudama niži sudovi su odgovorili na sve odlučujuće navode tuženika. Njihove presude su detaljno obrazložene, te se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima. Stoga ništa ne upućuje na zaključak da tuženik nije imao pravično suđenje, čime tuženik nije učinio vjerojatnim da bi mu u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe članka 385.a stavka 2. ZPP-a.

7. Slijedom navedenog valjalo je, na temelju odredbe članka 389.a stavka 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci pod točkom II. ovog rješenja.

Zagreb, 16. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Đuro Sessa