REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-10629/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. UE, zbog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 11. ožujka 2024. broj: 31 Pp-748/2022.-6., u sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. policijske postaje Split, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 11. ožujka 2024. broj: 31 Pp-748/2022.-6., temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. JE oslobođen je optužbe, da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj iz koje proizlazi da je podnesena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5. U pravu je tužitelj kada u žalbi navodi da je pogrešan zaključak suda da se iz cjelokupnog konteksta ne može smatrati da se radi o vrijeđanju odnosno omalovažavanju službene osobe Grada Splita, jer se radi o trajnom nezadovoljstvu stanara zgrade čiji je on predstavnik.
5.1. Zakonskom odredbom iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira je propisano: „Tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom…“.
5.2. Okrivljeniku se stavljaju na teret da je službenu osobu Grada Splita vrijeđao riječima kako će ga „ …smatrati vojskovođom toga potpletanja nogu…", te „…zažalit ćete onda da kada ste odlučili da ne pođete zobati kruh privatnički, već ste se smjestili u kuginu kuću…".
5.3. Prvostupanjski sud smatra da nije dokazano počinjenje prekršaja sa sljedećim obrazloženjem: „...pregledom cijelog teksta je razvidno da se u narečenom tekstu okrivljenik kao predstavnik stanara referira na trajno nezadovoljstvo stanara glede dinamike sanacije zgrade koji stanari su podigli desetogodišnji preskupi i nepovoljni kredit kako bi sanirali zgradu koja se nalazi u centru zgrada a koja spada u kulturno dobro, te se okrivljenik referira da u poruci nema prijetnje niti mu je cilj ikako ga ugroziti, već zaštiti stanovništvo koje je stavljeno u građanstvo drugog reda (a odnosi se na narečene stanare). Stoga je mišljenje ovog Suda da su doista narečene riječi izvučene iz konteksta, a u konkretnom slučaju se radi o pritužbi nezadovoljnog građanina...".
5.4. U pravu je prvostupanjski sud da, radi ocjene radi li se o prekršaju, treba uzeti u obzir kontekst izgovorenih riječi, radi vaganja između prava na slobodu izražavanja pojedinca i ograničenja od takvog istog prava, kada ponašanje pojedinca postaje protupravno.
5.5. Međutim, po ocjeni ovog suda, kontekst cijelog događaja, odnosno okrivljenikovo možebitno opravdano nezadovoljstvo radom službene osobe [adresa] ZE, predmetnim e-mailom je prešlo razinu kritiziranja rada i iskazivanja nezadovoljstva radom službene osobe Grada Splita i prešlo je u vrijeđanje i omalovažavanje koje je nedopušteno.
5.6. Prvenstveno, ovaj sud, suprotno mišljenju prvostupanjskog suda, smatra kako su inkriminirane riječi istog značenja i smisla kako to proizlazi i iz samog konteksta događaja, a na to ne utječe činjenica da je pozadina toga značajno nezadovoljstvo radom službene osobe [adresa], ZE zbog promijenjenih uvjeta olakšica i otežane sanacije zgrade (u predmetnom e-mailu navedeno je i sljedeće: „I da vas upozorim, usporite li dinamiku sanacije zgrade koju moji stanari krvavo plaćaju desetogodišnjem, preskupim i nepovoljnim kreditom, smatrat ću vas vojskovođom toga potplitanja nogu…zažalit će te onda dan kad ste se odlučili da ne pođete zobati kruh privatnički, već ste se smjestili u kuginu kuću koja donosi siguran prihod“). Ovdje treba naglasiti da iz upućenog e-maila proizlaze i drugi omalovažavajući dijelovi („kako poniziti potkapacitiranu gradsku upravu...htio sam Vas platiti u apoenima od deset lipa“).
5.7. Po ocjeni ovog suda, sloboda izražavanja, uzimajući u obzir i pravo na kritiziranje i iskazivanje nezadovoljstva, u ovom je slučaju prešlo dopuštenu razinu te se ovdje radi se o vrijeđanju odnosno omalovažavanju službene osobe [adresa] ZE. Stoga je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da kontekst događaja tj. njegovo nezadovoljstvo radom službene osobe u konkretnom slučaju, opravdava inkriminirano ponašanje okrivljenika.
6. Stoga je, na temelju čl. 206. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 16. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
