Broj: Ppž-4318/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

ZAGREB

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. GĆ, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj: 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbama okr. GĆ i tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VIII Policijske postaje Zagreb, podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. ožujka 2025., broj: Pp-2340/2025, u sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okr. GĆ, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odluci o zaštitnoj mjeri na način da se ukida zaštitna mjera zabrana prisustvovanja svim športskim natjecanjima, nogometnim utakmicama na kojima nastupa HNK Hajduk i Hrvatska nogometna reprezentacija u Republici Hrvatskoj i inozemstvu s obavezom javljanja u policijsku postaju u trajanju 12 (dvanaest) mjeseci s obvezom javljanja u policijsku postaju.

II. U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okr. GĆ, i u cijelosti žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, VIII Policijske postaje Zagreb te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

III.

Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. GĆ je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 70,00 (sedamdeset) eura, u roku 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 3. ožujka 2025., broj: Pp-2340/2025 proglašen je krivim okr. GĆ da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je izrečena kazna zatvora u trajanju 30 dana, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika 2. ožujka 2025. u 14:55 sati do 3. ožujka 2025. u 15:00 sati kao 2 dana zatvora, tako da mu preostaje 28 dana zatvora te je primijenjena uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 12 mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene.

1.1. Na temelju čl. 32. st. 1. t 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku je izrečena zabrana prisustvovanja svim sportskim natjecanjima, nogometnim utakmicama na kojima nastupa HNK Hajduk i Hrvatska nogometna reprezentacija u Republici Hrvatskoj i inozemstvu s obavezom javljanja u policijsku postaju u trajanju 12 (dvanaest) mjeseci s obvezom javljanja u policijsku postaju.

1.2. Na temelju čl. 76. a st. 1. Prekršajnog zakona i čl. 32. st. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera (pravilno mjera oduzimanja predmeta) 4 komada pirotehnički sredstava srebrne boje s fitiljima ispod kojeg je zalijepljena crvena naljepnice veličine oko 8 cm, prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta od 2. ožujka 2025., broj 01549035.

1.3. Odbijen je zahtjev tužitelja da se okrivljeniku GĆ izrekne (pravilno odredi) mjera opreza zabrana posjećivanja svih nogometnih utakmica na području Republike Hrvatske za vrijeme odigravanja nogometnih utakmica HNK Hajduk i Hrvatske nogometne reprezentacije do okončanja postupka i donošenja pravomoćne odluke.

1.4. Istom presudom okrivljenik je obvezan naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka 50,00 eura.

2. Protiv te presude okr. GĆ putem braniteljice odvjetnice Lane Marincel podnio je žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, VIII Policijska postaja Zagreb podnio je žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na mjeru opreza, s prijedlogom da se produlji mjera opreza i okrivljeniku izrekne novčana kazna 1.260,00 eura.

4. Žalba okrivljenika je djelomično osnovana.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona  ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje okrivljenik navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrđeno da je sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 5. Prekršajnog zakona, jer je odlukom o zaštitnoj mjeri prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu, a na koju povredu osnovano i okrivljenik ukazuje žalbom.

6.1. Naime, čl. 32. st. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisuje:

“ (1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera i mjera opreza propisanih Prekršajnim zakonom izreći i zaštitnu mjeru:

– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju,

– zabrane prisustvovanja određenim športskim natjecanjima na području Republike Hrvatske s obvezom boravka u policijskoj postaji,

– zabrane odlaska na određena športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluju hrvatske reprezentacije ili športski klubovi s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave.

6.2.

Iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da zaštitne mjere propisane Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima sud može izreći uz novčanu kaznu i kaznu zatvora. U tom smislu 25. rujna 2018. doneseno je i pravno shvaćanje Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti ovog suda koje glasi: “Za prekršaje propisane Zakonom o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima zaštitne mjere iz čl. 32. istog Zakona mogu se izreći samo uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, ne mogu se izreći uz odgojnu mjeru i mjeru upozorenja.“

6.4. Stoga, budući da je okrivljeniku za počinjeni prekršaj primijenjena uvjetna osuda kao mjera upozorenja, nije bilo zakonskih uvjeta za izricanjem zaštite mjere uz primijenjenu uvjetnu osudu, na temelju Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

6.5. Nadalje, osnovano navodi okrivljenik da mu je izrečena nepostojeća zaštitna mjera, čime je povrijeđen zakon na njegovu štetu. Naime, zaštitna mjera izrečena pobijanom presudom (kada bi i postojali zakonski uvjeti za njeno izricanje, što nije u ovom slučaju) nije propisana čl. 32. st. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji propisuje zaštitne mjere koje se mogu izreći na temelju tog Zakona, niti čl. 50. Prekršajnog zakona, koji propisuje vrste zaštitnih mjera koje se mogu izreći na temelju tog Zakona.

6.7. Iz navedenih razloga prvostupanjski je sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 5. Prekršajnog zakona, jer je odlukom o zaštitnoj mjeri prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu te je trebalo po službenoj dužnosti i prihvaćanjem žalbe okrivljenika preinačiti pobijanu presudu i ukinuti izrečenu zaštitnu mjeru.

7. Međutim, nije u pravu okrivljenik da je kazna koja mu je izrečena neosnovana i da mu je izrečena najteža kazna propisana za navedeni prekršaj. Naime, prvostupanjski je sud, imajući u vidu težinu počinjenog prekršaja (pokušaj unošenja čak 4 pirotehnička sredstva na nogometnu utakmicu) i neprihvatljivost takvog ponašanja na športskim natjecanjima, osnovano okrivljeniku izrekao kaznu zatvora kao težu vrstu propisane kazne. Međutim, cijeneći niz olakotnih okolnosti na strani okrivljenika, pa i dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika na koju se ukazuje i žalbom, sud je primijenio mjeru upozorenja-uvjetnu osudu i smatrajući da se u konkretnom slučaju omogućava ostvarenje svrhe prekršajnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvršenja. Napominje se okrivljeniku da je uvjetna osuda najblaža prekršajnopravna sankcija koja se uopće može primijeniti za počinjeni prekršaj.

7.1. Slijedom navedenog, trebalo je odbiti žalbu okrivljenika u odnosu na primijenjenu uvjetnu osudu kao neosnovanu.

8. Nadalje, ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu.

9. Tužitelj žalbom ističe da je na temelju čl. 130. st. 6. Prekršajnog zakona izdao naredbu o određivanju mjere opreza „Zabrana posjećivanja nogometnih utakmica HNK Hajduk i Hrvatske nogometne reprezentacije u trajanju od osam dana“, od 2. ožujka do 10. ožujka 2025. i u optužnom prijedlogu predložio produljenje mjere opreza do okončanja postupka, odnosno donošenja pravomoćne odluke, a prvostupanjski sud nije produljio mjeru opreza niti obrazložio takvu svoju odluku. Tužitelj smatra da bi se produljenjem mjere opreza više utjecalo na okrivljenika i njegovo daljnje ponašanje.

10. Iz odredbi čl. 130. Prekršajnog zakona jasno proizlazi da mjere opreza sud određuje rješenjem, a ne presudom, slijedom čega tužitelj nije ovlašten isticati činjenice vezane uz određivanje mjere opreza u žalbi protiv presude. Nadalje, u smislu čl. 130. st. 7. istog Zakona, ako policija ili inspekcijska tijela državne uprave u slučaju određivanja mjere opreza naredbom, u roku od 8 dana od dana određivanja mjere opreza ne podnesu optužni prijedlog s prijedlogom sudu da produlji primjenu mjere opreza ili ako nakon podnošenja takvoga zahtjeva sud o mjeri opreza ne odluči u daljnjem roku od 3 dana, primijenjena mjera opreza prestaje. Međutim, ako sud rješenjem odbije prijedlog za određivanje odnosno produljenje mjere opreza ili rješenjem ukine primijenjenu mjeru opreza, žalba nije dopuštena (čl. 130. st. 8.).

10.1. U ovom prekršajnom predmetu tužitelj je u optužnom prijedlogu od 3. ožujka 2025. predložio da se na temelju čl. 130. Prekršajnog zakona odredi (produlji) mjera opreza „Zabrana posjećivanja svih nogometnih utakmica na području RH za vrijeme odigravanja nogometnih utakmica HNK Hajduk i Hrvatske nogometne reprezentacije do okončanja postupka i donošenja pravomoćne presude“. Mjera opreza određena naredbom, prestala je budući da sud o njoj nije odlučio u roku od 3 dana od podnošenja zahtjeva za produljenje, niti je rješenjem odbio prijedlog za određivanje odnosno produljenje mjere opreza, odnosno rješenjem ukinuo određenu mjeru opreza (protiv kojih rješenja nije dopuštena žalba).

10.2. Iz navedenih razloga nije osnovana žalba tužitelja u odnosu na mjeru opreza.

11. U prijedlogu žalbe tužitelj predlaže da se okrivljeniku izrekne novčana kazna 1.260,00 eura, bez navođenja ikakvih konkretnih okolnosti i razloga za takav prijedlog, pa ovaj sud takav prijedlog nije ni razmatrao, smatrajući kao paušalno iznesenim, a time i neosnovanim.

12. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da se troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine", broj: 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka. Prema podacima u spisu okrivljenik je zaposlen i ostvaruje redovna primanja, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 70,00 eura, dakle bliže minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

13. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. (t. I.) i čl. 205. (t. II. i III.) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 16. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.