REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. TZ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 26. kolovoza 2024., broj: Pp-7146/2023, u sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zadarske, Policijske postaje Zadar kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda Zadru od 26. kolovoza 2024., broj: Pp-7146/2023, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15.. 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen je od optužbe okr. TZ da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Suština žalbe tužitelja je tvrdnja da je GZ, nećak okrivljenika, prilikom ispitivanja u tijeku izvida prekršaja, kojom prilikom je upozoren na blagodat nesvjedočenja i o čemu je sastavljen zapisnik, teretio okrivljenika za počinjenje prekršaja.

6. Međutim, po ocjeni ovog suda, neosnovano se tužitelj u žalbi poziva na zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve nasilja EZ u PP Zadru od 22. prosinca 2023., jer isti nije mogao biti korišten u postupku i na njemu se presuda nije mogla temeljiti pa je, po ocjeni ovog suda, pravilno i osnovano prvostupanjski sud zaključio da na temelju provedenih dokaza nije utvrđeno da bi okrivljenik počinio prekršaj za koji se optužuje.

7. Naime, sukladno odredbi čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju svjedoka mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno u skladu s odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a to znači sukladno odgovarajućim odredbama (čl. 283. – čl. 300.) Zakona o kaznenom postupku, jer na to izravno upućuje odredba čl. 173. Prekršajnog zakona.

8. Prema odredbi čl. 300. st. 1. t. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.), iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik.

9. Međutim, uvidom u navedeni zapisnik o ispitivanju svjedoka GZ, svjedok GZ, iako se radi o nećaku okrivljenika, koji sukladno čl. 285. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku uživa blagodat nesvjedočenja, ispitan je bez prethodnih potpunih odgovora u smislu čl. 285. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, koja zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik.

10. Kako to proizlazi iz navedenog zapisnika, odgovor svjedoka GZ, nakon upozorenja da će se njegov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, nije unesen u zapisnik. Iz navedenog razloga, zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve nasilja GZ u PP Zadru od 22. prosinca 2023. se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku, pa se tužitelj u žalbi neosnovano poziva na isti.

11. Prema tome, usvajajući u svemu uvjerljive i logične razloge na kojima je utemeljena pobijana presuda, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, smatra da je prvostupanjski sud sa svom potrebnom pouzdanošću izveo pravilan zaključak, budući da se odluka o prekršajnoj odgovornosti može temeljiti samo na činjenici koja je nedvojbeno dokazana.

12. Slijedom navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 16. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.