Broj: Ppž-4665/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ĆT, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117 /03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi okr. ĆT podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 25. studenog 2024., broj: Pp-3642/2024-5, u sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. ĆT i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. ĆT je obvezan naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka 70,00 (sedamdeset) eura, u roku 3 mjeseca od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku od 25. studenog 2024., broj: Pp-3642/2024-5 proglašen je krivim okr. ĆT da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je na temelju tog zakonskog propisa izrečena novčana kazna 260,00 eura, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika 24. i 25. studenog 2024. kao 79,64 eura za koji iznos će se umanjiti novčana kazna, koju je dužan platiti u roku od 3 mjeseca po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne.

1.1. Na temelju čl. 32. st. 1. podst. 1. i 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima okrivljeniku su izrečene zaštitna mjera zabrane prisustvovanja nogometnim utakmicama HNK Hajduk i Hrvatske nogometne reprezentacije na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od 1 godine, u koje vrijeme se uračunava mjera opreza određena naredbom policije i rješenjem suda i zaštitna mjera zabrane odlaska u inozemstvo na nogometne utakmice u kojima sudjeluje Hrvatska nogometna reprezentacija i HNK Hajduk s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave u trajanju od jedne godine.

1.2. Na temelju čl. 76. a Prekršajnog zakona i čl. 32. st. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima od okrivljenika je oduzet jedan komad pirotehničkog sredstva valjkastog oblika visine oko 7 cm, promjera oko 2 cm, omotana crvenom krep trakom iz koje viri fitilj zelene boje i jedan komad crne navlake za glavu sa prorezom za oči tzv. fantomka, privremeno oduzeti potvrdom o privremenom oduzimanja predmeta br. 01605806.

1.3. Istom presudom okrivljenik je oslobođen naknade troškova prekršajnog postupka.

2. Protiv te presude okr. ĆT po branitelju odvjetniku Sebastianu Miše iz Odvjetničkog društva Miše & Pavić d.o.o. podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom, da se pobijana presuda preinači, podredno da se ukine pobijana presuda i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Budući da je pobijana presuda donesena na temelju čl. 171. a Prekršajnog zakona, na temelju okrivljenikovog okolnosnog priznanja prekršaja, prvostupanjski je sud okrivljeniku, sukladno čl.194. st. 2. Prekršajnog zakona, ograničio pravo na žalbu samo na odluku o prekršajnopravnoj sankciji.

4.1. Iz navedenih razloga, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom u odnosu na prekršajnopravnu sankciju, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5. U odnosu na izrečenu novčanu kaznu žalbom se ističe da je okrivljenik priznao pokušaj unošenja pirotehničkog sredstva, no nije ga unio u gledateljski prostor jer mu je isto oduzeto na ulazu u stadion, tako da njegovim djelovanjem nitko nije ugrožen, što bi se trebalo vrednovati prilikom određivanja sankcije. Okrivljenik smatra da je izrečena kazna prestroga ako se uzmu u obzir sve okolnosti počinjenja i njegova osobna svojstva te se svrha kažnjavanja može postići izricanjem samo minimalne novčane kazne te ponovno ističe da je priznao počinjenje prekršaja i izrazio žaljenje zbog istoga.

5.1. Međutim, ispitujući izrečenu novčanu kaznu, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrečena primjerena novčana kazna, koja nije previsoka. Naime, za prekršaj iz čl. 39. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisana je novčana kazna od 260,00 do 1.990,00 eura, a okrivljeniku je izrečena ne samo blaža vrsta kazne, nego ih propisanom posebnom minimumu, kako se to sugerira i podnesenom žalbom. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, imajući u vidu težinu, okolnosti i način počinjenja prekršaja nema osnove za ublažavanje kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl.32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem. Okolnost da počinjenim prekršajem nisu prouzročene štetne posljedice nije od značaja, budući je čl. 39. st. 1. t. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisano kažnjavanje za samo posjedovanje pirotehničkih sredstava i drugih sredstava pogodnih za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, bez obzira da li je posjedovanje istih prouzročilo štetne posljedice.

6. U odnosu na izrečene zaštitne mjere žalbom se ističe da sud propušta obrazložiti zašto smatra da su iste uopće potrebne te propušta obrazložiti razmjernost istih. Okrivljenik navodi da nikada nije kažnjavan prema Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, a prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je ranije kažnjavan i prekršaj ovog postupka nemaju isti zaštitni objekt, niti se radi o istom Zakonu. Smatra da zabrana prisustvovanja utakmicama Hrvatske nogometne reprezentacije nije obrazložena, a činjenica posjedovanja tzv. fantomke ne predstavlja biće prekršaja i ne može biti tretirana kao otegotna okolnost.

6.1. Međutim, nasuprot tvrdnjama žalbe, po ocjeni ovog suda, pravilna je i zakonita odluka o izrečenim zaštitnim mjerama, predloženim po tužitelju u optužnom prijedlogu, a za koje je sud iznio valjane razloge u t. 12. i 13. obrazloženja pobijane presude.

7. Naime, okrivljenik je kritične prigode, u Splitu neposredno prije odigravanja nogometne utakmice između NK Osijek i HNK Hajduk, na športskom objektu neovlašteno posjedovao (u donjem rublju) jedno pirotehničko sredstvo i jednu crnu navlaku za glavu sa prorezima za oči, tzv. fantomka, sredstva koja su pogodna za stvaranje nereda i nasilja. U odnosu na fantomku, po ocjeni ovog suda nedvojbeno se radi o predmetu („sredstvu“) koji je svakako pogodan za stvaranje nereda i nasilja prije, tijekom ili poslije športskih natjecanja (čl. 4. st. 2. Zakona o sprečavanju nereda na športskim natjecanjima), bez obzira na to da li je neka osoba samo posjeduje, a ne nosi pritom na glavi i prikriva svoj identitet.

7.1. Po ocjeni ovog suda, protupravna količina u postupanju okrivljenika, za koju je okr. ĆT proglašen krivim u ovom prekršajnom postupku, nedvojbeno upućuje na nužnost izricanja zaštitnih mjera iz čl. 32. st. 1. pods. 1. i 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima da bi se otklonile okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i kako bi se preventivno djelovalo na buduće ponašanje okrivljenika. Naime, okrivljenik je neposredno prije odigravanja nogometne utakmice na športskom objektu posjedovao pirotehničko sredstvo i tzv. fantomku, kojim sredstvima se stvaraju neredi i potiču drugi sudionici natjecanja na nerede i koje ponašanje ima za posljedicu značajan stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra. Imajući u vidu zaštitni objekt Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskih natjecanja i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži, kao i društvenu opasnost prekršaja koju predstavljaju prekršaji sankcionirani tim Zakonom, po ocjeni ovog suda, unatoč okrivljenikovoj dosadašnjoj neosuđivanosti za istovrsne prekršaje, nedvojbeno upućuje na nužnost izricanja zaštitnih mjera iz čl. 32. st. 1. podst. 1. i 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, kako bi se otklonile okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji su predmet ovog postupka i kako bi se dodatno preventivno djelovale na buduće ponašanje okrivljenika. Okrivljenik je već pravomoćno kažnjen za prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a nije od važnosti činjenica da se radi o drugom zaštitnom objektu, različitom od zaštitnog objekta u ovom predmetu, budući da navedena okolnost ukazuje na sklonost okrivljenika činjenju prekršaja.

7.2. Stoga, ovaj drugostupanjski sud smatra da je izrečenim zaštitnim mjerama u potpunosti ostvareno načelo razmjernosti iz čl. 51. a Prekršajnog zakona, a i duljina trajanja izrečenih zaštitnih mjera od jedne godine, u okviru zakonom propisanog trajanja koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine, dakle u donjoj zakonom propisanoj granici, po ocjeni ovog suda, u razmjeru je s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti.

7.3. U ovoj situaciji upravo primjenom izrečenih zaštitnih mjera će se otkloniti uvjeti koji omogućavaju okrivljenika da se prisustvovanjem nogometnim utakmicama na kojima sudjeluje HNK Hajduk i Hrvatska nogometna reprezentacija protupravno ponaša i onemogućuje druge u kvalitetnom prisustvovanju športskim događajima.

8. Slijedom navedenog, nije osnovana žalba okrivljenika zbog izrečenih prekršajnopravnih sankcija.

9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno čl.138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka ("Narodne novine" broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, okrivljenik je mlada osoba, u spisu nema podataka da bi bio nesposoban za rad, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

10. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a ni ispitivanjem pobijane presude, sukladno odredbi čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 16. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 6 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja, HNS i tužitelja.