Poslovni broj: Usž-417/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Frankopanska 16

U IME   REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda , mr.sc. Inge Vezmar Barlek predsjednice vijeća , Jelene Rajić i Kristine Senjak Krunić , članice vijeća te više sudske savjetnice Ivane Jasprice Konjuh , zapisničarke , u upravnom sporu tužitelja MDiz [adresa], [adresa]i CDiz [adresa], [adresa], koje zastupa opunomoćenik Dražen Dragović , odvjetnik u Zagrebu , Tratinska 68/I , protiv tuženika Državne geodetske uprave , Samostalne službe za drugostupanjski postupak , Zagreb , Gruška 20 , uz sudjelovanje zainteresiranih osoba ČDiz [adresa], [adresa], [adresa], koju zastupa opunomoćenik Slaven Luštica , odvjetnik u Zadru , Špire Brusine 9 , radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us I-28/2023-10 od 8. svibnja 2023. , na sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2025.

pretpostavljam da je

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu , poslovni broj: Us I- 28/2023-10 od 8. svibnja 2023.

II. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave , Samostalne službe za drugostupanjski postupak , KLASA: UP/II-932-07/22-07/222 , URBROJ: 541- 11/2-22-2 od 8. studenoga 2022.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima troškove upravnog spora u ukupnom iznosu od 750,00 € (sedamstopedeset eura) u roku od 60 dana od dana dostave ove presude.

IV. Odbija se zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/22-07/222, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 8. studenoga 2022. te je naloženo tužiteljima naknaditi zainteresiranoj osobi troškove upravnog spora u iznosu od 1.244,28 € / 9.375,00 kuna, dok je zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora odbijen (točke I. II. izreke).

1.1. Navedenim rješenjem tuženika, odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar KLASA: UP/I 932-07/21-02/2399, URBROJ: 541-24-02/12-22-7 od 10. siječnja 2022., kojim su, po zahtjevu zainteresirane osobe za provedbu geodetskog elaborata, promijenjeni podaci u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], posjedovni listovi br. 1311 i 2257, k. č. [katastarska čestica], na način kako je navedeno u izreci toga rješenja.

2. Tužitelji su protiv navedene presude podnijeli žalbu osporavajući je iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom navode da su međe u zemljišnim knjigama između tužitelja i vlasnika susjedne čestice, odnosno zainteresirane osobe, upravo onakve kakve su navodili tijekom upravnog postupka te kako tvrde u tužbi. Citirajući odredbu članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, navode da je u konkretnom slučaju, novom izmjerom, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u posjedu i vlasništvu tužitelja) umanjena za više od 20%, odnosno ista je sa 708 m2 (posjedovni list), ili 683 m2 (izračunato iz podataka katastarskog plana) umanjena na 508 m2 na temelju geodetskog elaborata RN 838/2021, a koji je bio podloga za donošenje pobijanog prvostupanjskog rješenja. Slijedom navedenog smatraju da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbu članka 93. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Pojašnjavaju da su, da bi potkrijepili svoj zahtjev za provođenje geodetskog vještačenja, dali izraditi analizu (vještačenje) k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po geodetskom vještaku BAJILO d.o.o., a koje vještačenje je potvrdilo tvrdnju tužitelja da je rješenjima donesenim u upravnom postupku učinjen nesrazmjer između površine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izračunate s katastarskog plana prije i nakon provedbe geodetskog elaborata RN 838/2021 za više od 20%.

2.1. Tvrde da prvostupanjski sud nije niti pokušao u presudi odgovoriti na pitanje gdje je nestalo 200 m2 čestice zemljišta u vlasništvu i posjedu tužitelja, a sve obzirom na okolnost da se spornim geodetskim elaboratom RN 838/2021 čestica zemljišta tužitelja promijenila, odnosno umanjila po obliku i po površini. Naglašavaju da se, u konkretnom slučaju, kada je došlo do promjene za 28,25% odnosno za 25,62% u drugoj varijanti, promjena učinjena geodetskim elaboratom RN 838/2021 mora smatrati promjenom sastava zemljišnoknjižnog tijela u smislu odredbe članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.

2.2. Nadalje, tvrde da su u prilogu žalbe dostavili geodetski elaborat RN 4/2010 koji je proveden od strane tuženika, a kojim elaboratom se evidentiralo pomorsko dobro za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Pojašnjavaju da je sastavni dio tog elaborata skica mjerenja koja, između ostalih, obuhvaća k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz koje se jasno vidi da je sporni geodetski elaborat RN 838/2021 učinjen u suprotnosti s propisima, a posebice po pitanju crte razgraničenja između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naglašavaju da se u geodetskom elaboratu RN 4/2010 navodi da su granica pomorskog dobra, a sukladno tome i dio međe između čestice 935 i 936 k. o. [katastarska općina] propisno omeđene i obilježene, iz kojeg razloga, zid izrađen nakon provedbe geodetskog elaborata RN 4/2010, a na kojem se kao međi temelji sporni geodetski elaborat RN 838/2021, ne može predstavljati među između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2.3. Ukazuju na to da su slijedom svega navedenog predložili provođenje geodetskog vještačenja na okolnost da je tijek međe između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] različito prikazan u geodetskom elaboratu RN 838/2021 u odnosu na važeći katastarski plan, a koje navode prvostupanjski sud, bez provođenja vještačenja, nije mogao otkloniti. Tvrde da smisao vođenja sudskog postupka nije „amenovanje“ dokumentacije koju je tuženik proveo tijekom upravnog postupka i u koju je sud izvršio uvid, već da i sam sud treba provesti one dokaze koje su predložile stranke u sudskom postupku, a da u pobijanoj presudi sud nije naveo iz kojeg razloga nije prihvatio prijedlog tužitelja za provođenje geodetskog vještačenja. Zaključno iznose da obrazloženje presude nema razloga odbijanja tužbenog zahtjeva te da bitna činjenica, koja se odnosi na tijek međe između čestice tužitelja i zainteresirane osobe, nije utvrđena. Slijedom svega navedenog predlažu pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, odnosno istu ukinuti i spis vratiti na ponovno odlučivanje.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na žalbu navodi da je sporno na koji su način tužitelji došli do umanjenja od 200 m2 s obzirom na to da njihova čestica nije bila predmetom elaborata, a što je pravilno obrazložio prvostupanjski sud. Ukazuje da je iz samog elaborata vidljivo da je površina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povećana s 795 m2 na 811 m2, a što je unutar granica propisanih odredbom članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Naglašava da je osporavani elaborat izrađen za potrebe promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] za zahvat u prostoru ishođenje građevinske dozvole, sukladno članku 20. Pravilnika o geodetskim elaboratima. Dakle, svrha mu je evidentiranje stvarnog položaja čestica, odnosno kako bi se ispravilo netočno evidentirano stanje, a slijedom čega je pozivanje tužitelja na stare geodetske elaborate i aktualne katastarske planove promašeno, jer je nesklad između stvarnog stanja (sada ispravno odraženog po predmetnom rješenju) i evidentiranog stanja (onog koje se mijenja), ne samo uobičajena pojava, nego i pretpostavka vođenja postupka. Naglašava da su tužitelji upućeni, ukoliko među smatraju spornom, da svoja prava mogu ostvarivati u sudskom postupku uređenja međa sukladno članku 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, no da to nisu učinili. Ističe da je stvarna međa između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upravo onakva kakva je potvrđena rješenjem tuženika te da ista predstavlja betonski zid u vlasništvu zainteresirane osobe koji je izgrađen na osnovi betonskih stupova koji su ranije predstavljali među između predmetnih nekretnina, a kako to proizlazi iz Izvješća o utvrđivanju međa, drugih granica i novouspostavljenih međa izrađenog od strane tvrtke Geometar iz 2003. godine. S obzirom na to da u trenutku izrade elaborata, a ni danas tužitelji nisu pokrenuli sudski postupak u skladu s člankom 90. stavkom 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, međe se imaju smatrati nespornima, a slijedom čega je tužbeni zahtjev ispravno odbijen. U odnosu na dostavljeni elaborat RN 4/2010 navodi da je isti dostavljen tek uz žalbu, a slijedom čega se ima smatrati iznošenjem nove činjenice i dokaza, a što je u suprotnosti s člankom 69. stavkom 3. Zakona o upravnim sporovima, dok u odnosu na analizu/vještačenje BAJILO d.o.o. tvrdi da je riječ o privatnom vještačenju naručenom od vještaka izabranog od strane tužitelja koje je nejasno i kao takvo ničim nije dovelo u pitanje osnovanost rješenja tuženika. S obzirom da je nesporno kako ne postoje povrede na koje se pozivaju tužitelji, odnosno razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti razlozi koji bi utjecali na donošenje drukčije odluke, predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu te naložiti tužiteljima naknaditi zainteresiranoj osobi trošak sastava odgovora na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda u granicama žalbenih razloga (članak 73. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima - "Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), Sud nalazi da je istom povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je pobijanim rješenjem tuženika, pozivom na odredbu članka 84. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18. i 39/22. dalje: Zakon), potvrđena zakonitost prvostupanjskog rješenja donesenog povodom zahtjeva zainteresirane osobe za provedbu geodetskog elaborata, izrađenog u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih, već evidentiranih katastarskih čestica i ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije; na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8. Navedenom odredbom članka 84. stavka 1. Zakona propisano je da se u okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozivaju na obilježavanje granica katastarskih čestica dostavom poziva u skladu s člankom 73.a ovoga Zakona te su dužne pokazati granice katastarskih čestica.

9. Prigovore tužitelja iznesene za vrijeme upravnog postupka i spora dane u smjeru da je pobijanim prvostupanjskim rješenjem umanjena njihova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za više od 250 m2, kao i da je u geodetskom elaboratu RN 838/2021, koji je bio podloga za donošenje pobijanog prvostupanjskog rješenja, iskazana različita granica između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tuženik je, osporenim rješenjem otklonio kao neosnovane. Ovo uz obrazloženje da je predmetni geodetski elaborat izrađen u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih (pogrešno ili nedovoljno točno), već evidentiranih katastarskih čestica, pri čemu je naglasio da u trenutku izrade geodetskog elaborata, sukladno odredbi članka 90. stavka 6. Zakona, tužitelji nisu pokrenuli sudski postupak uređenja međa, a slijedom čega se međe smatraju nespornima. Prvostupanjski sud je naprijed navedeno rješenje tuženika ocijenio zakonitim, imajući u vidu dokaze i činjenice koje su utvrđene u tom postupku te odbio dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem geodetskog vještačenja, smatrajući ga suvišnim za presuđenje, jer iz dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka proizlazi da je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno.

10. Tužitelji su tijekom spora predlagali provođenje geodetskog vještačenja na okolnost utvrđenja da li je provedbom predmetnog geodetskog elaborata RN 838/2021 uistinu došlo do umanjenja njihove k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za više od 250 m2, odnosno da li je u navedenom elaboratu iskazana različita granica između k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dokazni prijedlog je prvostupanjski sud odbio, uz obrazloženje da je suvišan.

11. Iako Sud nije vezan prijedlozima stranaka kako u pogledu činjenica koje treba utvrditi, tako ni u pogledu dokaza kojima se one mogu utvrditi (članak 33. stavak 3. ZUS-a), međutim dužan se u obrazloženju presude izjasniti o prijedlozima i prigovorima stranaka o kojima nije iznio razloge tijekom spora.

12. U okolnostima konkretnog slučaja, u situaciji kada su tužitelji tijekom spora predlagali provođenje novog geodetskog vještačenja te su uz tužbu dostavili vještačenje koje su sami pribavili, iz kojeg proizlazi suprotno utvrđenje od onog koje proizlazi iz geodetskog elaborata RN 838/2021 (koji je bio podloga za donošenje prvostupanjskog rješenja), to po ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud nije mogao ocijeniti suvišnim te odbiti prijedlog za provođenjem vještačenja bez valjanog obrazloženja te je takvim postupanjem povrijedio zakon na štetu tužitelja.

12.1. Naime, vještačenje koje je obavljeno i plaćeno na zahtjev stranke, izvan upravnog spora, bez ZUS-om propisanih pravila, nema značenje vještačenja u zakonskom smislu te nije dokaz u upravnom sporu. Međutim, takvo vještačenje može imati spoznajnu vrijednost te dovesti do odluke o dopuni postojećeg vještačenja naloženog u postupku, ili čak do odluke o novom vještačenju.

13. Stoga kraj činjenice da prvostupanjski sud nije obrazložio razloge zbog kojih nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja, a podaci spisa predmeta, za sada, ne daju pouzdanu podlogu za zaključak da provedbom predmetnog geodetskog elaborata RN 838/2021 uistinu nije došlo do povrede zakona na štetu tužitelja, to se rješenje tuženika, kao i presuda prvostupanjskog suda, uz obrazloženje kakvo je njima dano, ne mogu ocijeniti zakonitim.

14. U postupku nakon ove presude potrebno je, u smislu odredbe članka 81. stavka 2. ZUS-a, uvažavajući pravno shvaćanje Suda iz ove presude, pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje odnosno utvrditi je li provođenjem geodetskog elaborata RN 838/2021 uistinu došlo do umanjenja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 28,25% odnosno za 25,62% u korist zainteresirane osobe ili je do umanjenja došlo zbog eventualno drugih razloga nevezano za elaborat RN 838/2021, otkloniti naprijed uočene nejasnoće, potom primijeniti mjerodavan propis te donijeti novo zakonito rješenje koje mora biti obrazloženo sukladno odredbi članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09., 110/21.).

15. Na temelju odredbe članka 79. st. 4. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora ako Zakonom nije drukčije propisano. S obzirom na to da su tužitelji uspjeli sa žalbom te je poništena presuda prvostupanjskog suda i usvojen tužbeni zahtjev tužitelja, poništeno rješenje tuženika, to je osnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova spora sukladno naprijed navedenoj odredbi ZUS-a.

16. Tužiteljima je stoga priznat zatraženi trošak sastava tužbe (300,00 €) i zastupanja na ročištu za raspravu (300,00 €) uz pripadajući PDV (150,00 €), a koje iznose su tužitelji specificirali na ročištu pred prvostupanjskim sudom 27. travnja 2023. Kako je tužbeni zahtjev tužitelja usvojen te je riješeno kao u izreci, to zainteresiranoj osobi ne pripada pravo na troškove spora.

17. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 74. stavka 2. ZUS-a , odlučiti kao u točki I. i II. izreke, a odluka o troškovima spora (točke III. i IV. izreke) utemeljene su na odredbi članka 79. stavka 1. i 4. istog Zakona.

U Zagrebu , 15. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

mr.sc. Inga Vezmar Barlek