Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž R-217/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednice vijeća, Vlaste Feuš sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tomislava Aralice, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mladen Gajski, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Glazbene škole Ivana Matetića-Ronjgova, Pula, Ciscuttijeva ulica 22, OIB: 65504237438, kojeg zastupa punomoćnica Sandra Vanjak, odvjetnica u Puli, radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pr-58/2023-21 od 9. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pr-58/2023-21 od 9. siječnja 2025. u dijelu pod točkom I. i II. izreke.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je nedopuštena i bez pravnog učinka Odluka o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika od 31. ožujka 2023. kojom je otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, zaključen 21. studenog 2022. te se utvrđuje da radni odnos tužiteljice ŠT kod tuženika Glazbena škola Ivana Matetića – Ronjgova Pula nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku GLAZBENA ŠKOLA IVANA MATETIĆA-RONJGOVA PULA, [adresa] vratiti tužiteljicu ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na radno mjesto nastavnika flaute u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku GLAZBENA ŠKOLA IVANA MATETIĆA-RONJGOVA, [adresa], OIB 65504237438, naknadi troškove ovog postupka isplatom iznosa od 400,00 eura u roku od 15 dana.

III. Odbija se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka."

2. Protiv te presude u dijelu pod točkom I. i II. izreke žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 142/22. i 155/23 - dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu, podredno da istu ukine i vrati predmet na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice je neosnovana.

5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba Zakona o parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9.,13. i 14., a na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.

5.1. Nije ostvarena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju ukazuje tužiteljica. Pobijana presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka pobijane presude je razumljiva i nije u proturječnosti s jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju.

5.2. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom postupu zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka (kako to izričito navodi) povrijeđeno temeljno ljudsko pravo tužiteljice na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, odnosno čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u aspektima pravo na jednakost oružja i pravo na obrazloženu odluku.

5.3. Tužiteljica osobitu tešku povredu odredaba parničnog postupka obrazlaže tvrdnjama da prvostupanjski sud nije ocijenio sve dokaze koje je tužiteljica dostavila u prilog osnovanosti tužbenog zahtjeva, pa da je time došlo tužiteljici povrijeđeno pravo na jednakost oružja.

5.4. Tužiteljica polazi od pogrešne pretpostavke da se prvostupanjski sud pogrešno priklonio dokazima tuženika, a imajući u vidu pogrešnu interpretaciju predloženih dokaza od strane tužiteljice jer iz obrazloženja prvostupanjske odluke, sud prvoga stupnja dao je jasne razloge. U spis je dostavljen Zaključak Etičkog povjerenstva od 27. ožujka 2023. u kojem je to tijelo tuženika navelo da smatra da je tužiteljica povrijedila odredbe Etičkog kodeksa i narušila međuljudske odnose, kolegijalnost i susretljivost, da je povrijeđen stručni ugled nastavnice klavira OT, a time i ugled škole, potom Mišljenje Povjerenstva za kvalitetu rada od 28. ožujka 2023. u kojem je to tijelo konstatiralo da je nastava u korepeticiji flaute stavljena u rizik pred natjecanja i važne nastupe, da tužiteljica nije spremna na pomake u suradnji, da je došlo do povrede integriteta škole, da je tužiteljica postupala izvan svojih ovlasti, da se ugrozila pozitivna atmosfera u kolektivu i da je sporna kvaliteta rada. Tužiteljica i u činjeničnim navodima tužbe, kao i žalbenim navodima ponovno relativizira svoje propuste, no svejedno ih izrijekom priznaje kad navodi da se za njih „ispričala kolegama usmenim ili pismenim putem” (ne nudeći dokaze o spomenutim pismenim isprikama). Čak su i zaposlenici koje tužiteljica označava kao osobe s kojima je odlično surađivala stajali u potpisu priloženih pismena, bili članovi Povjerenstva za praćenje probnog rada koji to svojstvo, suprotno stavu tužiteljice, istoj nisu bili dužni naznačiti. U rješavanju problematične situacije i narušenih odnosa između tužiteljice i zaposlenice OT bila je, na poziv ravnateljice, uključena i psihologinja škole IT koja je nakon sastanka održanog 21. ožujka 2023. navela da se tužiteljica doima „kao kolegica koja je isključiva, nespremna shvatiti osjećaje kolegice, usmjerena samo prema svojim potrebama i cilju čime ju dovodi u podređeni položaj i negativno djeluje na komunikaciju i mogućnost dogovora”. Nadalje, prvostupanjski sud je obrazložio da uopće točno da tužiteljici prije predmetne odluke nije ukazana stručna pomoć koju je zatražila pri rješavanju narušenih odnosa s kolegicom OT. Iz priložene dokumentacije vidljivo je da je tuženik ukazivao tužiteljici na propuste koji su subjektivne naravi. Ravnateljica joj je iskreno navela kako ne sumnja u njenu mogućnost organiziranja nastave i objektivne kvalitete, njezinu stručnost, no da pored toga ona kao radnik mora voditi računa i o ponašanju u skladu s etičkim standardima, osnovnim principima kolegijalnosti, održavanju pozitivne atmosfere, usmjerenosti na konstruktivnu suradnju, ali da ona tijekom probnog rada nije poduzela odgovarajuće korake da i na tom planu zadovolji očekivanja poslodavca.

6. Nije ostvarena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 8. ZPP koju ističe tužiteljica.

7. Sud prvoga stupnja je na temelju savjesne i brižljive ocjene izvedenih dokaza, kao i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka utvrdio činjenice odlučne za rješenje spornog odnosa.

8. Žalbeni navodi kojima tužiteljica iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza, utvrđenja i zaključke suda prvog stupnja, nisu uspjeli dovesti u pitanje.

9. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenje nedopuštenosti Odluke tuženika o otkazu ugovora o radu tužiteljici te vraćanje tužiteljice na rad.

10. Odredbama čl. 53. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje: ZR) propisano je da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od šest mjeseci (st. 1). Stavkom 3. određeno je da nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, a da se na otkaz iz st. 3. ovogačlanka ne primjenjuju odredbe toga Zakona o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. ovoga Zakona (st. 4).

10.1. Odredbom članka 115. stavka 1. točke 4. ZR propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).

11. Slijedom navedenih odredaba u odnosu na žalbene navode valja odgovoriti da je probni rad specifičan institut radnog prava koji, s jedne strane, omogućava poslodavcu da u ugovorenom vremenskom razdoblju provjeri osobine i sposobnosti radnika te da, u slučaju negativne ocjene, navedenom radniku može otkazati ugovor o radu. S druge strane, za radnika navedeno znači da u tom razdoblju poslodavac prati i provjera radnika i njegov rad te da protekom tog razdoblja probnog rada poslodavac više ne može otkazati ugovor o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Ocjenu o tome zadovoljava li radnik na probnom radu ili ne donosi isključivo poslodavac, s time da ta ocjena mora biti rezultat objektivne provjere.

11.1. Poslodavac, dakle, nije u obvezi za vrijeme trajanja probnog rada radnika upozoravati na obveze iz radnog odnosa. Osim toga, poslodavac nije niti dužan radniku priopćiti tko, na koji način i kako prati njegov rad i ponašanje. Naime, potpuno je opravdano od poslodavca očekivati da će radnik za vrijeme probnog rada pokazati sve svoje najbolje stručne i druge osobine, jer je upravo to i smisao probnog rada. Tužiteljica je u svom iskazu potvrdila da je znala i da je bila svjesna ugovorenog probnog rada i značenja istog, stoga je mogla i trebala očekivati da njen rad i njeno ponašanje poslodavac na neki način pomnije prati i procjenjuje, pa primjedbe tužiteljice usmjerene na to da ju tuženik nije upozorio na obveze te da nije imala saznanja o tome da kod tuženika postoji povjerenstvo koje prati njen rad i tko su članovi tog povjerenstva, nisu osnovani. Logično je da poslodavac nije u obvezi radnika upoznati s time tko su članovi tijela koje prati probni rad radnika, jer bi se time ugrozila i narušila objektivnost procjene. Navod tužiteljice o tome da nitko od strane poslodavca nije nazočio njenoj nastavi nije od značaja, jer se otkaz niti ne temelji na nedostatku stručnosti.

12. Nadalje, u odnosu na žalbene navode valja reći da kada se otkazuje ugovor o radu za vrijeme probnoga rada takva odluka i ne mora biti posebno obrazložena, već je dovoljno da samo sadrži pravni temelj i činjenicu da radniku ugovor o radu otkazuje se zbog nezadovoljavanja na probnom radu, a kako je to u konkretnom slučaju tuženik i učinio (Revr-25/2012-2 od 17. prosinca 2015. i Revr-889/2017-2 od 19. prosinca 2017., Rev-935/2020-3 od 12. travnja 2022.).

13. Odredba čl. 35. st. 3. ZR koja određuje ocjenu poslodavca o nezadovoljavanju radnika na probnom radu, sama po sebi predstavlja poseban opravdan razlog za donošenje odluke o otkazu ugovora o radu, pa sud nije ovlašten tijekom parničnog postupka ispitivati pravilnost poslodavčeve ocjene o nezadovoljavanju radnika na probnom radu. Dakle, autonomno je pravo poslodavca ocijeniti ostvaruje li radnik za vrijeme probnog rada rezultate koji su dostatni za nastavak radnog odnosa ili ne ostvaruje, pa nezadovoljstvo poslodavca radnikovim ostvarenim rezultatima rada koje rezultira donošenjem ocjene o nezadovoljavanju na probnom radu predstavlja opravdani razlog za otkazivanje ugovora o radu.

13.1. Tužiteljici, dakle, prema važećoj sudskoj praksi ne pripada pravo da u ovoj pravnoj stvari tvrdi i dokazuje da je tuženik donio krivu ocjenu o njenom probnom radu, a pravilno sud prvoga stupnja nije ulazio u preocjenjivanje već donesene poslodavčeve ocjene, jer nema ovlasti suda za upuštanje u poslodavčevu ocjenu.

14. Tužiteljica u žalbi ponavlja navode iz prvostupanjske odluke da je nužno bilo izvršiti provjeru osobina i sposobnosti radnika za obavljanje održanog posla odnosno da se provjere radna učinkovitost i znanje i da u slučaju nezadovoljstva pristupom radnika poslu u okviru probnog rada se radniku može otkazati sklopljeni ugovor o radu. Međutim, za ukazati je žaliteljici da je autonomno pravo poslodavca ocijeniti nezadovoljavanje radnika na samom probnom radu, a u što je uključeno i odnos radnika unutar kolektiva, pa se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tužiteljice kao osnovani.

15. Naime, tužiteljica u odnosu na predmet spora i u žalbenoj fazi ustraje u svojoj ocjeni izvedenih dokaza te iznosi samo vlastita viđenja koja su prethodila ocjeni o nezadovoljavanju na probnom radu. Dakle, razlog za prestanak radnog odnosa tužiteljice kod tuženika je osnovan i utemeljen na nezadovoljavanju na probnom radu, a o čemu je mišljenje dalo i Povjerenstvo za praćenje probnog rada, pa je netočna tvrdnja tužiteljice da je objektivna i stručna provjera od strane tuženika izostala.

16. Budući da tužiteljica nije tvrdila da bi predmetni otkaz u dijelu otkaznog razloga nezadovoljavanja na probnom radu bio rezultat diskriminacije odnosno nejednakog postupanja naspram tužiteljice s bilo koje osnove u smislu odredbe čl. 5. st. 4. ZR, a budući otkaz u slučaju nezadovoljavanja na probnom radu predstavlja redoviti otkaz ugovora o radu, jer je neuspjeh probnog rada decidirano sadržan kao poseban na zakonu utemeljen opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, to je valjalo žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu.

17. U odnosu na žalbeni navod da iz iskaza tužiteljice proizlazi da se tuženik prema njoj ponašao diskriminirajući i šikanozno za ukazati je da je riječ o novim činjeničnim tvrdnjama tužiteljice (po prvi puta iznesenim u žalbi), a što nije dopušteno (čl. 352. st. 1. ZPP).

18. Žalbene navode tužiteljice koji nisu od odlučnog značaja ovaj sud nije ocijenio (čl. 375. st. 1. ZPP).

19. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo iz gore citiranih odredaba ZR.

20. I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud pri donošenju te odluke imao u vidu samo potreban parnični trošak tuženika (čl. 155. st. 1. i 2. ZPP) te imajući u vidu uspjeh stranaka u parničnom postupku (čl. 154. st. 1. ZPP).

21. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu tužiteljice te potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim dijelovima.

22. Zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka je odbijen jer je tužiteljica odbijena s žalbom.

U Zagrebu, 15. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević