Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Zk-79/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Republike Hrvatske, zastupane po ODO u Puli-Pola, Građansko upravni odjel, OIB: 52634238587, protiv protustranke Maistra d.d., Rovinj, obala V. Nazora br.6., OIB: 25190869349, radi upisa prava vlasništva, odlučujući po žalbi protustranke, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Z 21101/2023 od 23. svibnja 2024., 15. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranke Maistra d.d., te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Z 21101/2023 od 23. svibnja 2024. i ispravak rješenja istog suda od 29. prosinca 2024.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja, točkom I. izreke odbijen je prigovor protustranke i potvrđeno je rješenje ovlaštenog zk. referenta poslovni broj Z 21101/2023 od 27. prosinca 2023., kao i ispravak rješenja od 27. prosinca 2023., točkom II. izreke određena je zabilježba odbijenog prigovora u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

2.Protiv citiranog rješenja, protustranke je izjavila žalbu iz žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. t.2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u daljnjem tekstu: ZPP-a) koji se propis primjenjuje sukladno čl. 99. st.2. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine “ broj 63/2019 i dr., u daljnjem tekstu ZZK-a).

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba protustranke nije osnovana.

5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga protustranke, ovaj sud nije utvrdio da bi bila počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje bitne povrede odredaba postupka pazi ovaj sud po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st.2. ZPP-a u svezi čl. 99. ZZK-a.

6.Nisu osnovani navodi kojima protustranka upire na postojanje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

7.1.Naime, donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud u bitnome utvrđuje da je u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] bila između ostalog upisana kč. br. [katastarska čestica] kao društveno vlasništvo, s nosiocem prava korištenja Jadran-turist d.p., da je nakon toga kao vlasnik te nekretnine bila upisana protustranka, koja je također bila upisana i kao vlasnik nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Nastavno tome, sud prvog stupnja ponajprije upire na čl. 117. ZZK-a sukladno kojem je za odlučivanje o prijedlogu mjerodavno stanje u času kad je taj prijedlog podnesen, sa time da se upis ipak može dopustiti samo ako je opravdan ispravom podobnom za upis ili pak mogućnošću neposredne primjene određenog propisa, te da se isti ne može raspravljati ili suditi o činjeničnim pitanjima – onim spornim.

7.2.Nadalje ukazuje na čl. 220. st.1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narodne novine “ broj 83/2023, dalje: ZPDML-a/23) kojim je propisano da će se pomorsko dobro utvrđeno u skladu sa ranijim Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (“Narodne novine “ broj 158/2003, 100/2004, 141/2006, 38/2009, 123/2011, 56/2016, 98/2019, dalje: ZPDML-a/03) za koje je izrađen parcelacijski odnosno geodetski elaborat s ucrtanom granicom pomorskog dobra, upisat u zemljišne knjige kao pomorsko dobro, a upisanim vlasnicima da pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje pod uvjetima iz čl. 10. st.6. tog Zakona.

Prema st.2. istog članka da se daje ovlaštenje nadležnom državnom odvjetništvu da pokrene postupak uknjižbe pomorskog dobra iz st.1. tog članka u roku od godine dana od dana donošenja tog Zakona, na temelju akta kojim je granica pomorskog dobra odnosno lučkog područja utvrđena i prijavnog lista koje izrađuje tijelo nadležno za katastar.

7.3.Isto tako, sud prvog stupnja ukazuje i na čl. 217. st.1. ZPDML-a/23, prema kojem svi upisi prava vlasništva na nekretninama koje su pomorsko dobro po samom zakonu iz čl.3. tog Zakona, te koje su na temelju zakona i prema prijašnjim propisima bile pomorsko dobro, provedeni do stupanja na snagu ovog Zakona, su nevaljani i bez pravnog učinka, te su upisani vlasnici dužni trpjeti upis pomorsko dobra. Prema st.3. istog članka, svi upisi prava vlasništva koji potječu od nekadašnjeg prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja na nekretninama u društvenom vlasništvu provedeni u korist pravnih osoba koje su u vrijeme njihove pretvorbe odnosno pretvorne njihovog pravnog prednika bile pomorsko dobro po samom zakonu (primjerice nekretnine unutar luka, na plažama, kupalištima, morskoj obali, svjetionicima itd.) nevaljani su i bez pravnog učinka.

7.4.Nastavno prednjem, prvostupanjski sud nije prihvatio kao osnovane prigovore protustranke, uključujući i pozivanje na odluke Ustavnog suda RH, te je zaključio da je isti neosnovan, pa je posljedično tome, odlučio kao u izreci pobijanog rješenja primjenom čl. 145. st.4. ZZK-a.

8.1.Nastavno prednjem, nije u pravu protustranka kada pobija ispravnost stajališta suda prvog stupnja glede primjene mjerodavnog materijalnog prava, smatrajući da je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti čl. 217. st.5. ZZK-a. Ovo stoga što je u konkretnoj pravnoj situaciji i prema uvjerenju ovog suda, pravilno prvostupanjski sud zaključio da obzirom na vrijeme podnošenja prijedloga radi upisa pomorskog dobra u primjenu dolaze odredbe ZPDML-a/23, na koje se pozvao sud u obrazloženju svoje odluke.

Polazeći od toga, a onda i činjenice da je protustranka uz prijedlog dostavila svu relevantnu dokumentaciju (Prijavni list za zemljišnu knjigu za sporne nekretnine, Geodetski elaborat, popis čestica koje ulaze u pomorsko dobro, presliku Uredbe Vlade RH o određivanju granica pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina]), prosudba je i ovog suda da je u ovoj pravnoj situaciji ponajprije pravilna odluka ovlaštenog zk. referenta kojom je usvojio prijedlog protustranke, pa posljedično tome, a onda i suda prvog stupnja kojom je ta odluka potvrđena, a odbijen kao neosnovan prigovor protustranke.

8.2.Shodno prednje izloženom ne mogu se prihvatiti kao utemeljeni opširni žalbeni navodi protustranke kojima ustraje na primjeni čl. 217. st.5. ZPDML-a/23, kao ni odlukama Ustavnog suda RH na koje se poziva u izjavljenoj žalbi, budući da tim navodima po ocjeni ovog suda ni na koji način nije dovedena upitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

9.Zbog svega do sada iznesenog, valjalo je odbiti žalbu protustranke, te potvrditi pobijano rješenje, te primjenom čl. 380. t.2. ZPP uz primjenu čl. 99. st.2. ZZK-a.

U Rijeci, 15. srpnja 2025.

Sutkinja

Svjetlana Pražić