Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ob 264/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Kseniji Jakovčević kao predsjednici vijeća Lidije Bošnjaković kao suca izvjestitelja i Jadranke Matić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Maji Vukelić, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženice EJM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Slavku Milardoviću, odvjetniku u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P Ob-186/2022-27 od 17. travnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 15. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao djelomično neosnovan žalba tuženice i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P Ob-186/22-27 od 17. travnja 2025. u točki I u dijelu u kom se utvrđuje se da je tužitelj EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva u 1/2 dijela posebnog dijela nekretnine, stana br. 9 na drugom katu, koji se sastoji od hodnika, kuhinje, blagovaone, dnevnog boravka, tri sobe, kupaone, WC-a, izbe i loggie u ukupnoj površini od 81,74 m2 i pripadajuće drvarnice u suterenu ulaza (E-22), na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa] u [adresa], površine 1510 m2, k. o. [katastarska općina] upisanoj u zemljišnim knjigama ovog suda u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i točki II izreke.
II. Preinačava se ista presuda u točki I izreke u preostalom dijelu i sudi:
Odbija se tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi: Tužena EJM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna je priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude, u roku od 15 dana izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva na navedenoj nekretnini u korist tužitelja EJ.
III. Odbija se zahtjevi tuženice sa zahtjevom za nakadom troška sastava žalbe kao neosnovan kao i zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora n žalbu kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„ I. Utvrđuje se da je tužitelj EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva u 1/2 dijela posebnog dijela nekretnine, stana br. 9 na drugom katu, koji se sastoji od hodnika, kuhinje, blagovaone, dnevnog boravka, tri sobe, kupaone, WC-a, izbe i loggie u ukupnoj površini od 81,74 m2 i pripadajuće drvarnice u suterenu ulaza (E-22), na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa] u [adresa], površine 1510 m2 , k. o. [katastarska općina] upisanoj u zemljišnim knjigama ovog suda u zk. ul. br. [broj ZK uloška], te je tužena EJM iz [adresa], 00655138057 dužna priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude, u roku od 15 dana izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva na navedenoj nekretnini u korist tužitelja EJ.
II. Nalaže se tuženici UJM, OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 2.043,68 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 17. travnja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine“ Citiranu presudu žalbom pobija tuženica iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. Toč. 1 - 3 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13 70/19, 80/22 i 114/22-u daljnjem tekstu:ZPP) sa prijedlogom da ovaj sud pobijanu presude preinači, podredno ukine i vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu uz naknadu troška sastava žalbe.
2. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode tuženice i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troška sastava odgovora.
3. Žalba je djelomično osnovana.
4. U donošenju pobijane presude nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju ukazuje tuženica jer je po ocjeni ovog žalbenog suda izreka jasna i neproturječna a obrazloženje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama neproturječne sadržaju dokaza u spisu.
4.1. Također u donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu drugu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koju ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.
5. Nadalje neosnovano tuženica osporava po ocjeni ovog žalbenog suda pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje u pogledu postojanja izvanbračne zajednice stranaka u vrijeme stjecanja spornog stana u [adresa] kao bračne stečevine na kojoj tužitelj zahtjeva utvrđenje suvlasništva i upis predmetne nekretnine u zemljišnu knjigu u ½ dijela.
6. Naime, iz danog obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski su proveo sve po strankama predložene dokaze i njihovom pravilnom ocjenom u smislu čl. 8. ZPP-a svakog pojedinačno i u njihovoj ukupnosti utvrdio da je predmetna nekretnina stečena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice stranaka koja je započela 2003. upravo useljenjem u predmetni stan, a da su stranke sklopile brak 2004., u kojem je rođeno zajedničko dijete a koja bračna zajednica je prestala 2022.
7. Po ocjeni ovog žalbenog suda takvo utvrđenje kao pravilno proizlazi iz sadržaja iskaza svih saslušanih svjedoka kao i iz sadržaja isprava u koje je prvostupanjski sud.
8. Stoga žalbeni navodi tužiteljice kojima daje svoju vlastitu ocjenu izvedenih dokaza i iste interpretira te iznosi vlastiti zaključak da u vrijeme stjecanja sporne nekretnine 2002. nije postojala izvanbračna zajednica stranaka već da je postojala isključivo bračna zajednica koja je započela sklapanjem braka 2004. nisu osnovani. Naime iz svih provedenih dokaza proizlazi da je već 2002. postojala zajednica života stranaka koja je trajala dulje vrijeme i da su 2002. zajednički poduzimali pravne radnje za kupnju sporne nekretnine u čijoj realizaciji su sudjelovali ne samo tužiteljica koja je nesporno bila korisnik kredita i upisana kao isključivi vlasnik predmetne nekretnine na temelju sklopljenog kupoprodajnog ugovora, već i obitelj tužitelja na način da je majka tužitelja u tom ugovoru sudjelovala kao založni dužnik a tužitelj i sestra tužitelja kao solidarni jamac što ukazuje na postojanje ne samo emotivne već i ekonomske zajednice život stranaka već 2002. koja zajednica je nastavljena i zajedničkim životom u tom stanu od 2003. i konačno sklapanjem braka 2004., a da je otplata kredita vršena radom i sredstvima ostvarenim za vrijeme trajanja bračne zajednice sve do 2018. kada je kredit u cijelosti i otplaćen.
9. Stoga se osnovano može smatrati kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud kako u trenutku zaključenja predmetnog ugovora o prodaji stranke nisu bile u izvanbračnoj zajednici no kako je ista nakon godine dana promijenila oblik sklapanjem braka stranaka a u kojem braku je rođeno zajedničko dijete stranaka te uzimajući u obzir kontinuitet kvalitete u pogledu pravnog statusa pravilo se može smatrati da se radi i o kontinuitetu imovine koja predstavlja stečevinu prvo izvanbračnih a potom i bračnih drugova (Rev – 1364/2010-2 od 21. studenog 2012.). Na tu zajednicu primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 162/98 - dalje u tekstu OBZ) a s obzirom na vrijeme stjecanja sporne nekretnine ,tj. odredbe čl. 253. i čl. 254. OBZ-a kojim je propisano Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, te da su bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.
10. Međutim, kako je tužitelj stekao suvlasništvo na predmetnoj nekretnini temeljem cit. Odredaba Obiteljskog zakona to je isti ovlašten ishoditi upis stečenog vlasništva u zemljišnoj knjizi(čl. 130 st.1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje u tekstu: ZV) radi čega se ukazuje neosnovanim dio tužbenog zahtjeva kojim se od tuženice zahtjeva da je dužna priznati i trpjeti da se po pravomoćnosti ove presude, u roku od 15 dana izvrši uknjižba brisanja prava vlasništva na navedenoj nekretnini u korist tužitelja.
11. Stoga je taj dio tužbenog zahtjeva pravilnom primjenom materijalnog prva odbijen kao neosnovan te je pobijana presuda u tom dijelu preinačena temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP-a dok je u preostalom dijelu ista potvrđena temeljem čl. 368. st. 1. ZPP-a.
12. Budući da preinačenjem odluke o glavnoj stvari nije u bitnom izmijenjen uspjeh stranaka u sporu budući da je u pogledu glavnog zahtjeva za utvrđenjem prava suvlasništva kako u osnovi tako i u visini tužitelj uspio u cijelosti to je pobijana odluka o trošku koju je prvostupanjski sud utemeljio na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. potvrđena kao pravilna i zakonita.
13. Budući da je tuženica uspjela sa žalbom samo u razmjerno neznatnom dijelu to istoj nije priznato prvo na naknadu troška sastava žalbe (čl. 154. st. 5. ZPP-a) dok tužitelju nije priznato prvo na naknadu troška sastava odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban za vođenje postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a).
U Zagrebu 15. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Ksenija Jakovčević
