REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: U-zpz-9/2022-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr. sc. Senije Ledić članice vijeća, u upravnom sporu tužitelja JN, [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Lenka Banjanin, odvjetnica u Rijeci, Josipa Račića 1a, protiv tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske, Uprave za nadzor, razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja i postupanje s nezakonito izgrađenom infrastrukturom, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi usklađenja elaborata o procjeni, odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj GZ-DO-15/2022-4 od 23. veljače 2022. za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-295/21-2od 4. lipnja 2021., kojom je poništena presuda Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj UsI-1966/19-12 od 16. studenoga 2020., u sjednici održanoj 15. srpnja 2025.
r i j e š i o j e :
Usvaja se zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude, ukida se presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-295/21-2od 4. lipnja 2021. i predmet vraća Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž- 295/21-2od 4. lipnja 2021. usvojena je žalba tužitelja te su poništeni presuda Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj UsI-1966/19-12 od 16. studenoga 2020. i rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Republike Hrvatske, Uprave za nadzor, razvoj informacijskog sustava prostornog uređenja i postupanje s nezakonito izgrađenom infrastrukturom, klasa: UP/I-361-08/19-09/6, ur. broj: 531-07-1-19-2 od 10. svibnja 2019., a tuženiku je naloženo tužitelju nadoknaditi troškove upravnog spora u iznosu od 10.156,25 kn.
2. Prvostupanjskom presudom Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: UsI-1966/19- 12 od 16. studenoga 2020. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/I-361-08/19-09/6, ur. broj: 531-07-1-19-2 od 10. svibnja 2019., kojim je tužitelju, kao stalnom sudskom vještaku graditeljske struke i procjene nekretnina naređeno da uskladi procjembeni elaborat broj 0612/18, naručitelja Ciglana Ludbreg d.o.o., s odredbama članka 4., 5., 9., 23. stavka 2. i 57. stavka 4. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine br. 78/15., dalje: ZPVN) i odredbama članka 67. i 68. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine br. 105/15, dalje: Pravilnik).
3. Protiv presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (dalje: DORH) podnijelo je zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude (dalje: zahtjev) zbog pogrešne primjene materijalnog s obzirom na to da tuženik nije ulazio „u pravilnost procjene u izrađenom elaboratu, odnosno nije utvrđivao eventualne nepravilnosti stručne ocjene dane u elaboratu“, već primjenu propisa iz upravnog područja procjene vrijednosti nekretnina pri čemu je u nadzoru utvrđeno da tužitelj nije primijenio odredbe propisa kako je utvrđeno pobijanim rješenjima tuženika. Pobijanom presudom osporava se „uopće nadležnost za provođenje tih mjera od strane tuženog Ministarstva“, pa bi to prema mišljenju DORH moglo dovesti do pravne nesigurnosti u ovoj pravnoj materiji.
4. Na zahtjev nije odgovoreno.
5. Zahtjev je osnovan.
6. Postupajući na temelju odredbe čl. 78. st. 6. ZUS Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u granicama predmetnog zahtjeva.
7. Prema odredbi čl. 78. st. 2. ZUS zahtjev može podnijeti DORH u roku od šest mjeseci od dana dostave pravomoćne sudske presude strankama.
8. U postupku koji je prethodio podnošenju zahtjeva utvrđeno je između ostalog da je osporavanim rješenjem tuženika od 10. svibnja 2019. „naloženo tužitelju kao stalnom sudskom vještaku graditeljske struke i procjene nekretnina da uskladi Procjembeni elaborat broj 0612/2018, naručitelja Ciglana Ludbreg d.o.o. sa odredbama članaka 4., 5., 9., 23. stavka 2. i 57. stavka 4. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i odredbama članka 67. i 68. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj: 105/15), s obrazloženjem da na naslovnici predmetnog elaborata nije navedena svrha izrade, da nije definiran zadatak za izradu procjembenog elaborata koji obuhvaća prostornu identifikaciju nekretnine, dan vrednovanja i dan kakvoće, te nije niti procjenitelj sam interpretirao zadatak iz kojeg se može utvrditi svrha (vrsta pravnog posla) i osnovica izrade elaborata odnosno konačna uporaba elaborata za vrstu isprave (kupoprodaja, izvlaštenje, zamjena nekretnina), da je paušalno utvrđeno da se radi o ruševini, da nije priložen izvadak iz zbirke kupoprodajnih cijena niti nema pisanog dokaza da je podnesen pisani zahtjev nadležnom tijelu, da je tužitelj koristio kao poredbene nekretnine, nekretnine koje imaju različita obilježja odnosno vrste i mjera korištenja, da kod interkvalitativnog izjednačavanja tužitelj navodi da je procjenjivana nekretnina prve kategorije te za poredbu koristi poredbene nekretnine prve kategorije ali ne navodi koeficijent iskoristivosti s prostorno planske dokumentacije kako bi mogao provesti izračun prema odredbi članka 20 stavka 1. Pravilnika nego koristi izmišljene koeficijente i s njima provodi izračun što u konačnici prikazuje nerealni rezultat tržišne vrijednosti procjenjivane nekretnine…“
9. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev s obrazloženjem „da je tuženik u provedenom nadzoru pravilno utvrdio da tužitelj prilikom sastavljanja predmetnog elaborata nije u cijelosti postupio u skladu s odredbama članaka 4., 5., 9., 23. stavka 2., 57. stavka 4. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i odredbama članka 67. i 68. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“, broj: 105/15), te pravilno naložio tužitelju uklanjanje utvrđenih nedostataka, a koji nedostaci su detaljno navedeni i obrazloženi u pobijanoj odluci, a sve sukladno svojim ovlastima iz citiranog članka 60. stavka 1. i 62. stavka 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina.“
10. Drugostupanjski sud poništio je prvostupanjsku presudu i pobijano rješenje tuženika s obrazloženjem da je rješenjem tuženika povrijeđen zakon na štetu tužitelja jer je upravno tijelo prekoračilo ovlasti propisane odredbom članka 60. stavka 1. ZPVN.
11. Osnovan je prigovor DORH da je u predmetnom slučaju došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Naime, odredbom članka 60. stavka 1. ZPVN propisano je da „nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te zakonitost rada upravnih tijela, povjerenstava i procjenitelja s tim u vezi provodi Ministarstvo.“, dok je odredbom članka 62. stavka 1. ZPVN propisano kako „ministarstvo rješenjem nalaže upravnom tijelu, povjerenstvu i procjenitelju otklanjanje nezakonitosti koja se utvrdi u provedbi nadzora i određuje rok za njezino otklanjanje.“ Tumačeći gore navedene odredbe, ovaj sud smatra kako ministarstvo kao tijelo nadzora nema pravo ulaziti u pravilnost procjene utvrđenog iznosa u izrađenom elaboratu, ali s druge strane ima pravo provoditi nadzor nad zakonitosti rada tužitelja kao procjenitelja, tj. nadzirati je li on prilikom izrade nalaza i mišljenja postupao u skladu s odredbama ZPVN. U protivnom, tuženik ne bi mogao ispuniti svoju zakonsku dužnost iz odredbe članka 60. stavka 1. ZPVN, pa je zato osnovana tvrdnja podnositelja zahtjeva da je pravno shvaćanje iz pobijane presude „protivno izričitim zakonskim odredbama koje ovlašćuju tuženo Ministarstvo na provođenje nadzora nad procjembenim elaboratima kojima pojedini vještaci procjenjuju pojedinu nekretninu.“.
12. Stoga je u postupku pred drugostupanjskim sudom zbog pogrešnog pravnog pristupa propušteno odlučiti o ostalim žalbenim navodima, pa je na temelju odredbe članka 78. stavka 8. ZUS valjalo ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom upravnom sudu na ponovno suđenje.
Zagreb, 15. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
