Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev-510/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić i mr. sc. Igora Periše članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Lana Humljak, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženice OTP banke d.d., OIB 52508873833, ranije Splitske banke d.d., OIB 69326397242, Split, Domovinskog rata 61, koju zastupa punomoćnik Miroslav Plašćar, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-712/2023-2 od 22. studenog 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2143/2023 od 10. srpnja 2023., u sjednici održanoj 15. srpnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e:

    Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom, u točki I. izreke, utvrđeno je da je ništetna odredba članka 4. Ugovora o kreditu broj 84039/05 od 12. srpnja 2006. i članka 1. Dodatka ugovora o kreditu broj 84039/05 od 22. veljače 2012. kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. U točki II. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 305,28 eura/2.300,11 kuna sa zateznom kamatom koja teče u razdoblju od 10. listopada 2005. do 10. veljače 2018. na pojedine mjesečne iznose navedene u izreci, pa do isplate, u roku od 15 dana.

    2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska odluka. Odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

    3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd-1568/2024-2 od 18. prosinca 2024. tuženici je dopušteno podnijeti reviziju protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-712/2023-2 od 22. studenog 2023. u odnosu na sljedeće pitanje:

    „Jesu li stranke potrošačkih ugovora o kreditu s valutnom klauzulom u EUR- ima time što su ugovorile da se promjena redovne kamatne stope utvrđuje općim uvjetima kreditora koji su potrošaču bili dostupni i poznati jer su bili objavljeni na internetskim stranicama kreditora, a kojima je utvrđeno da se visina kamatne stope određuje u skladu s Odlukom o kamatama, te da se utvrđuje ovisno o visini eskontne stope HNB-a, visini kamatnih stopa na tržištima novca i kapitala, iznosima i kretanju referentnih kamatnih stopa (LIBOR, EURIBOR itd), te prihodima i rashodima poslovanja u pogledu plaćanja kamata, ugovorile odredivu činidbu?“.

    4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženica je protiv navedene presude podnijela reviziju u odnosu na naznačeno pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena. Predložila je da ovaj sud prihvati reviziju i ukine nižestupanjske odluke i predmet vrati na ponovno suđenje.

    5. Na reviziju nije odgovoreno.

    6. Revizija nije osnovana.

    7. U skladu s odredbom čl. 391. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz članka 385.a ovoga Zakona zbog kojeg je dopuštena.

    8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništetnosti odredbe ugovora o kreditu od 12. srpnja 2006. i dodatka ugovoru o kreditu od 22. veljače 2012. kojom su stranke ugovorile promjenljivu kamatnu stopu te zahtjev za povrat preplaćenih iznosa.

    9. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

    - da je 12. srpnja 2006. između tuženice, kao kreditora i tužiteljice, kao korisnice kredita, sklopljen namjenski ugovor o kreditu na iznos od 14.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti i rokom otplate 84 mjeseca, s promjenjivom kamatnom stopom koja je na dan zaključenja ugovora iznosila 9,49 % godišnje, uz efektivnu kamatnu stopu (EKS) od 10,41 %,

    - da je člankom 9. ugovoreno da je redovna kamata promjenjiva, a utvrđuje se odlukom o visini kamatnih stopa ili drugim aktom kreditora, da se o izmjeni kamatne stope kreditor obvezuje pravodobno i pouzdano izvijestiti korisnika te mu dostaviti izmijenjeni iznos anuiteta,

    - da je Dodatkom ugovora o kreditu od 22. veljače 2012., korisnici odobren dodatni iznos kredita u visini od 2.975,74 EUR u kunskoj protuvrijednosti s promjenjivom kamatnom stopom koja je dan zaključenja dodatka iznosila 11,49 % godišnje uz produljenje roka otplate za 66 mjeseci, dok su ostale odredbe ugovora o kreditu ostale neizmijenjene,

    - da ugovor i dodatak ne sadrže odredbe kojima su utvrđeni parametri po kojima banka ima pravo promijeniti kamatnu stopu, niti sadrže metodu izračuna takvih parametara,

    - da predmetni ugovor predstavlja unaprijed formulirani standardni ugovor tuženice,

    - da je tužiteljica u stranačkom iskazu navela da joj prethodno sklapanju ugovora od strane tuženice nije ništa objašnjeno, već joj rečeno da je riječ o ugovoru s najboljim uvjetima,

    - da tuženica tijekom postupka nije dokazala da su se o spornoj odredbi vodili pregovori tijekom kojih je tužiteljici predočen mehanizam i parametri promjene kamatne stope,

    - da je prema nalazu i mišljenju vještaka financijske struke PZ, tužiteljica zbog promjene kamatne stope tijekom otplate kredita više platila ukupno 2.300,11 kn/305,26€ (1.194,90 kn/158,47€ po ugovoru i 1.105,21 kn/146,47€ po dodatku).

    10.1. Nižestupanjski sudovi su, uz utvrđenje da je tužiteljici dan na potpis unaprijed formuliran standardni ugovor, odnosno tipski ugovor o kreditu, da je ugovorena promjenljiva kamatna stopa, da tužiteljica, kao potrošač nije imala mogućnost izbora između fiksne i promjenljive kamatne stope, da tužiteljici, kao potrošaču prilikom sklapanja ugovora nije bilo objašnjeno kako se mijenja kamatna stopa, zaključili da je spornom odredbom tipskog ugovora tuženice o kojoj nije bilo pojedinačnog pregovaranja, tuženici omogućena promjena ugovorne kamate isključivo prema njezinoj odluci, da je takva odredba tužiteljici kao prosječnom potrošaču bila nerazumljiva, jer nisu bili poznati egzaktni kriteriji po kojima je banka mijenjala kamatnu stopu i zato je sporna odredba suprotna načelu savjesnosti i poštenja iz članka 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 - dalje: ZOO), čime je na štetu tužiteljice prouzročena neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih strana.

    10.2. U smislu članka 81. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 96/03 - dalje: ZZP/03), koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora i članka 96. i članka 97. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 79/07 i 125/07 - dalje: ZP/07) koji se primjenjivao za trajanja ugovornog odnosa stranaka, smatra se nepoštena ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, posebno kada je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj. Nižestupanjski sudovi su ocijenili da se u ovom sporu upravo radi o takvoj situaciji. Stoga su ocijenili da je sporna odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštena i kao takva ništetna. Tijekom nižestupanjskog postupka proveden je test poštenosti u okviru činjeničnog stanja utvrđenog izvođenjem svih dokaza koje su predložile stranke, a na temelju kojeg je utvrđeno da se nije pregovaralo o spornoj odredbi tipskog ugovora koji je priredila tuženica, niti je tužiteljica kao potrošač na nju mogla utjecati, da je na gramatičkoj razini razumljiva odredba u kojoj se samo navodi da je stopa promjenjiva, ali ne sadrži niti jedan konkretni kriterij i mehanizam utvrđivanja promjene kamatne stope na temelju kojeg je tužiteljica mogla spoznati na koji način će se stopa mijenjati ubuduće, tako da je tužiteljica od početka do kraja ugovornog odnosa bila u neravnopravnom položaju.

    10.3. Sud je u pobijanoj presudi istaknuo da dopuštenost ugovaranja promjenjive kamatne stope ne isključuje nepoštenost postupanja banke kod ugovaranja kredita Naime, sporna odredba nije utvrđena ništetnom zbog toga što je ugovorena promjenjiva stopa, već je utvrđena ništetnom zbog nepoštenosti ugovorne odredbe kojom se stopa mijenjala autonomnom odlukom tuženika, bez jasnih i objektivnih parametara po kojima banka ima pravo promijeniti kamatnu stopu. Slijedom iznesenog nižestupanjski sudovi su ocijenili da je predmetna odredba ugovora o promjenljivoj kamatnoj stopi ništetna ugovorna odredba i prihvatili su tužbeni zahtjev u cijelosti.

    10.4. Za trajanja postupka pred prvostupanjskim sudom, tuženica nije osporavala tužiteljici status potrošača, niti je dokazivala da se o spornoj odredbi pregovaralo i da je tužiteljica tijekom pregovaranja bila upoznata sa svim kriterijima na temelju kojih se mijenjala kamatna stopa, što više, i u žalbi navodi da je tužiteljica prije potpisivanja ugovora morala pročitati ugovor, a prije potpisivanja, od zaposlenika banke tražiti informacije o spornoj odredbi. Tuženica, u postupku koji je prethodio reviziji, znači niti u žalbi, nije tvrdila da su odluke ili akti o promjeni kamatne stope koje je donosila za trajanja ugovornog odnosa stranaka sadržavale jasne parametre o promjeni stope i transparentnu metodologiju njihovog izračuna, niti je dostavila takve isprave u prilog svojih navoda o valjanosti odluka o promjenama stope stoga takve navode ne može isticati niti u revizijskom stadiju postupka.

    11. Zaštita potrošača uspostavljena glavom 10. II. dijela ZZP/07 „Nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima“ polazi od toga da se potrošač nalazi u slabijem položaju u odnosu na trgovca kako u pogledu pregovaračke snage tako i u pogledu razine obaviještenosti. Taj položaj potrošača ga vodi do pristanka na uvjete koje je trgovac prethodno sastavio, bez mogućnosti utjecaja na njihov sadržaj. S tim u vezi, sud je dužan, uzimajući u obzir kriterije navedene u čl. 96. st. 1. i čl. 100. ZZP-a, utvrditi ispunjava li takva ugovorna odredba, s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja, zahtjeve savjesnosti i poštenja, ravnoteže i transparentnosti, kako ih propisuje taj zakon, a kako je sud u pobijanoj odluci i postupio.

    12. Odgovor na naznačeno pitanje glasi:

    Odredba o jednostranoj izmjeni kamatne stope je jasno i razumljivo sastavljena ako je potrošaču bio dostupan sadržaj akta tuženika prema kojem se kamata utvrđuje ovisno o visini eskontne stope HNB-a, visini kamatnih stopa na tržištima novca i kapitala, iznosima i kretanju referentnih kamatnih stopa (LIBOR, EURIBOR itd), te prihodima i rashodima poslovanja, ako su mu istovremeno bile dostupne osnovne informacije o izračunu te stope jer je način izračuna te stope objavljen (tako u Rev-342/2022 od 4. listopada 2023. i druge).

    13. Međutim, imajući na umu da se odluka nižestupanjskih sudova o ništetnosti odredbe o jednostranoj izmjeni kamatne stope temelji na čl. 102. ZZP/07 u vezi s čl. 96. st. 1. toga Zakona, a ne na općem propisu iz članka 270. ZOO-a prema kojem su ništetni ugovori kad je činidba neodrediva, pitanje revidenta o odredivosti tražbine nije odlučno. Imajući na umu kriterije iz čl. 96. st. 1. ZZP/07, nepoštena ugovorna odredba može za predmet imati određenu i odredivu činidbu. Drugim riječima, ako je činidba odrediva ne znači da je istovremeno i poštena (tako u Rev-342/2022 od 4. listopada 2023. i druge).

    14. Nižestupanjski sudovi su ispitali okolnosti ovog slučaja prije i prilikom sklapanja ugovora o kreditu vezane za obaviještenost tužiteljice o parametrima promjene kamatne stope i zaključili su da tužiteljica u konkretnim činjeničnim okolnostima ovog spora nije bila informirana o istima slijedom čega su ocijenili da predmetna ugovorna odredba ne ispunjava zahtjeve savjesnosti i poštenja, ravnoteže i transparentnosti odnosno da je ništetna.

    15. S obzirom da shvaćanje drugostupanjskog suda ne odstupa od shvaćanja revizijskog suda, valjalo je na temelju odredbe članka 391. st. 6. ZPP-a reviziju tuženice odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ove presude.

    Zagreb, 15. srpnja 2025.

    Predsjednica vijeća:

    Marina Paulić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.