Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1503/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Forestville 2087 [adresa], N. S. W., kojeg zastupa punomoćnik Antun Žanetić, odvjetnik u Blatu, 85. Ulica 28, protiv tuženika NM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 19 [adresa], West Australia, kojeg zastupaju punomoćnici IM, Andrija Jakšić i Marina Sladoljev, odvjetnici u Splitu, Mažuranićevo šetalište 2, radi utvrđenja i diobe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli poslovni broj P-234/2024-12 od 09. siječnja 2025., u sjednici vijeća dana 15. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli poslovni broj P-234/2024-12 od 09. siječnja 2025.

II Odbija se zahtjev tuženika za dosuđenjem troškova postupka povodom žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I izreke odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev na utvrđenje kako je tužitelj OM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na adresi: 102 [adresa] 2087 [adresa], N. S. W. Australia, vlasnik 1/4 dijela čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 559 m2, te 1/4 dijela čest. zem. [katastarska čestica] šuma površine 9456 m2 i 1/4 dijela čest. zem. [katastarska čestica] vinograd Vrbovica, površine 1814 m2 i 1/4 dijela čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak Vrbovica površine 1453 m2 obe upisane u Z. K. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da se ovlasti tužitelj temeljem presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva ovih nekretnina u navedenom suvlasničkom omjeru na svoje ime u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina], uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika NM OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa]. Ujedno je odbijen i zahtjev na razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 559 m2, čest. zem. [katastarska čestica] šuma površine 9456 m2 obe upisane u Z. K. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te čest. zem. [katastarska čestica] vinograd Vrbovica površine 1814 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak Vrbovica površine 1453 m2 obe upisane u ZK. ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to fizičkom diobom – geometrijskom diobom na način da tužitelju OM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], N. S. W., na ime njegove 1/4 suvlasničkog dijela gore 2 Poslovni broj P-234/2024-12 navedenih nekretnina pripadne u isključivo vlasništvo i posjed točno određena katastarska čestica ili dijelovi pojedinih katastarskih čestica sukladno njegovom suvlasničkom dijelu, a tuženiku NM, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 19 [adresa], W. A., na ime njegove 3/4 suvlasničkog dijela gore navedenih nekretnina pripadne u isključivo vlasništvo i posjed točno određene katastarske čestice ili dijelovi pojedinih katastarskih čestica, te se ovlašćuju stranke temeljem presude o razvrgnuću suvlasničke zajednice ishoditi upis prava vlasništva nekretnina koje su im pripale u vlasništvo. Konačno pod II presude naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR.

2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tuženik se protivi navodima žalbe te predlaže istu odbiti i potvrditi njome pobijanu odluku uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.

4. Žalba nije osnovana.

5. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Tužba se temelji na činjenici da je tuženik, inače tužiteljev ujak, upisan kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak površine 559 m2, čest. zem. [katastarska čestica] šuma površine 9456 m2 upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] vinograd Vrbovica površine 1814 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] pašnjak Vrbovica površine 1453 m2 upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što da ne odgovara stvarnom stanju, jer da nekretnine predstavljaju dijelom građevinsko a dijelom poljoprivredno – šumsko zemljište u predjelu Vrbovica koje su vlasništvo tužitelja za 1/4 dijela i tuženika za 3/4 dijela, pri čemu su majka tužitelja ZM (ranije OM) rođ. NM i njeni roditelji O i EM "Špunter" navedene nekretnine stekli temeljem agrarne presude, da bi potom djed tužitelja a otac tuženika darovnim ugovorom od 21. siječnja 1992. darovao tuženiku njegov (i ranije ženin) suvlasnički dio od 3/4 dijela dok je još ranije majka tužitelja MM (kasnije ZM) darovnim ugovorom od 10. siječnja 1986. darovala tužitelju njezin suvlasnički dio od ¼ odnosno 2/8 dijela ovih i nekih drugih nekretnina, te se tužitelj i uknjižio po ovosudnom rješenju Z – 512/86 Stranke odnosno njihovi prednici – tvrdi tužitelj-da su postigli i sporazum o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina tako da majci tužitelja odnosno tužitelju pripadne vlasništvo cca 1200 m2 građevinskog zemljišta u predjelu Vrbovica dok bi tuženiku pripao preostali dio ovih nekretnina, ali zbog ponašanja tuženika takav sporazum nikad nije realiziran jer se ovaj prevarno uknjižio kao vlasnik spornih nekretnina u cijelosti, cjepavši pri tome nekretnine u Vrbovici koje je dijelom otuđio, dok su preostale nekretnine dobile sadašnje katastarske oznake kako je navedeno u tužbi. Stoga se traži geometrijska dioba a tuženik da je pogrešno upisan kao vlasnik ovih nekretnina u cijelosti uslijed neprovođenja urednih uknjižbi, pa da tužitelju pripada vlasništvo 1/4 dijela a tuženiku 3/4 dijela.

7. U žalbi tužitelj navodi kako sud neprovođenjem dokaza predloženih od strane tužitelja nije niti mogao pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje, a niti je provjeravao navode koje tužitelj ističe u tužbi. Sud nije izvršio uvid u presudu P- 220/06 jer u obrazloženju ne spominje da je pregledao tu presudu niti u sudsku nagodbu P-191/86 među strankama odnosno prednicima stranaka, koja je zaključena iz razloga što su stranke postigle sporazum kojim bi ostvarili svoje interese i da bi se konačno riješili sporni odnosi glede nekretnina. Tužitelj odnosno njegova majka da su bili vlasnici 1/4 dijela utuženih nekretnina, a tuženik i njegov otac – djed tužitelja vlasnici za 3/4 dijela te u protivnom do sklapanja sudske nagodbe ne bi niti došlo. Tužitelj niti njegova majka ZM rođ. N nisu dobili građevinsko zemljište površine 1200 m2 u predjelu Vrbovica u kojem se nalaze utužene nekretnine i koje su trebali dobiti sudskom nagodbom prema kojoj im je pripala parcela koja se nalazila u zaštitnom obalnom pojasu i na kojoj nisu mogli ostvariti i realizirati gradnju kuće, radi čega je i sudska nagodba potpisana, a po toč. V nagodbe tužitelju tih 1200 m2 koje su pripale nagodbom trebalo je biti u građevinskom području prema prostorno-planskoj dokumentaciji ondašnje općine [adresa], s time da su činjenicu kako ovih 1200 m2 spornih nekretnina u Vrbovici nije u građevinskom području predviđeno u prostornom planu općine [adresa] tužitelj i njegova majka utvrdili tek nakon potpisa nagodbe i to dva dana nakon sklapanja nagodbe, prikazujući i tuženiku i predniku i sudu uvjerenje Službe za urbanizam Korčula od 15. listopada 1986.

8. Stoga tužitelj tvrdi kako ova sudska nagodba nikada nije izvršena i realizirana iako tužitelj i dalje pokušava sklopiti sporazum kojim bi riješili međusobne odnose i razvrgli suvlasničku zajednicu a tužitelj je i predložio svjedoke koji imaju saznanja o ovim bitnim okolnostima i koji su pomagali u realizaciji nagodbe, pokušaju da se sporne nekretnine putem nadležnih službi uvrste u građevinsko zemljište, da se izvrši podjela među strankama odnosno postupi po sklopljenoj nagodbi, do čega nije došlo isključivo zbog ponašanja tuženika, koji nije htio ispuniti svoju obvezu iz spomenute sudske nagodbe. Stoga je sud neosnovano odbio ove dokazne prijedloge.

9. Pravilno međutim u pobijanoj odluci sud utvrđuje kako je u predmetu P-102/07 presudom od 4. prosinca 2009., pravomoćno utvrđeno da je tužitelj NM "I" pok. Z suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] za 2/8 dijela, te čest. zem. [katastarska čestica] za 8/32 dijela upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tuženik OM pok. E dužan priznati i trpjeti uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama, pri čemu se između istih stranaka vodila parnica P-220/06 te je odbijena žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda posl. br. P-220/06 od 21. prosinca 2007. kojom se odbija tužbeni zahtjev na utvrđenje kako su stranke suvlasnici nekretnina bilježenih kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2676 k. o. [katastarska općina], i to tužitelj OM pok. E za ¼ dijela, a tuženik NM "Špunter" pok. Z za ¼ dijela, pa se ovakva suvlasnička zajednica razvrgava fizičkom diobom na način da tužitelju pripadne u vlasništvo izdvojeni dio nekretnina koji odgovara njegovom suvlasničkom omjeru od ¼,.

10. Pri tome pravilno sud utvrđuje kako ne postoji objektivni identitet ove i ranije pravomoćno okončanih parnica, jer u parnici P-102/07 tužitelj, ovdje tuženik, NM, zahtijevao je utvrđenje svog prava suvlasništva istih nekretnina na temelju drugačije činjenične i pravne osnove, dok je u parnici P-220/06 tužitelj OM zahtijevao razvrgnuće suvlasničke zajednice istih nekretnina pri čemu je tužitelj bio uknjižen u zemljišnim knjigama kao suvlasnik ¼ i nije zahtijevao trpljenje uknjižbe a OM zahtijeva da se utvrdi kako je on suvlasnik predmetnih nekretnina i da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama, te da se razvrgne suvlasnička zajednica.

11. Tužitelj tvrdi kako je suvlasništvo stekao temeljem darovnog ugovora od 10. siječnja 1986. kojim je tužitelju njegova majka ZM, prije OM, darovala svoj suvlasnički dio od 1/4 (2/8) dijela predmetnih i nekih drugih nekretnina, a darovateljica da je suvlasništvo stekla temeljem agrarne presude, te da je tuženik pogrešno upisan kao vlasnik uslijed neprovođenja uredne uknjižbe. Tužitelj se poziva i na sudsku nagodbu P-234/2024-12 u predmetu Općinskog suda u Korčuli P- 191/86, prema kojoj tužitelju da je trebalo pripasti vlasništvo 1200 m2 građevinskog zemljišta i da tuženik svoju obvezu iz sudske nagodbe nije ispunio.

12. Pri tome pravilno sud utvrđuje kako su u zemljišnim knjigama zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], pašnjak površine 559 m2, kčbr. [katastarska čestica], šuma, površine 9456 m2, i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], vinograd, Vrbovica površine 1814 m2 i kčbr. [katastarska čestica], pašnjak, Vrbovica površine1453 m2 upisane kao vlasništvo tuženika SM, koji je upisan i kao posjednik predmetnih nekretnina u katastru zemljišta pri čemu je prijavnim listom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] poništena i cijepana na novoosnovane čestice, među ostalim i čest. zem. [katastarska čestica] Vrbovica, vinograd, površine 1814 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] Vrbovica, pašnjak, površine 1453 m2, upisane osobe NM, [adresa] te je navedeni geodetski elaborat potvrđen kod Područnog ureda za katastar Dubrovnik Odjel za katastar nekretnina [adresa].

13. Dalje, rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli posl. br. Z-7051/2023 od 26. svibnja 2023. na temelju prijavnog lista KL. 932-06/22-02/340 ur. br. 541-30-03/1-22-10 od 23. studenog 2022., sporazuma o diobi suvlasničke zajednice Ov-1588/23 je određen otpis č. zem. [katastarska čestica] iz Z. U. [broj ZK uloška] u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na nekretninama NM, koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] sijanica, određuje se cijepanje na podčestice, među kojima su i č. zem. [katastarska čestica], vinograd, Vrbovica, 1814 m2 i č. zem. [katastarska čestica], pašnjak, Vrbovica, 1453 m2. te je darovnim ugovorom od **.**.1986. MM rođ. NM iz [adresa], kao darovateljica, svom sinu, ovdje tužitelju, BM, darovala svoj suvlasnički dio 2/8 dijela čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

14. Rješenjem Općinskog suda u Korčuli Z-512/86 od 6. svibnja 1986., na temelju ugovora o darovanju od 10. siječnja 1986. dozvoljena je uknjižba prava vlasništva 2/8 dijela darovanih nekretnina u korist OM pok. E iz [adresa] uz prethodno brisanje tog prava sa imena MM rođ. NM, sada udana ZM, iz [adresa] te je majka tužitelja ZM preminula 2022. i rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivne Kaliman iz [adresa], kao povjerenika suda, posl. br. O- 899/2022 UPP-OS-125/2022 od 30. siječnja 2023. utvrđeno je da njezinu ostavinu sačinjavaju pokretnine (novčana sredstva) i na temelju zakona tužitelj je proglašen njezinim univerzalnim nasljednikom. Ujedno je ugovorom o darovanju od **.**.1992. NM "Špunter" Vicko darovao svom sinu, ovdje tuženiku, zemljište u predjelu Vrbovica, ispod kolne ceste, označeno kao čest. zem. [katastarska čestica], sve označeno u skici dipl. ing. geod. ĐM pri čemu je matična kčbr. [katastarska čestica] prije bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dok je tužitelj u zemljišnim knjigama bio upisan kao suvlasnik za ¼ dijela predmetnih nekretnina i drugih upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (Z. 512/86) ali je tuženik potom na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Korčuli posl. br. P-102/07 od 4. prosinca 2009. uknjižen na suvlasnički udio koji se vodio na ime tužitelja na predmetnim nekretninama, te je brisano pravo suvlasništva ¼ dijela sa imena tužitelja (Z-791/14)

15. Prema odlukama u predmetu P-102/07 i posl. br. P-220/06 proizlazi da je u predmetu Općinskog suda u Korčuli posl. br. P-191/86 sklopljena 13. listopada 1986. sudska nagodba kojom su se tužitelj i njegova majka, sada pok. ZM, odrekli svog suvlasničkog prava na nekretninama upisanim u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i eventualnim drugim zemljištem u predjelu Vrbovica, odnosno da se tužitelj suglasio s brisanjem upisa prava vlasništva sa njegovog imena provedenog pod Z-512/86, i da je prednica tužitelja, njegova majka, prije nego mu je darovala prijeporne nekretnine, te iste nekretnine prenijela roditeljima pa na temelju sudske nagodbe od 13. listopada 1986. tuženik nije mogao postići uknjižbu, zbog čega je i inicirao parnicu pod posl. br. P-102/07 dok je tužitelj u predmetu kod ovog suda posl. br. P-220/06 zahtijevao razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina, a takav zahtjev je odbijen presudom posl. br. P-220/06 od 21. prosinca 2007., koja je pravomoćno potvrđena presudom Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-1275/08 od 12. ožujka 2009. prema kojoj odluci tužitelj OM nije ovlašten tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice jer nije dokazao da je stekao pravo suvlasništva prijepornih nekretnina.

16. Pozivanje tužitelja na sudsku nagodbu sklopljenu pred Općinskim sudom u Korčuli u predmetu P-191/86 između stranaka, odnosno njihovih prednika, prema kojoj je tužitelju navodno trebalo pripasti 1200 m2 građevinskog zemljišta, nije osnovano, jer pravilno sud utvrđuje kako-ukoliko se i nagodba odnosi na zemljište određeno površinom tužitelj nije mogao steći pravo suvlasništva predmetnih nekretnina dok je presudom P-102/07 od 4. prosinca 2029. utvrđeno kako je tuženik na temelju navedene sudske nagodbe ovlašten na uknjižbu stečenog prava na suvlasnički dio 2/8 (1/4) za koji je bio upisan tužitelj na predmetnim nekretninama. Ugovor o darovanju od 10. siječnja 1986. sklopljen između tužiteljeve majke, sada pok. ZM, prije OM, kao darovateljice i tužitelja kao daroprimatelja, ne predstavlja valjani pravni temelj za stjecanje prava suvlasništva jer darovateljica tada nije bila stvarna suvlasnica, te se i sam tužitelj suglasio sa brisanjem upisa prava vlasništva koji je po tom ugovoru na prijepornim nekretninama dopušten na njegovo ime. Stoga je tuženik upisani vlasnik u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretninama na zakonit način, a tužitelj nije suvlasnik predmetnih nekretnina jer nema pravni temelj stjecanja u smislu odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17-dalje: ZV) pa kako tužitelj nije suvlasnik predmetnih nekretnina, nije ovlašten tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice, i ovo pravo u smislu odredbe čl. 47. st. 1 ZV-a, tužitelju na pripada.

17. Konačno, u pogledu navoda tužitelja o postojanju prevare, odnosno bitne zablude u pogledu kvalitete zemljišta koje je bilo predmetom ranijih pravnih poslova, a tiče se činjenice j eli isto zemljište građevinsko ili nije, valja reći kako bi se, sve da su navodi žalitelja i točni, moglo raditi samo o pobojnosti pravnog posla, a nikako i njegovoj ništetnosti, dok tužitelj niti tvrdi niti dokazuje da bi u vezi istoga ishodio kakvu pravomoćnu odluku suda, jer pitanje pobojnosti ne može u smislu čl. 12. ZPP biti prethodno pitanje u ovakvoj parnici, budući da je za postojanje ovakve pravne činjenice nužno ishoditi konstitutivnu odluku suda kojom bi isto bilo obuhvaćeno. Stoga niti ovaj žalbeni prigovor tužitelja nije osnovan.

18. Stoga je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP budući da je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, a materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo podnesenu žalbu protiv presude odbiti i njima pobijanu presudu potvrditi, te odlučiti kao u izreci ove odluke.

U Zagrebu, 15. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić