REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3014/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZA, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Pranjić, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika Addiko bank d. d. OIB 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, kojeg zastupa punomoćnik Marija Vujasin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kožul & Petrinović u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-614/2024-3 od 18. ožujka 2025. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-1696/2022 od 08. svibnja 2024., na sjednici održanoj 15. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pravna pitanja u prijedlogu se odbija, a u odnosu na naznačene povrede temeljnih ljudskih prava se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, citirane u uvodu ove odluke. Zahtijeva troškove u povodu svog prijedloga.
2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
3. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio slijedeća pravna pitanja:
"1. Je li tužitelj dužan postaviti određeni tužbeni zahtjev do zaključenja prethodnog postupka ako je tuženik manifestacijskom zahtjevu sadržanom u tužbi iz čl. 186. b st. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019) udovoljio prije zaključenja prethodnog postupka, odnosno ako je tužitelj podatke potrebne za postavljanje određenog tužbenog zahtjeva imao i prije zaključenja prethodnog postupka?
Odnosno
Protivi li se Zakonu o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019) odluka suda kojom je prethodni postupak zaključen prije nego je tužbeni zahtjev dostatno određen u pogledu glavne stvari i sporednih traženja u smislu odredbe čl. 186. st. 1. Zakona o parničnom postupku te je li takva pogrešna primjena navedene zakonske odredbe utječe na donošenje zakonite i pravilne odluke?
2. Je li tužba tužitelja Potrošač - Hrvatski savez udruga za zaštitu potrošača (''Udruga Potrošač''), podnesena Trgovačkom sudu u Zagrebu, pod poslovnim brojem P-1401/12 od 4. travnja 2012.g., radnja vjerovnika poduzeta protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, u smislu odredbe čl. 241. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 53/1991, 73/1991, 3/1994, 111/1993, 107/1995, 7/1996, 91/1996, 112/1999, 88/2001, 35/2005)?
3. Od kada nastaje obveza plaćanja zateznih kamata na iznos stečenog bez osnove kao posljedice utvrđene ništetnosti dijela ugovorne odredbe potrošačkog ugovora o kreditu o načinu promjene kamatne stope/ i ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli sadržane u ugovoru o kreditu denominiranom u CHF/denominiranom u kunama s valutnom klauzulom u CHF?
4. Pripada li potrošaču kao posljedica utvrđene ništetnosti dijela odredbe potrošačkog ugovora o kreditu denominiranog u CHF/denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF i to dijela odredbe o načinu promjene stope ugovorne kamate i odredbe o valutnoj klauzuli, isplata razlike između iznosa kamate izračunatog po prosječnoj kamatnoj stopi za kredite u kunama i iznosa kamate izračunate po stopi određenoj odlukom banke ili isplata razlike između iznosa koji je potrošač platio i iznosa izračunatog na temelju početno ugovorene kamatne stope?" .
4. Kao razloge važnosti naznačenih pitanja tuženik je u odnosu na drugo pitanje naveo odluku Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-6858/2016-2 od 21. veljače 2017., u odnosu na treće pitanje odluku ovog suda poslovni broj Rev- 2781/2011-2 od 16. lipnja 2015. te Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž- 1996/2019 od 14. rujna 2020. i Županijskog suda u Puli-Pola poslovni broj Gž- 460/2022 od 9. svibnja 2022., a u odnosu na četvrto pitanje navodi da nema prakse ovog suda. U odnosu na prvo pitanje ne navodi različitu praksu sudova, već izražava svoj procesni pravni pristup.
5. Ističe da je došlo do povrede njegovih temeljnih ljudskih prava.
6. Postupajući po odredbi čl. 385.a st. 1. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 155/23. - dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovog suda.
6.1. U odnosu na prvo pitanje, kako što je rečeno, izostali su razlozi važnosti, pri čemu je sama odluka sukladna pravnom shvaćanju iz odluke ovog suda, primjerice, Rev-587/2024-2 od 29. svibnja 2024.
6.2. U drugom pitanju koje tuženik postavlja u prijedlogu za dopuštenje revizije riječ je o problematici glede kojeg pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda iznesenog u presudama broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., broj Rev-2245/17-2 od 20. ožujka 2018., Rev-3142/18 od 19. ožujka 2019. i dr.
6.3. U odnosu na treće pitanje koje se odnosi na početak tijeka zatezne kamate pobijana odluka ne odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojoj su banke dužne vratiti stečeno zajedno s kamatama od dana stjecanja (tako i u odluci revizijskog suda broj Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018., te Revd-5086/22 od 11. siječnja 2023.).
6.4. U odnosu na četvrto pitanje kojeg tuženik postavlja u prijedlogu za dopuštenje revizije revizijski sud je izrazio pravno shvaćanje u odluci poslovni broj Rev-308/2022 od 19. travnja 2022., te je pobijana odluka sukladna tom shvaćanju.
7. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pitanja odbijen, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP.
8. Predlagatelj ističe da su ostvarene pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP jer da je došlo do povrede prava zajamčenih odredbom 14. st. 2., 18. st. 1. te 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10. i 85/10. – pročišćeni tekst) te čl. 13. st. 1. i 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.). To prigovarajući dosuđenom tijeku kamata, utvrđenoj ništetnosti, zastari, odbijanju dokaznog prijedloga, arbitrarnosti i neobrazloženosti odluke prema mjerilu relevantnosti i dostatnosti. Ovaj sud ne nalazi da bi podnositelj učinio vjerojatnim da je u pogledu materijalnopravnih pitanja pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a niti da bi bilo počinjena osobito teška postupovna povreda, što da bi dovelo do povrede temeljnih ljudskih prava tuženika. Odluka sadrži jasne, potrebne i dostatne razloge iz kojih proizlazi da su sudovi stvarni ispitali slučaj, utvrdili činjenično stanje, na isto primijenili materijalno pravo i pravilo o primjeni utvrđenja iz spora za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.
9. Stoga je u tom dijelu prijedlog odbačen jer iznesenim razlozima nije učinjena vjerojatnost postojanja teških povreda postupovnog prava i povreda u primjeni materijalnog prava. Na navedeni način je odlučeno sukladno ovlasti iz odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP.
Zagreb, 15. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
