REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-248/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr.sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐZ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Filaković, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB 26187994862, sa sjedištem u Zagrebu, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1341/2024-2 od 17. listopada 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-28/2024-4 od 16. srpnja 2024., u sjednici održanoj 15. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1341/2024-2 od 17. listopada 2024., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-28/2024-4 od 16. srpnja 2024. U prijedlogu su naznačena dva pravna pitanja za koja podnositelj navodi da su važna „radi jedinstvene primjene prava“, a pitanja glase:
1) Je li sud ovlašten, a nakon što vještak sačini vještački nalaz i isti usmeno obrazloži na glavnoj raspravi te odgovori na sva sporna pitanja parničnih stranaka i suda, zahtijevati od vještaka da unatoč tome sačini dopunu svog nalaza i mišljenja i pritom namećući vještaku parametre i mjerila te način obračuna visine štete iako se vještak tome protivi jer smatra da je nalaz i mišljenje sačinio prema pravilima struke i ispravno, odnosno nije li to izravno miješanje suda u kreiranje vještačkog nalaza i mišljena sudskog vještaka koji je samostalan i neovisan i na kojega sud ne smije utjecati kao niti stranke, prilikom izrade i sačinjavanja vještačkog nalaza, odnosno nije li u tom slučaju sud zloupotrijebio svoje ovlasti, te nametnuo vještaku formiranje nalaza i mišljenja te zaključak vještaka u pogledu predmeta vještačenja, a posljedično tome, nije li to bitna povreda odredaba postupka jer se sud izravno kao nestručno tijelo upleo u izradu nalaza i mišljenja vještaka, te njegov zaključak.
2) Je li prilikom utvrđivanja i isplate visine totalne štete po polici kasko osiguranja, za obračun visine štete presudan iznos iz police osiguranja kojim je utvrđena osnovica za obračun premije i gornja granica obveze na određenu svotu i onda ako utvrđena ukupna šteta ne prelazi osnovicu za izračun premije koji predstavlja i gornju granicu obveze osiguravatelja po polici kasko osiguranja, odnosno je li sud vezan za tu činjenicu prilikom donošenja odluke o stvarno nastaloj šteti po štetnom događaju, a osobito ako vještak koji je po nalogu suda izradio prvotno nalaz i mišljenje u kojem jasno odgovara na sva pitanja, pa i na pitanje tzv. podosiguranja i konačno nije li sud uvijek ovlašten štetu prosuđivati po načelu pravičnosti, ako nema drugih elemenata na temelju kojih može pouzdano utvrditi visinu štete.
2. Tuženik je odgovorio na prijedlog tužitelja tako što ga je, u bitnom, ocijenio nedopuštenim i predložio odbaciti.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Prema odredbi članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), Vrhovni će sud reviziju dopustiti ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Važno je pitanje pravni standard kojemu se značenje oblikuje u praksi Vrhovnog suda, a o takvom se pitanju može govoriti osobito ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena, ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.
5. Tužitelj, međutim, u prijedlogu uopće (pa tako ni jasno) ne naznačuje razloge zbog kojih smatra da mu Vrhovni sud treba dopustiti reviziju u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP niti se određeno poziva ne relevantne propise i dijelove sudskih odluka, štoviše navodi da „ne upućuje na sudsku praksu u ovakvim predmetima jer je nije uspio pronaći“.
6. U takvim okolnostima valja zaključiti da je prijedlog lišen razloga koji bi bili osnova na temelju koje bi dopuštenjem revizije bilo moguće ostvariti javnopravnu funkciju revizije po dopuštenju, a ona se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (to mogu biti, primjerice, neujednačenost sudske prakse drugostupanjskih sudova ili nepodudarnost prakse nižestupanjskih sudova s praksom Vrhovnog suda, Suda Europske unije ili Europskog suda za ljudska prava i slično).
7. U takvim je okolnostima, na temelju odredbe članka 389.a stavaka 1. i 3. ZPP, valjalo odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
