Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-3115/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis kao predsjednika vijeća, Ane Gradišek kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Željke Rožić Kaleb kao člana vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi vjerovnika Hrvatskog ureda za osiguranje, protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Poslovni broj Sp-35/25-10 od 11. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 15. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba vjerovnika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Poslovni broj Sp-35/25-10 od 11. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje:
"I. Otvara se jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ČE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Zaključuje se jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ČE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
III. Oslobađa se potrošač ČE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od preostalih obveza u odnosu na sljedeće vjerovnike:
osnova broj OVRV-5737/15, izdavatelja JAVNI BILJEŽNIK, AUGUSTINOVIĆ MARINA, KARLOVAC-vjerovnik (1) HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, MARTICEVA ULICA 71, ZAGREB, Hrvatska, OIB: 38922958547, zaprimljena 28.04.2017., glavnica: 2.267,53 EUR, kamata: 11,46 EUR, trošak: 0,00 EUR"
2. Rješenje pravovremenom žalbom pobija vjerovnik Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i procesnih odredaba stečajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, pobijano rješenje ukinuti, podredno, isto vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Nisu pobijanom presudom ni postupkom koji joj je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23-u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Jednako tako nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju ukazuje žalitelj, jer su u obrazloženju presude navedeni dostatni razlozi o svim odlučnim činjenicama.
5. Prvostupanjski sud svoju odluku temelji na slijedećim činjeničnim utvrđenjima: da je sud službenim putem primjenom odredbe članka 79. f stavak 2. Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine br. 100/15 i 67/18 I 36/22-dalje ZSP) pribavio podatke o imovini potrošača i izvršio uvid u podatke: evidenciju dohodaka i primitaka, zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra, evidenciju MUP, evidenciju Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, evidenciju Visokog trgovačkog suda, Središnjeg Klirinškog Depozitarnog Društva kao i u evidencije Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, te je utvrdio da potrošač nema druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa; da potrošač nema pokretnu imovinu podobnu za unovčenje, a iz Evidencije dohodaka i primitaka proizlazi da je potrošač u razdoblju od 1. svibnja 2022. do 31. prosinca 2022. ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu 15.000,01 kuna i neoporezivi primitak u iznosu od 1.500,00 kuna na ime prigodne nagrade do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za tekuće porezno razdoblje, zatim je u 2023. ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu 3.328,86 EUR i 100,00 EUR na ime prigodne nagrade do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za tekuće porezno razdoblje, dok je u 2024. ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu 4.516,00 EUR, a u razdoblju od 1. svibnja 2025. do 30. travnja 2025. je ostvario dohodak od nesamostalnog rada u iznosu 1.680,00 Eur, da tijekom postupka nije utvrđeno postojanje druge imovine, koja se može unovčiti kao stečajna masa; da iz Evidencije dohodaka i primitaka proizlazi da je potrošač protekle 3 godine ostvarivao mjesečne primitke u iznosu od cca prosječno 319,88 Eur stoga izgledno je, da nije imao mogućnosti uvećati imovinu za pokretnine koje bi se unovčile u ovome postupku jer zbog blokade računa ne raspolaže cijelim iznosima primitaka.
6. Temeljem navedenog sud zaključuje da su ispunjene zakonske pretpostavke za otvaranje jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, a kako je vrijednost imovine potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa manja od 1.327,23 Eur/10000,00 kuna, to postoje uvjeti iz odredbe čl. 79. g st. 1. Zakona o stečaju potrošača (Narodne novine br. 100/15 i 67/18 I 36/22-dalje ZSP) za otvaranje i istovremeno zaključenje jednostavnog stečajnog postupka nad imovinom potrošača.
7. Žalitelj u žalbi, u bitnom ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba postupaka kad je potrošača oslobodio obveze u odnosu na žalitelja, obzirom da za tu osnovu nisu ispunjeni kumulativno uvjeti sadržani u čl. 79. a st. 2. ZSP, da je potrošač zaposlen kod ZE, vlasnika autolimarskog obrta, te da je sud pogrešno smatrao potrošača poštenim te ga oslobodio obveze plaćanja.
8. Budući da potrošač nije dostavio popis svoje imovine, a vjerovnik nije u povodu poziva iz oglasa objavljenog na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova obavijestio sud o postojanju druge imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, prvostupanjski sud je zaključio da potrošač nema imovine koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa.
9. Odredbom članka 79. h st. 5. ZSP propisano je da će, u slučaju da potrošač ima stalna novčana primanja na kojima se ne provodi ovrha, sud prilikom otvaranja stečajnog postupka istome naložiti da u roku od 12 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o otvaranju postupka uplaćuje na račun suda određeni iznos tog primanja koji sud određuje odgovarajućom primjenom ovršnih propisa. Međutim, u konkretnom slučaju ne bi bilo mjesta primjeni navedene odredbe s obzirom na to da potrošač ima jedan blokirani bankovni račun, te ima jedan zaštićeni račun na koja se uplaćuju minimalna mjesečna novčana primanja koja su izuzeta od ovrhe.
10. Činjenica, koja se ističe u žalbi, da je potrošač ostvario određene prihode od nesamostalnog rada u razdoblju od 2022. do 03/2025. ne dovodi u pitanje utvrđenje suda prvog stupnja o imovini potrošača jer potrošač nije imao sredstava na računima za podmirenje potraživanog iznosa i u neprekidnoj je blokadi 5012 dana što znači da nema sredstava za podmirenje predmetne tražbine, a iz eventualnih sredstva na zaštićenom računu ne može se namiriti predmetna tražbina jer su ta sredstva izuzeta su od ovrhe u smislu odredbe članka 60. ZSP u vezi s člankom 172. stavak 1. točka 10. OZ.
11. Kako iz priloženih isprava proizlazi da je u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na dan otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača bila evidentirana neizvršena osnova za plaćanje u iznosu do 2.654,46 Eur/20000,00 s osnova glavnice, da je razdoblje u kojem je potrošač imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje neprekidno trajalo duže od tri godine (5012 dan), te da se radi o tražbini vjerovnika u odnosu na koju je potrošač oslobođen od preostalih obveza, pravilno je sud prvog stupnja otvorio i zaključio jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača.
12. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu vjerovnika odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu iz čl. 380. toč. 2. ZPP, a koji se ovdje primjenjuje pozivom na odredbu čl. 10 SZ u vezi s čl. 23. ZSP.
U Zagrebu, 15. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
Andrina Raspor Flis
