Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-648/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Josipa Grubišića kao predsjednika vijeća, Sabine Dugonjić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Pliva Hrvatska d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Prilaz Baruna Filipovića 25, OIB: 44205501677, zastupanog po punomoćnici Vinki Ježina, odvjetnici u Splitu, protiv 1. tuženika MR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Srđan Granić, odvjetniku u Splitu, 2. tuženice MRI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. tuženika UR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji 2. i 3. tuženici su zastupani po punomoćniku Vlahi Duplančiću, odvjetniku u Splitu, radi predaje-povrata i isplate, odlučujući o žalbama 1. tuženika te 2. i 3. tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-972/2020 od 15. studenoga 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 15. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 2. i 3. tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-972/2020 od 15. studenoga 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojim je naloženo 2. i 3. tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isprazne i predaju tužitelju u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu u zemljišnim knjigama označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi dvije poslovne zgrade.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 1. tuženika kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-972/2020 od 15. studenoga 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke kojim je naloženo 1. tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isprazne i predaju tužitelju u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu u zemljišnim knjigama označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi dvije poslovne zgrade te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

II. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-972/2020 od 15. studenoga 2024. u dijelu izreke pod točkom II. i III. te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke naloženo je tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isprazne i predaju tužitelju u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu u zemljišnim knjigama označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi dvije poslovne zgrade. Pod točkom II. izreke naloženo je tuženicima da isplate tužitelju iznos od 116.930,38 € sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose od dospijeća do isplate kako je pobliže navedeno u izreci prvostupanjske presude, dok je pod točkom III. izreke naloženo tuženicima da tužitelju naknade trošak postupka u iznosu od 42.240,00 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

2. Protiv navedene presude žale se tuženici zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 1.- 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana odluka preinači u skladu sa žalbenim navodima odnoso podredno ukine i predmet vrati na ponovno suđenje uz naknadu troška žalbenog postupka.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu 1. tuženika te u odgovoru na žalbu 2. i 3. tuženika osporava žalbene navode u cijelosti te predlaže žalbe odbiti kao neosnovane te potvrditi presudu suda prvog stupnja.

4. Žalba 1. tuženika je osnovana.

5. Žalba 2. i 3. tuženika je djelomično osnovana.

6. Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev tužitelja vlasnika kojim traži od tuženika da isprazne i predaju tužitelju u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu u zemljišnim knjigama označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi dvije poslovne zgrade kao i naknada za korištenje tuđe nekretnine u visini od 116.930,38 €.

7. Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu odredbom čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka, zbog kojih se ne može ispitati, budući da ista nema razloga o odlučnim činjenicama, nejasna je i proturječna, kako to osnovano ističu tuženici. Isto tako, sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a jer je 1. tuženiku onemogućio raspravljanje pred sudom.

8. Naime, prvostupanjski sud utvrđuje da iz provedenog dokaznog postupka među strankama nije sporno da su 1. tuženik te 2. i 3. tuženici u posjedu spornih nekretnina već 30 godine. Međutim, iz stanja spisa proizlazi da je 1. tuženik u odgovoru na tužbu osporavao posjed spornih nekretnina navodeći da nema ključ spornog prostora, a niti su u prostoru stvari koje bi on u prostoru ostavio te u svakom slučaju 1. tuženiku nije sporno tko je vlasnik prostora i u odnosu na takav prostor ne polaže nikakva vlasnička i posjedovna prava, slijedom čega su zaključci i utvrđenja prvostupanjskog suda nejasni i proturječni te presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati.

9. Naime, ne može se prihvatiti zaključak da se 1. tuženik nalazi u posjedu predmetne nekretnine samo na temelju činjenice da su 2. i 3. tuženici naveli da je njihov prednik ušao na zakonit način u posjed nekretnina pa se tuženici smatraju kvalificiranim posjednicima. Osim toga, 1. tuženiku je uskraćena je mogućnost raspravljanja pred sudom jer na ročište 2. listopada 2024. nije pristupio zbog poslovnih obveza pa je u njegovoj odsutnosti saslušan 3. tuženik koji je iznio tvrdnje da je 1. tuženik promijenio bravu na predmetnim nekretninama, slijedom čega 1. tuženiku nije dana mogućnost da se očituje na takve tvrdnje, a koje bi bile jedini izveden dokaz na okolnost posjedovanja predmetnih nekretnina koje je sud izveo tijekom postupka. Stoga je prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti u dijelu pod točkom I. kojim je naloženo 1. tuženiku da u roku da isprazni i preda tužitelju u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu u zemljišnim knjigama označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi dvije poslovne zgrade kao pod točkom I. izreke rješenja.

10. U odnosu na predaju u posjed predmetne nekretnine tužitelju od 2. i 3. tuženika, valja reći da su 2. i 3. tuženici (supruga i zet 1. tuženika) u odgovoru na tužbu naveli da su zakoniti odnosno kvalificirani posjednici predmetnih nekretnina odnosno dugogodišnji posjednici predmetnih nekretnina. Zatim je 3. tuženik iskazao da je prednik tuženika bio prisiljen darovati tvrtki "[obrt]" predmetne prostorije te se vodilo više postupaka, a jedan je bio i radi utvrđenja ništavosti izjave o darovanju, ali je odbijen, a nije ni osporavao da se nalazio u posjedu sve do odlaska iz stana 2021.

11. Isto tako, 2. i 3. tuženici su tijekom postupka pokušavali zakonitost posjeda na predmetnim nekretninama opravdati pokrenutim upravnim postupkom pred Upravnim odjelom za imovinsko-pravne poslove, Splitsko-dalmatinske županije radi povrata predmetnih nekretnina, [broj], te ističući da je opravdano očekivati da će tuženici uspjeti u tom postupku. Međutim, prvostupanjski sud je utvrdio da je nadležno prvostupanjsko tijelo dana 27. siječnja 2020., donijelo Rješenje [broj] [broj], kojim se odbija zahtjev ovdje 1. i 2. tuženika uz utvrđenje upravnog tijela da predmetne nekretnine tuženicima odnosno njihovim pravnim prednicima nisu oduzete temeljem čl. 2., i čl. 3. Zakona o naknadi, već su u vlasništvo prednika tužitelja prešle dobrovoljnim raspolaganjem odnosno valjanim pravnim poslom, a što je sve utvrđeno i pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu posl.br. II P. 550/94 od 26. svibnja 1999., slijedom čega prvostupanjski sud zaključuje da nezakoniti posjed tuženika ne može biti kvalificiran, a kada se tome pridoda da je isti još uz to neistinit i nepošten tako da 2. i 3. tuženici postojanje prava na posjed, nisu potkrijepili, niti mogu potkrijepiti bilo kakvim dokazom i njihovi navodi se svode na pokušaj da u postupku radi predaje u posjed preispituju prethodno donesene pravomoćne sudske odluke.

12. U odnosu na žalbene navode da je prvostupanjski sud trebao pribaviti spis Općinskog suda pod br. P-209112019 jer je taj postupak pokrenuti po tužbi Plive Hrvatska d.o.o., a radi osnivanja (uspostave) nužnog prolaza budući da iz njega proizlazi da je tužitelj izabrao pogrešan pravni put radi osnivanja nužnog prolaza jer da su nekretnine koje su predmet toga postupka vlasništvo tuženika, valja reći da su neosnovani jer predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za predajom u posjed nekretnina koje su vlasništvo tužitelja pa osnivanje nužnog prolaza na drugim nekretninama nema utjecaja na zahtjev vlasnika za predajom nekretnina od nevlasnika, a niti je od utjecaja na rješenje ovog spora činjenica da je u rješenju Općinskog suda u Splitu posl. br. P-480/01 od 18. lipnja 2008. u točki II. izreke odbačena tužba tužitelja u odnosu na smetanje posjeda kojim tužitelj traži od suda da utvrdi smetanje 1. i 2. tuženika u odnosu na nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] obje Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

13. Slijedom navedenog, neosnovani su žalbeni navodi 2. i 3. tuženika te je žalba u tom dijelu neosnovana jer je prvostupanjski sud pravilno odlučio kada je naložio 2. i 3. tuženiku da isprazne i predaju tužitelju u posjed slobodnu od osoba i stvari nekretninu u zemljišnim knjigama označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] sve Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi dvije poslovne zgrade jer prema odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, dalje ZVDSP), vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed tako da je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

14. Međutim, osnovano navode tuženici da pobijana presuda ne sadrži jasne i razumljive razloge niti nije jasno temeljem koje osnove je prvostupanjski sud usvojio tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 116.930,38 €. čime se prvostupanjska presuda u tom dijelu ne može ispitati te je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

15. Naime, iz navoda tužbe proizlazi da tužitelj u tužbi navodi da potražuje naknadu za korištenje tuđe nekretnine u visini od 116.930,38 €, dok prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelj ima pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade.

16. Isplatu naknade koristi za korištenje tuđe stvari reguliraju, osim odredbe čl.1120. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) i odredbe čl. 164. i čl. 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst dalje ZVDSP).

17. U odnosu na navedeno Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje relevantno za rješenje ovog spora između stranaka te je tako na trećoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 14. studenog 2013. zauzeto pravno shvaćanje da ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku (očuvanog identiteta) u posjedu nevlasnika valja primijeniti odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st 1. ZVDSP prema kojim odredbama je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari. Ako je određena stvar uporabljena na način da je promijenila identitet (radi čega nije moguće ili gospodarski nije opravdano vraćanje te stvari), tek u takvoj situaciji valja primijeniti odredbu čl. 1120. ZOO, prema kojoj je osoba koja je uporabila tuđu stvar u svoju korist dužna vlasniku naknaditi korist i bez obzira na svoje poštenje odnosno nepoštenje". Dakle, kada neka osoba posjeduje tuđu stvar ili tuđi suvlasnički dio stvari, plaćanje vrijednosti postignute koristi u smislu odredbe čl. 1120. ZOO moguće je samo u slučaju kada je nekretnina ili neka druga stvar uporabljena na način da je promijenila identitet zbog čega nije moguće ili nije gospodarski opravdano vraćanje te nekretnine ili neke druge stvari. S druge strane, u situaciji kada nekretnina zbog uporabe nije promijenila svoj identitet, naknada koristi prosuđuje se prema odredbama čl. 164. i čl. 165. ZVDSP.

18. Kako u ovom konkretnom slučaju, niti jedna od stranaka ne tvrdi da je nekretnina koja je bila predmet posjedovanja promijenila oblik, to se može zaključiti da su za rješenje spora između stranaka mjerodavne odredbe čl. 164. i čl. 165. ZVDSP prema kojima je samo nepošten posjednik dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari (ako je određena stvar još uvijek u nepromijenjenom obliku), a o čemu prvostupanjska presuda ne sadrži razloge.

19. S tim u vezi valja reći da pobijana presuda u dijelu izreke pod točkom II. ne sadrži niti razloge o odlučnim činjenicama glede istaknutog prigovora zastare, kao niti razloge zbog čega je prvostupanjski sud dopustio preinaku tužbe iz podneska tužitelja od 15. srpnja 2024., a kojoj preinaci su se izričito protivili 2. i 3. tuženik podneskom od 31. srpnja 2024., a 1. tuženik podneskom od 28. kolovoza 2024. Naime, presuda o tome ne sadrži jasne i razumljive razloge čime se prvostupanjska presuda u tom dijelu ne može ispitati.

20. Slijedom svega navedenog, valjalo je uvažiti žalbu 2. i 3. tuženika kao i žalbu 1. tuženika u odnosu na točku II. izreke pobijane presude i na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti u tom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

21. Kako o konačnom uspjehu stranaka u sporu ovisi i odluka o troškovima parničnog postupka, valjalo je ukinuti i odluku o naknadi troškova postupka sadržanu u odluci suda prvog stupnja pod točkom III. izreke.

22. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

23. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka ukazane mu ovim rješenjem te postupiti u skladu sa shvaćanjima izraženima u ovoj odluci kao i raspraviti i ostale navode koje tuženici ističu u žalbi, a koje su isticali i tijekom postupka kako u pogledu preinake tužbe i zastare pri čemu se skreće pažnja sudu prvog stupnja da obrazloženje presude treba sadržavati u smislu odredbe čl. 338. st. 4. ZPP, sumarno izložene zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka. Naime, u konkretnom slučaju, obrazloženje pobijane presude u kojem bi trebali biti navedeni razlozi prihvaćanja tužbenog zahtjeva su nedostatni, nejasni, nerazumljivi i proturječni te se obrazloženje pobijane presude većim dijelom se sastoji od reproduciranja parničnih radnji stranaka i gotovo doslovnog prepisivanja iskaza stranaka i svjedoka te nalaza i mišljenja vještaka.

24. Tek nakon toga će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, dajući za istu jasne i valjano obrazložene razloge.

U Zagrebu 15. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Josip Grubišić