REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-643/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagateljice IN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Mirjana Kopić, odvjetnica u Zagrebu, i protustranke VN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Nenad Đukić, odvjetnik u Zagrebu, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu protustranke za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž Zk-86/2024-2 od 11. studenoga 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću, poslovni broj Z-17880/2024-8 od 8. srpnja 2024., u sjednici održanoj 15. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije se odbija u dijelu koji se odnosi na naznačena pravna pitanja.

II. Prijedlog protustranke za dopuštenje revizije se odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Protustranka DN je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž Zk-86/2024-2 od 11. studenoga 2024. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Zaprešiću, poslovni broj Z-17880/2024-8 od 8. srpnja 2024.

2. Protustranka u prijedlogu za dopuštenje revizije, na temelju odredbe članka 385.a stavka 1. točke 1. ZPP, naznačuje tri pravna pitanja navodeći da su ona važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i zbog toga što smatra da su mu pobijanim rješenjem povrijeđena temeljna ljudska prava na pravično suđenje i zaštitu imovine. U prijedlogu naznačena pravna pitanja glase:

1) Može li osoba koja nije bila prethodno upisana kao vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama zatražiti parcelaciju nekretnine temeljem pravomoćne sudske odluke kojom je utvrđena vlasnicom točno određenog fizičkog dijela predmetne čestice sukladno odredbi članka 161. stavak 1. točka 3. Zakona o prostornom uređenju;

2) Mora li sve što je navedeno u izreci pravomoćne i ovršne presude biti provedivo u zemljišnoj knjizi upravo onako kako je to opisano u izreci presude, u suprotnom upis prava vlasništva nije provediv u zemljišnim knjigama;

3) Je li tužitelj prije podnošenja zahtjeva za parcelaciju čestice trebao biti upisan u zemljišne knjige kao suvlasnik predmetne nekretnine na temelju pravomoćne i ovršne presude sukladno članku 117. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama te je li zemljišnoknjižni odjel ispravno postupio odobrivši parcelaciju i upisivanje na odvojenoj čestici bez prethodnog upisa tužitelja kao suvlasnika?

2.1. Predlagatelj, naime, nalazi da pravno shvaćanje na kojem je utemeljeno pobijano rešenje nije podudarno s pravnim shvaćanjem izraženim u rješenju revizijskog suda broj Revx-886/2014-2 od 22. travnja 2015. Pored toga cijeni i da su mu pobijanim rješenjem povrijeđena temeljna ljudska prava na pravično suđenje i „zaštitu imovine“.

3. Na prijedlog nije odgovoreno.

4. Postupajući u skladu s odredbama članka 387. stavka 1. u vezi s člankom 385.a stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Naime, razlog važnosti na kojeg ukazuje predlagatelj (rješenje ovog suda broj Revx-886/2014-2 od 22. travnja 2025.) ukinuto je zbog toga što je ocijenjeno da drugostupanjski sud nije ocijenio sve žalbene navode žalitelja, i to pogotovo one koje se tiču obveza suda koje izviru iz načela zakonitosti u zemljišnoknjižnom postupku, posebno proizlazi li utemeljenost prijedloga za upis iz sadržaja podnesenih isprava, i to prema zemljišnoknjižnom stanju u trenutku kada je prijedlog stigao sudu te jesu li za dopuštenje i provedbu zemljišnoknjižnog upisa ispunjene opće i posebne pretpostavke. U predmetnom se prijedlogu, međutim, ne ukazuje da pobijanom odlukom nije odgovoreno na sve žalbene navode protustranke ili na navode protustranke iz prigovora protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta sadržane u rješenju kojim je odbijen prigovor protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog sud poslovni broj Z-15388/2024 od 12. lipnja 2024. Predlagatelj, u osnovi, ukazuje na nezadovoljstvo zaključcima nižestupanjskih sudova kojima je obrazloženo odbijanje njegovog prigovora protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta kojim je dopušten prijedlog za upis, kao i rješenja drugostupanjskog suda kojim je odbijena njegova žalba protiv rješenja zemljišnoknjižnog suca o odbijanju njegova prigovora.

5. Naime, predlagateljica upisa je 28. svibnja 2024. nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda podnijela prijedlog za uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na temelju prijavnog lista za zemljišnu knjigu kao dijela geodetskog elaborata potvrđenog od nadležnog katastra - kojim je izvršeno cijepanje dosadašnje čestice k. č. br. [katastarska čestica], površine 271 čhv, na nove katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica], površine 674 m², i k. č. br. [katastarska čestica], površine 301 m², koji je izrađen u skladu s pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda poslovni broj P-892/2016-53 od 28. listopada 2022. Tom je presudom utvrđeno da je predlagateljica upisa kao tužiteljica vlasnica dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to dijela temelja i dvorište u površini 301 m², što je na skici vještaka mjerničke struke od 29. prosinca 2020. (koji je sastavni dio iste presude) označeno spojnicom točaka A1- A2-A7-A6-A8-A9- A10-A11 i zelenom bojom. Prijedlogu predlagateljice upisa je udovoljeno rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-15388/2024 od 12. lipnja 2024., nakon što je, prema stanju mjerodavnom u trenutku kada je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnom sudu (članak 116. ZZK-a), utvrđeno da ne postoje nikakve zapreke predloženom upisu te da utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava - prijavnog lista za zemljišnu knjigu kao dijela geodetskog elaborata broj GE 19/2024 potvrđenog po Državnoj geodetskoj upravi, Područnom uredu za katastar Zagreb, Odjelu za katastar nekretnina Zaprešić, Klasa: 932- 06/2024-02/231 Urbroj: 541-12-01/1-24-3 dana 8. svibnja 2024. i ostalih isprava priloženih uz elaborat, te skice lica mjesta od 29. prosinca 2020., presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj P-892/2016 od 28. listopada 2022., potvrde pravomoćnosti/ovršnosti poslovni broj P-892/2016 od 3. svibnja 2023. te presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2104/2022 od 12. siječnja 2023.

6. Odlučujući o prigovoru i žalbi protiv odluke o prigovoru, nižestupanjski su sudovi, uz detaljna obrazloženja, odgovorili na sve odlučne navode predlagatelja kao protustranke iz tih pravnih lijekova, štoviše pozivajući se na pritom na praksu revizijskog suda iz odluka broj Revx-1075/2012 i Revx-995/2013, obje od 29. siječnja 2014., kao i utvrđujući da je odluka o dopuštenju zatraženog upisa uknjižbe prava vlasništva pravilna i zakonita jer su pravno relevantne činjenice mjerodavne za upis pravično utvrđene i jer je materijalno pravo pravilno primijenjeno, uz izostanak bitnih povreda odredaba parničnog postupka. S druge strane, navodi prijedloga predlagatelja u ovom postupku samo ukazuju na nezadovoljstvo očitovanjima sudova, ali bez argumentiranih tvrdnji i razloga važnosti na temelju kojih bi se dopuštenjem revizije mogla ostvariti njezina javna funkcija.

7. Nadalje, prema ocjeni revizijskog suda, predlagatelj navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije nije učinio vjerojatnim da su mu tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđena temeljna ljudska prava na pravično suđenje i mirno uživanje imovine zajamčeni člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17 - dalje: Konvencija) i člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 2/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) te člankom 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju odnosno člankom 48. Ustava RH. Sadržaj predmetnog prijedloga za dopuštenje revizije kao i njegovih priloga ne upućuje na vjerojatnost povrede navedenih temeljnih ljudskih prava upravo stoga što je protustranci, a u granicama okvira prirode zemljišnoknjižnog postupka, omogućeno ravnopravno sudjelovati u postupku. Nižestupanjski su sudovi svoje odluke opravdavali ozbiljnim, uvjerljivim, logičnim, razumnim i relevantnim razlozima utemeljenim na mjerodavnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24) zbog čega se ne mogu smatrati arbitrarnima ili očito nerazumnima, pa nije bilo moguće zaključiti da postoji vjerojatnost da predlagatelj nije imao pravično suđenje ili da mu je povrijeđeno pravo na mirno uživanje imovine (vlasništva).

8. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na naznačena pravna pitanja valjalo odbiti na temelju odredbe članka 389.b stavaka 1. i 2. ZPP, a odbaciti na temelju odredbe članka 389.a stavaka 4. i 5. ZPP u dijelu kojim je dopuštenje revizije zatraženo zbog povrede temeljnih ljudskih prava.

Zagreb, 15. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil