Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-234/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević kao suca izvjestitelja i članice vijeća te Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika FČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženice-protutužiteljice ĐČ, iz [adresa], sada na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje maloljetne djece ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po posebnoj skrbnici CČ, dipl. iur. iz [adresa] za posebno skrbništvo u Splitu, Ivana Gundulića 26a, radi razvoda braka s maloljetnom djecom, odlučujući o žalbi tužene-protutužiteljice protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P Ob-90/2023 od 17. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 15. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužene-protutužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P Ob-90/2023 od 17. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Razvodi se brak između FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaključen dana 10. prosinca 2011. godine u [adresa], a upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Ploče, matičnog područja [adresa], redni brojem 64 za godinu 2011.

II. Maloljetna djeca stranaka ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.2014. i NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.2016. u [adresa], stanovat će s ocem, FČ na adresi [adresa], s tim što će otac djece ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na oboje djece o svim pitanjima vezanim za roditeljsku skrb o djeci, osim o bitnim osobnim pravima djece iz čl. 100, st. 1 OBZ-a u pogledu promjene osobnog imena djece, promjene prebivalište, odnosno boravišta djece i izbor ili promjenu vjerske pripadnosti, o čemu će roditelji FČ i ĐČ zadržati zajedničku roditeljsku skrb te će o tim pitanjima odlučivati ravnopravno, zajednički i sporazumno.

III. Majka djece ĐČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] ostvarivat će osobne odnose sa svojom maloljetnom djecom ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] na način da će provoditi s njima, uz nadzor stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Ploče, vrijeme tijekom tjedna, svako drugi dan, kad otac djece pođe na posao, u vremenu od 10,00 sati pa do 15,00 sati u obiteljskoj kući tužitelja, na adresi [adresa], s tim da ovakav način održavanja osobnih odnosa može trajati najdulje 6 mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Ploče imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa, s tim da ovakav način osobnih odnosa može produljiti samo odlukom suda još za šest mjeseci nakon što Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Ploče dostavi sud izvješća i to petnaest dana prije isteka roka isteka takvih osobnih odnosa na koji je određen i prijedlog za produljenje ovakvog načina održavanja osobnih odnosa."

2. Protiv navedene presude žali se tužena protutužiteljica ne navodeći određeno žalbene razloge, a iz sadržaja žalbe proizlazi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 353. st. 1. toč. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07,84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti.

3. Žalba tužene-protutužiteljice nije osnovana.

4.1. Donošenjem pobijane presude kao i provodeći postupak koji joj je prethodio nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

4.2. Kada u sadržaju svoje žalbe žaliteljica sadržajno ističe navodnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 338. st. 4. ZPP, ona gubi iz vida da iz odredbe čl. 338. st. 4. ZPP ne proizlazi obveza suda da obrazlaže razloge neprihvaćanja dokaznih prijedloga stranaka jer je sukladno odredbi čl. 220. st. 2. ZPP sud ovlašten i dužan ispitati i ocijeniti dokaznu snagu predloženih dokaza. S obzirom da su u prvostupanjskoj presudi sumarno izloženi zahtjevi stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokazi koje su predložile, a posebno je navedeno i obrazloženo koje je od tih činjenica sud utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, koje je dokaze izvodio i zašto te, kako ih je ocijenio kao i koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, nije ostvarena povreda odredbe čl. 338. st. 4. ZPP.

4.3. Nadalje, vezano uz žalbeni navod žaliteljici valja ukazati na sadržaj odredbe čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP, prema kojoj je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dolaze na kojima temelji svoj zahtjev ili pobija navode protivnika. To znači da sud po službenoj dužnosti ne utvrđuje činjenice koje stranke nisu iznijele tijekom postupka. Stoga izneseni žalbeni prigovor da bi se tek izvođenjem dokaza saslušanjem njezine sestre, koja zna sve od prvog dana paušalan i predstavlja subjektivni stav i ocjenu žaliteljice bez podloge u rezultatu cjelokupnog postupka, a taj dokazni prijedlog kao novu činjenicu nije dopušteno iznositi prvi put u žalbi u smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP-a. pa ga ovaj sud nije niti uzeo u razmatranje.

5.1. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 8. ZPP koju žaliteljica ističe u žalbi.

5.2. Naime, u smislu odredbe čl. 8. ZPP sud prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrđuje koje činjenice će uzeti kao dokazane.

5.3. U pogledu žalbenih prigovora na kvalitetu i potpunost utvrđenja svih relevantnih činjenica po prvostupanjskom sudu treba reći da je taj sud proveo iscrpan i detaljan dokazni postupak, ispitao je sve okolnosti odlučne za pravilnu primjenu materijalnog prava, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove pravilne ocjene sukladno odredbi čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je za svoje utvrđenje dao logične i uvjerljive razloge koji se u cijelosti prihvaćaju po ovom sudu.

6. Između stranaka nije sporno da se od 8. prosinca 2023. primjenjuje pravomoćna i ovršna privremena mjera donesena u ovoj parnici po kojoj majka djece ĐČ privremeno ostvaruje osobne odnose sa svojom maloljetnom djecom ŽČ, rođ. **.**.2014., OIB: [osobni identifikacijski broj] i NČ, rođenom **.**.2016., OIB: [osobni identifikacijski broj], na način da provodi s njima vrijeme tijekom tjedna, svako drugi dan, kad otac djece pođe na posao, u vremenu od 10 sati, pa do 21 sat u obiteljskoj kući tužitelja, te i svaki vikend, od petka u 17 sati, pa do nedjelje u 17 sati, u obiteljskoj kući tuženice na adresi u [adresa], na način da otac djece djecu dovodi na adresu stanovanja majke djece i odvodi ih po završetku osobnih odnosa s te adrese te da do danas nije bilo primjedbi na odvijanje te privremene mjere, s kojom su se stranke i suglasile,

7. Sud prvog stupnja je polazeći od:

- opsežne medicinske dokumentacije KBC Split, Opće bolnice Dubrovnik i Psihijatrijske bolnice Rab, iz koje proizlazi opsežna dinamika što prisilne, što dobrovoljne hospitalizacije i liječenja tužene-protutužiteljice ĐČ vezano uz njezine psihičke poteškoće i psihotične dekompenzacije, anamneza i dijagnoze (F23. F23.8, F25,0 Shizoafektivni poremećaj maniačni tip, F60.9 Poremećaj ličnosti, neoznačen - Shizoafektivni poremećaj, nespecificiran F60.3) tijekom kojih je liječena kombinirano psihofarmakološki (Depakine Chrono tbl., Normabel tbl., Hakldol tbl. Olandix tbl. Akineton, Folacin Zyprex, ampula Zypadhera), te suportivnom psihoterapijom kroz grupni i individualni setting - suport, zbog nemogućnosti adekvatnog funkcioniranja unutar obiteljskog okruženja (višekratnih konflikata sa suprugom i njegovom obitelji, u vezi kojih je intervenirala i policija), s time da aktualno stanje zahtjeva intenzivni ambulantni tretman pacijentice uz preporučenu obiteljsku terapiju, nastavak redovitog uzimanja propisane psihofarmakoterapije, redoviti odlazak na aplikacije dugodjelujećeg antipsihotika, te redovit odlazak na ambulantne psihijatrijske kontrole kod nadležnog medicinskog tijela i nadzor lokalnog CZSS uz stalne kontrole, svakih mjesec dana kod psihijatra, uz nešto smanjenu terapija koju bi terapiju trebala piti i sada,

- zatim iskaza tuženice-protutužiteljice ĐČ, i saslušanih svjedoka, njene majke AČ i njezinog liječnika psihijatra dr. Damir Mrass kod kojeg se liječi, iz kojih proizlazi da ona pije baš tu propisanu terapiju,

- navoda psihologa OČ stručnog suradnika suda koji je intervenirao na ročištu glavne rasprave od 11. siječnja 2024. godine navodeći da iz opsežne medicinske dokumentacije, a i iz verbalne i neverbalne komunikacije tuženice ĐČ na dosadašnjim ročištima proizlazi nepoštivanja autoriteta suda, konstantnim upadanjima u riječ sucu i svjedocima, da ona boluje od kompleksnih poremećaja ličnosti koje je potrebno „njegovati“ farmako terapijom, te obvezni psihijatrijsko-psihološkim savjetovanjima i stalno podrškom kao i mišljenja da je problematika u inertnosti tuženice u prihvaćanju vlastitog psihofizičkog stanja i ne korištenju preporučene farmakoterapije i podrške psihijatra-psihologa što vidno utječe na cjelokupno svakodnevno funkcioniranje iste čime su izravno vrlo potencijalno ugrožena i djeca s kojima boravi u vremenu određenom privremenom mjerom, te preporučuje sudu određivanje kontakata djece s majkom uz nadzor stručne osobe, naročito zato jer je po današnjem iskazu i mišljenju posebne skrbnice koja je razgovarala s djecom, vidljivo da tuženica djeci, u vremenu kada boravi s njima, govori što se događa na sudskim ročištima, te im komentira cjelokupnu situaciju s ocem FČ i ostalim dijelom obitelji, što djecu vidno opterećuje, te stavlja "između dvije vatre", radi čega se ne kaže uzalud da majka u slučaju "pada tlaka u avionu treba pomoći prvo sebi, pa djetetu",

- navoda posebne skrbnice maloljetne djece KČ na istom ročištu koja je podržala prijedlog stručnog suradnika navodeći da je način komunikacije između djece i majke djece nužno kontrolirati od strane stručne osobe i da bi taj nadzor trebala vršiti neutralna i stručna osoba Centra,

- prijedloga i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Ploče koji procjenjuje da je najbolji interes djece da za vrijeme trajanja privremene mjere i po pravomoćnosti sudske odluke u tom postupku, djeca nastave živjeti s ocem, uz održavanje osobnih odnosa djece i majke prema dogovoru roditelja ili, kao do sada, svaki drugi dan (dok je otac na poslu), svaki drugi vikend, od petka do nedjelje, te polovicu školskih praznika i blagdana, te je preporučio nastavak psihološko- psihijatrijske opservacije majke, uz praćenje i suport, koje mišljenje je dano i za izvanparnični i parnični postupak (razvoda braka),

- pribavljenog mišljenja djece putem posebne skrbnice HČ, iz kojeg proizlazi da je oboje djece privrženo oboma roditeljima, da oboje roditelja opterećuje djecu pričama o njihovom odnosu, a pogotovo majka djece koja im čak priča i detalje sa sudske rasprave, govori im da tamo "ne smije puno pričati, da ćaća potplaćuje suca, da ju je njihov otac strpao u bolnicu gdje je ostala 7 mjeseci, svaki dan šaka tableta, da je otac za majku svima govorio da je luda, pa kada svima govoriš da je netko lud , i socijalnoj onda ljudi povjeruju" , ŽČ bi volio živjeti tu gdje jest, s tim da tata ne može braniti mami da dolazi kad on radi jer ona kuha i vodi brigu o njima, volio bi živjeti s mamom, ali tu u [adresa] (to je kod tate), navodi da je to normalno jer djeca kada se roditelji razvedu uvijek žive s mamom, jer jedna je majka (mamine riječi), a NČ bi mogla živjeti s tatom, ali bez mame ne, te da izražavaju želju za podjednakim provođenjem vremena s oba roditelja, čime izražavaju ljubav i potrebu za prisustvom majke i oca u svojim životima,

- provedenog kombiniranog psihijatrijsko - psihološkog vještačenja, psihijatrice dr. Sanja Batina i psihologinje mr. GČ, specijaliste kliničke psihologije, kao i usmenog očitovanja vještaka kojim je utvrđeno:

1. da je otac djece, roditelj koji bez poteškoća realizira odnos s djecom, prema kojima je topao, brižan, iskazuje pažljivost i toleranciju, trudi se kreativno osmisliti zajedničko vrijeme, te koji nastoji biti odgojno adekvatan, bez odstupanja u strukturi ličnosti, i bez odstupanja na planu emocionalnog doživljavanja, te da je zadovoljavajućih osobnih kompetencija za samostalno svladavanje životnih teškoća, te da je psihički značajno stabilniji roditelj koji djeci aktualno može osigurati potrebno psihičku stabilnost i kontinuitet života i njihovo psihosocijalni razvoj, a

2. da je majka djece, osoba sa dijagnosticiranim težim duševnim smetnjama, shizoafektivnim poremećajem, da je aktualno u stanju relativne remisije, da je bez dostatnog roditeljskog kapaciteta za samostalnu brigu i skrb za mllj. djecu, da u odnosu na djecu ne izostaje bazična briga, da je primarno zaokupljena vlastitim intrapsihičkim konfliktima, koji zaposjedaju značajan dio njenog unutarnjeg prostora i energije što rezultira otežanim udovoljavanjem zahtjeva u obitelji, da je nedostatne je terapijske suradljivosti zbog čega je i dolazilo do učestalih psihijatrijskih hospitalizacija, da je nekritična prema svojim duševnim smetnjama,

- okolnosti da posebna skrbnica mlt. djece EČ izražava sumnju da bi predloženi način održavanja osobnih odnosa djece i majke bio u najboljem interesu djece (devet sati dok je otac na radnom mjestu) s obzirom da smatra da je to rizik za djecu s obzirom na procijenjeni "nedostatak roditeljskih kapaciteta", za brigu i skrb o djeci, nedostatne terapijske suradljivosti, nekritična prema svom ponašanju, sadržajima o postupku kojima opterećuje djecu i dr. Također sumnja u mogućnost kontrole uzimanja terapije i kontrolu redovitosti psihijatrijskih kontrola. Posebna skrbnica se slaže da djeca nastave živjeti s ocem jer smatra da je to u interesu djece, ali da osobne odnose djece i majke treba odrediti na način da se smanje potencijalni rizici za djecu,

- da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni, a u osnovi tih problema je narušeno psihičko zdravlje supruge ĐČ, uslijed čega su supružnici i prekinuli zajednički život, te ne stanuju zajedno, otac djece FČ je s djecom ostao stanovati u obiteljskoj kući njegovih roditelja u [adresa], dok se je ĐČ vratila svojim roditeljima u obiteljskoj kući u [adresa],

- da tuženica-protutužiteljica ĐČ, kako sama navodi radi povremene i sezonske poslove gdje je prošle godine (2022.) zarađivala 13.000,00 kn mjesečno, a "trenutno" konac 2023. je zarađivala mjesečno 700,00 eura kao spremačica. Od zarade kupila je polovni automobil Golf 2012. proizvodnje koji je koštao oko 40.000,00 kn,

ocjenom provedenih dokaza zaključio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan, a da protutužbeni zahtjev protutužiteljice nije osnovan.

8.1.Odluku prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

8.2. Naime, taj je sud pravilnom ocjenom izvedenih dokaza utvrdio da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni, koje utvrđenje žaliteljica žalbenim navodima ne dovodi u dvojbu, te je temeljem čl. 51. toč. 2. i 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj: 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 - dalje: ObZ-a) razveo brak stranaka.

8.3. Također, pravilno je prvostupanjski sud pošavši od prethodno izloženih utvrđenja zaključio da je u interesu mlt. djece stranaka da i po razvodu braka stranaka nastave živjeti s ocem na adresi dosadašnjeg stanovanja [adresa] jer otac djece roditelj koji ima adekvatne roditeljske kapacitete kao što je utvrđeno nalazom i mišljenjem vještaka u ovom predmetu, djeci je poznata okolina na koju su naviknuti jer tu žive cijeli život, a i sami izražavaju želju da tu stanuju, temeljem čl. 96. st. 2. ObZ-a.

8.4. Nadalje, u okolnostima konkretnog slučaja, pravilno je prvostupanjski sud odlučio da otac djece ima samostalnu roditeljsku skrb nad oboje maloljetne djece, a da u odnosu na bitna osobna prava djece iz čl. 100. st. 1. ObZ-a, roditelji i dalje ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb s obzirom da za ta bitna osobna prava nije neophodno potrebna samostalna roditeljska skrb, niti je u tom dijelu potrebno isključiti majku djece, jer se ne radi o hitnim pitanjima, pa je moguće bez ugrožavanja dobrobiti djece doći do tuženice radi suglasnosti ili pak u slučaju potrebe provesti izvanparnični postupak radi donošenja odluke koja zamjenjuje pristanak tuženika i to temeljem čl. 84. st. 3. , čl. 104. i čl. 105. st. 1., 3., 4. i 5. ObZ-a.

8.5. Pri donošenju odluke o susretima i druženju djece s majkom, također je, uz mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, prvostupanjski sud vrlo detaljno dao razloge za svoju odluku, te ovaj pobijani dio odluke donio sukladno odredbi čl. 119., 121., 124., 409. st. 1. i 2., 413., 414. i 416. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/15) s obzirom na utvrđene okolnosti, a pobijana odluka pouzdan je temelj za odvijanje kvalitetnih susreta i druženja.

8.6. Isto tako, prvostupanjski je sud kod donošenja odluke o uzdržavanju mlt. djece stranaka, pravilno primijenio odredbu čl. 288. st. 1. ObZ te odredbe čl. 306. - 311. ObZ procjenjujući da tuženica ČČ nije u mogućnosti plaćati više od propisanog minimuma zakonskog uzdržavanja te je pravilno utvrdio da se svakodnevna skrb o mlt. djeciu smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja u smislu odredbe čl. 310. ObZ.

9. Slijedom navedenog nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo to je temeljem čl. 368. st. 1. ZPP valjalo presuditi kao u izreci.

U Zagrebu, 15. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić