REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4825/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika OG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], ĐG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], JG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i ČG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Kotlar, Vidović i partneri, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika- protutužitelja PEVEX d.d., Savska cesta 84, 10360 Sesvete, OIB 73660371074, koga zastupa predsjednik Uprave, a ovoga punomoćnici-odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vrkić, Beljan i Denona j.t.d., Rijeka, Žrtava fašizma 15, radi isplate, predaje u posjed i utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-14/2021-2 od 20. travnja 2022., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2266/2015-137 od 19. studenoga 2020., u sjednici održanoj 15. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se prijedlog tužitelja-protutuženika za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev I i II tužitelja kojim traže da im tuženik za razdoblje od siječnja 2010. do prosinca 2011. plati mjesečno 14.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama (toč. I izreke), odbijen je tužbeni zahtjev III i IV tužitelja kojim traže da im tuženik za razdoblje od siječnja 2012. do veljače 2013. plati mjesečno 14.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama (toč. II izreke). Ujedno je odbijen tužbeni zahtjev III i IV tužitelja kojim traže da se naloži tuženiku da im preda u posjed nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slobodne od stvari i osoba (toč. III izreke). Utvrđen je ništetnim ugovor o najmu poslovnih prostorija od 1. listopada 2009., sklopljen između II tužiteljice kao najmodavca i pravnog prednika tuženika, društva Pevec d.o.o., Bjelovar te je utvrđen ništetnim Ugovor o darovanju nekretnina i zasnivanju prava službenosti sklopljen 22. prosinca 2011. između I tužitelja i II tužiteljice kao darovatelja te III i IV tužitelja kao obdarenika, na kojem su potpisi ugovornih strana ovjereni 12. prosinca 2011. kod javnog bilježnika Slavka Markovića iz Bjelovara pod brojem OV- 4037/2011 (toč. IV izreke). Naloženo je tužiteljima naknaditi tuženiku parnični trošak od 364.087,50 kn dok je preostali dio do zatraženog iznosa od 566.743,75 kn odbijen kao neosnovan (toč. V izreke).
2. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda u toč. I., II. i III. izreke, u toč. IV izreke u dijelu kojim se utvrđuje ništetnim Ugovor o darovanju nekretnina i zasnivanju prava služnosti od 22. prosinca 2011. i u toč. V u dijelu kojim se tužitelji dužni naknaditi tuženiku parnični trošak od 364.087,50 kn (toč. I drugostpanjske presude). Preinačena je prvostpanjska presuda u dijelu kojim se utvrđuje ništetnim ugovor o najmu poslovnih prostorija sklopljen 1. listopada 2009. između II tužiteljice kao najmodavca i tuženika kao najmoprimca i sudi na način da se obija protutužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti tog ugovora (toč. II drugostupanjske presude).
3. Protiv drugostupanjske presude prijedlog za dopuštenje revizije podnijeli su tužitelji- protutuženi naznačivši u njemu dva pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), podredno ističući i da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom.
4. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik-protutužitelj ističe da postavljena pitanja nisu dopuštena a da se predlagatelji pogrešno pozivaju da im je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom jer je u ovom predmetu drugostupanjska presuda donijeta 20. travnja 2022., dakle prije nego je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupka ("Narodne novine" broj 80/22) kojim je izmijenjen čl. 385.a ZPP na način da je uvedena mogućnost podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije i zbog povrede temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom. Predlaže stoga odbaciti prijedlog kao nedopušten.
5. Prijedlog nije dopušten.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da prijedlogom nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a ZPP-a.
7. Predmet spora po tužbi tužitelja je zahtjev I i II tužitelja da im tuženik isplati mjesečni iznos od 14.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna na ime koristi koju je imao od korištenja poslovnog prostora tužitelja za razdoblje od siječnja 2010. do prosinca 2011., te zahtjev III i IV tužitelja za da im tuženik isplati mjesečni iznos od 14.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna na ime koristi koju je imao od korištenja poslovnog prostora tužitelja za razdoblje od prosinca 2011. do siječnja 2013. te zahtjev III i IV tužitelja za predaju u posjed nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7.1. Prema protutužbi predmet spora je zahtjev za utvrđenjem ugovora o najmu poslovnih prostorija od 1. listopada 2009. i ugovor o darovanju nekretnina i zasnivanu prava služnosti sklopljen 22. prosinca 2011.
8. Sudovi zaključuju da tužbeni zahtjev nije osnovan i to iz sljedećih razloga;
- u odnosu na isplatu naknade koristi od nekretnine sud je zaključio da je vlasnik predmetnih nekretnina do 22. prosinca 2011. bio pravni prednik tuženik PEVEC d.o.o., Bjelovar, a za razdoblje od prosinca 2011. nije osnovan zahtjev III i IV tužitelja jer nisu nikad stekli vlasništvo predmetnih nekretnina jer su upis prava vlasništva ostvarili na temelju ugovora o darovanju od 22. prosinca 2011. koje je utvrđen ništetnim pravnim poslom.
- u odnosu na zahtjev III i IV tužitelja za predaju u posjed predmetnih nekretnina, sudovi su zaključili da tužitelji nikad nisu bili vlasnici predmetne nekretnina niti u vrijeme podnošenja tužbe (tad su bili DG i NG) niti u vrijeme zaključenja glavne rasprave budući da nisu bili upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina, a niti je tuženik pasivno legitimiran jer se ni u trenutku podnošenja tužbe niti kod zaključenja raspravljanja nije nalazio u posjedu predmetnih nekretnina.
9. Tužitelji-protutuženici u prijedlog postavljaju sljedeća pitanja;
1.“Je li prethodni vlasnik (prenositelj vlasništva radi osiguranja) ovlašten tražiti predaju u posjed kao i isplatu naknade za korištenje nekretnine od treće osobe za vrijeme dok je u zemljišnim knjigama upisan prijenos prava vlasništva radi osiguranja na potonjeg vlasnika (vjerovnika) koji nije postao punopravni vlasnik jer se nije ispunio uvjet za stjecanje punopravnog vlasništva?“
2.“Je li tuženik zadržao posjed nekretnina kada je zadržao ključ kao sredstvo putem kojeg i dalje ima posjed stvari i kojim se omogućuje ulazak u predmetnu nekretninu i nije ga predao tužitelju?“
10. U odnosu na prvo pitanje za istaknuti je da drugostupanjski sud tužbeni zahtjev III i IV tužitelja za predaju u posjed nije odbio samo zbog nedostatka aktivne legitimacije tužitelja već i zbog promašene pasivne legitimacije budući da je zaključi da „tuženik nije pasivno legitimiran za taj zahtjev jer se ni u trenutku podnošenja tužbe niti kod zaključenja raspravljanja nije nalazio u posjedu predmetnih nekretnina, pa stoga to pitanje nije važno za odluku u ovom predmetu. Pored toga, pitanje nije važno ni u odnosu na I i II tužitelje jer zaključak prvostupanjskog suda da „tužitelji pod 1) i 2) prije donošenja presude TS Bjelovar u studenom 2011. nisu ni imali vlasništvo prijepornih nekretnina da bi mogli potraživati korist od toga jer je vlasnik tada bio prednik tuženika, a isti upravo do tog razdoblja postavljenim tužbenim zahtjevom traže naknadu koristi što je popuno neosnovano“ nije tijekom žalbenog i ovoj postupka po prijedlogu za dopuštenje revizije doveden u pitanje.
11. Podnositelj revizije u odnosu na drugo postavljeno pitanje nije dao razloge u smislu da bi odluka drugostupanjskog suda odstupala od prakse revizijskog suda ili da bi praksa viših sudova bila nejedinstvena pa stoga nije riječ o pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
12. Tužitelji nadalje, predlažu da sud dopusti reviziju uz obrazloženje da su u postupku pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom zbog teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava došlo do povrede njegovog temeljnog ljudskog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17). Budući da je u ovom postupku drugostupanjska presuda donijeta 20. travnja 2022., dakle prije nego je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupka ("Narodne novine" broj 80/22) kojim je izmijenjen čl. 385.a na način da je uvedena mogućnost podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije i zbog povrede temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje i jednakost svih pred zakonom, to navedeni prigovor nije dopušten.
13. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju čl. 392. st. 1. i 6. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 15. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
