Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-260/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Jasni Bratek,u ovršnom postupku ovrhovoditeljice AT, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima dr. sc. Tinu Matiću i Stjepanu Matiću, odvjetnicima u odvjetničkom društvu Tin Matić i partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, protiv ovršenice ŠT, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćniku Nedibu Toromanović, odvjetniku iz [adresa], radi naplate novčane tražbine ovrhom na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Ovr- 212/2024-3 od 12. lipnja 2024., 15. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba ovršenice odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj Ovr- 212/2024-3 od 12.lipnja 2024., izuzev iz žalbenog razloga čl. 50. st. 1. toč.9. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi donesenim bez obrazloženja, u skladu sa odredbom čl. 41. st. 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.,131/20. i 6/24. - dalje u tekstu: OZ), prvostupanjski sud je temeljem ovršne isprave presude Općinskog suda u Poreču, poslovni broj P-283/12 od 17. lipnja 2013., koja je potvrđena presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-1333/14-2, od 14. veljače 2017., i na temelju pravomoćne i ovršne presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Rev-1333/14-2 od 14.veljače 2017., te na temelju Ugovora o ustupu tražbina od 8. veljače 2024., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja na ime glavnice iznos od 300.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 2. lipnja 2009. do isplate, na ime troškova parničnog postupka iznos od 41.952,02 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 17. lipnja 2013. do isplate , na ime troškova revizijskog postupka iznos od 8.228,81 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 14.veljače 2017.do isplate kao i radi naplate troška ovršnog postupka sa zateznom kamatom od dana donošenja rješenja o ovrsi, odredio ovrhu na nekretnini u vlasništvu ovršenice, upisanoj u zemljišne knjige Općinskog suda u Puli, Zemljišnoknjižni odjel Poreč, katastarska općina [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška], na kč. br. [katastarska čestica] upisana kao vrt i na kč. br. [katastarska čestica] upisana kao kuća i dvorište, ukupne površine 1522 m2.

Sud prvog stupnja je ovrhu odredio zabilježbom ovrhe u odgovarajućoj zemljišnoj knjizi u kojoj su upisane navedene nekretnine, utvrđivanjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom nekretnina. Ujedno je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Poreču upisati navedenu zabilježbu ovrhe na nekretnini u odgovarajuću zemljišnu knjigu. Točkom III. izreke ovrhovoditelju je odmjeren trošak od 6.914,31 EUR.

2. Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje o ovrsi u cijelosti pobija ovršenica zbog bitne povrede odredaba ovršnog i parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

U žalbi ovršenica navodi da nije obaviještena o ustupu tražbine ,da je predmet ovršnog postupka nekretnina u kojoj ovršenica živi sa svojom obitelji,da je pravni prednik ovršenice DT pravnoj prednici ovrhovoditeljice isplatio iznos od 140.000,00 EUR, ističe prigovor promašena pasivne legitimacije obzirom da ne postoji zakonska mogućnost izravne ovrhe prema pravnom slijedniku u slučaju kada se radi o bračnoj stečevini te nastavno ističe prigovor prava na dom zajamčenog Konvencijskim pravom te Ustavom Republike Hrvatske.

Predlaže da se pobijana odluka preinači u smislu žalbenih navoda podredno ukine i predmet vrati prvostupanjsko sudu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditeljica ukazuje da je predmetno rješenje o ovrsi zakonito i pravilno da je ovršenica upoznata s ustupom tražbine ovrhovoditeljici,da je na predmetnoj nekretnini 2008. osnovana hipoteka stoga da je irelevantno živi li ovršenica u predmetnoj nekretnini, da ovršenica bez ikakvog dokaza navodi da je njezin prednik vršio plaćanje prednici ovrhovoditeljice, da prigovor prava na dom nije osnovan.

Predlaže odbiti žalbu ovršenice kao neosnovanu te potvrditi rješenje o ovrsi.

3.1. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi sukladno odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16.,73/17.,131/20.,114/22. i 6/24. - dalje u tekstu: OZ) te sukladno odredbi čl. 50. st. 5. OZ-a ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredba postupka odnosno kojeg drugog žalbenog razloga iz čl. 50. st. 5. OZ-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

5. Sukladno odredbi čl. 32. OZ-a ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla.

6. Obzirom da ovrhovoditeljica u vrijeme podnošenja prijedloga ispravama dokazuje prijenos tražbine na nju sa osobe koja je u ovršnoj ispravi označena kao vjerovnik (Ugovor o ustupu tražbine ) , isto je sukladno odredbi čl. 32. OZ-a.

7. Protivno žalbenim navodima ovršenice, za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika u smislu odredbe čl. 82. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 9/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. dalje u tekstu : ZOO), ali iako je ustupitelj dužan obavijestit dužnika o ustupanju, okolnost da dužnik nije obaviješten o ustupanju tražbine novom vjerovniku ne utječe na valjanost ustupanja, a podnošenje prijedloga za ovrhu novog vjerovnika prema ovršeniku može se smatrati obavještavanjem o ustupanju tražbine.

8. Protivno žalbenim navodima ovršenice ,a sukladno odredbi čl. 83. OZ-a koji propisuje da ako se promijeni osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine nakon što je ovrhovoditelj na nekretnini upisom u zemljišnu knjigu stekao založno pravo ili koje drugo pravo koje ga ovlašćuje da namiri određenu tražbinu njezinom prodajom, ovrhovoditelj ima pravo, na temelju ovršne isprave protiv osobe koja je bila vlasnik nekretnine u vrijeme kad je stekao to pravo i izvatka iz zemljišne knjige kojim se dokazuje prijenos vlasništva s prijašnjeg vlasnika na novog vlasnika, zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate osigurane tražbine, u vezi s odredbom čl. 297.st.1.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. dalje ZV) koji određuje da je založno pravo ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari (zalogu) koje ovlašćuje svog nositelja (založnoga vjerovnika) da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti,promjena vlasnika nekretnine nakon stjecanja založnog prava nema utjecaja na pravo ovrhovoditelja kao založnog (hipotekarnog) vjerovnika da naplati svoju tražbinu provedbom ovrhe na nekretnini protiv novog vlasnika nekretnine,pri tome nije ni od kakvog utjecaja činjenica radi li se o prijenosu prava vlasništva na bračnog druga ili na treću osobu, stoga žalbeni prigovor ovršenice o nedostatku pasivne legitimacije nije osnovan.

9. U odnosu na žalbene navode da je pravni prednik ovršenice djelomično ispunio tražbinu ovrhovoditeljice, osporavajući visinu potraživanja, valja navesti da takvim navodima ovršenica sadržajno ističe žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, pa kako se radi o opozicijskom razlogu, o istom, sukladno odredbi čl. 52. st. 3. OZ-a, odluku nije nadležan donijeti ovaj sud.

10. Konačno, u odnosu na pozivanje ovršenice na pravo na dom valja ukazati, da je točno da je pravo na poštivanje doma zajamčeno odredbom čl. 34. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10., 85/10. i 05/14. – dalje u tekstu: Ustav RH) prema kojem je dom nepovrediv, a koje pravo na dom je zaštićeno i čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99 i 8/99 – pročišćeni tekst, 1/06), te se dopušta miješanje u ostvarivanje prava na poštivanje doma ako je to miješanje u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

10.1. Međutim ,na zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. zauzet je stav po kojem žalbene navode ovršenika o narušenoj pravičnoj ravnoteži pozivom na odredbu čl. 80.b OZ-a ne treba ocjenjivati primjenom čl. 80.b st. 3. OZ-a u slučaju kada je na nekretnini upisano založno pravo.

10.2. Stjecanjem prava vlasništva nekretnina na kojima je bilo upisano založno pravo (rješenjem poslovni broj Z-1592/2024) ovršenica je stupila u pravni položaj svog pravnog prednika na koji način je postala založni dužnik ovrhovoditelja, pa se ovrha na njezinim nekretninama može provoditi neovisno o tome što ona nije osobni dužnik ovrhovoditelja, jer se ima smatrati da je svojevoljno ugovorila založno pravo na predmetnim nekretninama - što je učinio njezin prednik, sa svim pravnim posljedicama tog i takvog raspolaganja. U okolnostima konkretnog slučaja, kada je založno pravo na predmetnim nekretninama bilo dobrovoljno zasnovano na temelju pravnog posla sklopljenog između pravnog prednika ovrhovoditelja i pravnog prednika ovršenice, ovršenica niti ne može u postupku prisilne naplate dakle u predmetnom postupku, isticati prigovor prava na dom (Odluka Europskog suda za ljudska prava A protiv Republike Hrvatske - Zahtjev broj: 2545/2014 od 20. rujna 2016.), tako da u predmetnom slučaju nije bilo niti potrebno provoditi test razmjernosti, odnosno neosnovano je pozivanje ovršenice da je predmet ovrhe nekretnina koja služi za stanovanje . U tom kontekstu ovaj sud se poziva i na zaključak donesen na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske dana 31. ožujka 2021., koji glasi: "U slučaju kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini temelji na presudi kao ovršnoj ispravi, ovrhovoditelj nije dužan uz prijedlog za provedbu ovrhe dostaviti suglasnost ovršenika za provedbu ovrhe na jedinoj nekretnini, niti dostavljati isprave kojima bi se dokazalo da ovršenik ima drugu nekretninu podobnu za stanovanje."

11. Kako je ovaj sud primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi s čl. 21. st. 1. OZ- a i čl. 50. st. 5. OZ ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti i utvrdio da donošenjem istog nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog (ovršnog) postupka niti da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, a kako ovršenica sadržajno žalbom ne pobija rješenje o troškovima postupka, dok sud primjenom naprijed navedene odluke ne pazi u pogledu odluke o troškovima postupka na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti, valjalo je sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a uz primjenu odredbe čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovršenice i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi, izuzev iz žalbenog razloga čl.50. st. 1. toč.9. OZ-a o kojem nije ovlašten odlučivati ovaj sud.

Osijek, 15. srpnja 2025.

Sutkinja

Jasna Bratek