Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E I P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Šnicel j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe ZD, zbog prekršaja iz članka 47. stavka 1. točke 12. i stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ broj: 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Imotskom, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, broj: Pp-832/2023-9 od 28. kolovoza 2024., na sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2025.
r i j e š i o j e:
I. Prekršajni postupak protiv okrivljene pravne osobe Šnicel j.d.o.o. se obustavlja te je u odnosu na istu žalba tužitelja bespredmetna.
p r e s u d i o j e
II. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Imotskom, u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu ZD te se, u odnosu na njega, potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljenici su oslobođeni od optužbe zbog prekršaja iz članka 47. stavka 1. točke 12. i stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem djelo za koje se optužuju, po propisu nije prekršaj.
2. Troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona, na temelju članka 140. stavka 2. citiranog Zakona, pali su na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu ističući kako smatra da nije bilo osnove za donošenje oslobađajuće presude te predlaže da se okrivljenici kazne kaznama u iznosu zakonskog minimuma.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
5. Žalba je u odnosu na okrivljenu pravnu osobu bespredmetna, a u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu neosnovana.
6. Nakon uložene žalbe, ovaj sud je, prije rješavanja predmeta po žalbi, izvršio provjeru statusa okrivljene pravne osobe.
7. Kako iz Sudskog registra proizlazi da je Trgovački sud u Splitu, rješenjem Tt-24/4995-2 od 27. lipnja 2024., brisao subjekt Šnicel j.d.o.o., odnosno isti je prestao postojati, a nema pravnog slijednika, trebalo je protiv istog obustaviti prekršajni postupak, na temelju članka 155. stavka 4. Prekršajnog zakona.
8. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), u odnosu na okrivljenog ZD, kao odgovornu osobu, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske ocijenio je da je prvostupanjski sud pravilno donio odluku o oslobađanju okrivljenika od optužbe te da je za svoju odluku dao valjane razloge, koje prihvaća i ovaj sud.
9. Naime, odredbom članka 47. stavka 1. točke 12. i stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj pravna osoba, fizička osoba-obrtnik i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako se prema gostu se ne odnosi uljudno, korektno i profesionalno (članak 10. stavak 1. točka 15.).
10. Nadalje, iz stanja prvostupanjskog predmeta proizlazi da se okrivljeniku stavlja na teret da se nije prema gostu odnosio uljudno, korektno i profesionalno. Takav opis djela, sadržan u optužnom aktu, je bez konkretizacije odlučnih činjenica, odnosno određenog načina postupanja okrivljenika protivno citiranoj zakonskoj odredbi, jer u istom nije naveden konkretan način kako se okrivljenik ophodio prema gostu, a da bi tom radnjom ili propuštanjem počinio prekršaj za koji se tereti, što je i prvostupanjski sud pravilno utvrdio i obrazložio.
11. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj, a kako je to valjano zaključio i prvostupanjski sud.
12. Budući da je u činjenični opis djela manjkav jer nije navedena konkretna radnja izvršenja inkriminiranog prekršaja, djelo okrivljenika, na način kako je činjenično opisano, po propisu nije prekršaj. Nadalje, s obzirom na činjenicu da, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, tužitelj više ne smije mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem bitnih obilježja inkriminiranog djela, a niti prvostupanjski sud može mijenjati činjenični opis prekršaja, budući da optužni prijedlog ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje predmetnog prekršaja, ovaj Sud je, odbio kao neosnovanu žalbu tužitelja i u odnosu na okrivljenu odgovornu osobu ZD potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je okrivljenik oslobođen od optužbe, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se optužuje, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.
Zagrebu 15. srpnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenu odgovornu osobu i tužitelja.
