Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv I okrivljenika STANIĆ d.o.o., kao pravne osobe i II okrivljenika RS, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz čl. 149. st. 1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 14/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 76. Pp-12584/2022, od 14. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, preinačuje se prvostupanjska presuda, te se izriče:
Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07,39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ) I okrivljenik STANIĆ d.o.o. i II okrivljenik RS (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
da bi
kao trgovac – pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobni dana 15. lipnja 2022. prilikom oglašavanja proizvoda putem kataloga br. 12, koji je vrijedio za razdoblje od 09.06.2022. do 29.06.2022., a koji je objavljen u digitalnom obliku na internetskim stranicama na adresi: , te se tiskan nalazio u prodavaonicama I okrivljenog, kao i prilikom isticanja informacija o cijeni proizvoda u prodavaonici br. 131, Diskont Žitnjak, u Zagrebu, Slavnoska avenija 22/a, koristili nepoštenu poslovnu praksu na način da su oglašavali isticali netočne informacije o postojanju pogodnosti u odnosu na cijenu pojedinih proizvoda tako da su za pojedinu robu zavaravajuće oglašavali akcijsku prodaju odnosno akciju kao poseban oblik prodaje, te su pritom pored važeće maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere, dodatno isticali i druge cijene u istom ili nižem iznosu pod nazivom NC 30D (najniža cijena proteklih 30 dana), između ostalog za:
• dimljenu pečenicu, rezano, 500 g za koju su istaknuli informacije; 1 kg 99,98 kn, NC 30D=46,99 kn, akcija 49,99 kn,
• peperoni salamu rezano 500 g za koju su istaknuli informacije 1 kg, 71,98 kn, NC30=34,99 kn akcija 35,99 kn,
• koktel hrenovke 500 g za koje su istaknuli informacije 1 kg 25,95 kn, NC30=12,99 kn, akcija 12,99 kn,
• ajvar blagi ili ljuti, 680 g za koji su istaknuli informacije 1 kg 22,04 kn, NC30=13,99 kn, akcija 14,99 kn
• sir gauda cc a 2,5 kg koji se prodaje u rasutom stanju, te za koji je određena cijena za jedinicu mjere – kilogram, za koji su istaknuli informacije akcija 56,99 kn, 1 kg 56,99 kn, NC30=53,99 kn,
• sir gaudina 1 kg za koji su oglašene informacije akcija 54,99 kn, 1 kg 54,99 kn, NC30=48,99 kn,
• pommes frites, smrznuto 2,5 kg za koji su oglašene informacije akcija 28,99 kn 1 kg 11,60 kn, NC30=24,99 kn, iako oglašenu robu ne prodaje po akcijskim cijenama odnosno po cijenama koje su niže od referentnih cijena i to najnižih cijena koje je trgovac primjenjivao za istu robu tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje,
dakle, da bi se u svojem poslovanju koristili praksom koja je nepoštena,
čime da bi počinili prekršaj iz čl. 149. st. 1. i st. 2. toč. 49. Zakona o zaštiti potrošača.
II. Na temelju čl. 140. st. 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima i na temelju čl. 38. st. 2. t. 2. PZ oslobođeni su od kazne, zbog prekršaja iz čl. 149. st. 1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 14/19), činjenično opisanog u izreci.
2. Istom presudom okrivljenici su oslobođeni obveze naknade troškova postupka u paušalnom iznosu.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog oslobađanja okrivljenika od kazne.
4. Predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je našao da je u ovom predmetu počinjena povreda odredbe materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. PZ na štetu okrivljenika, jer djelo okrivljenika kako je činjenično opisano u izreci nije prekršaj, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Naime, odredbom čl. 149. st. 1. t. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 14/19) propisano je kao prekršaj trgovca - pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi ako se koriste praksom koja je nepoštena u smislu čl. 34. do 40. ovoga Zakona, te je materijalnom odredbom čl. 34. st. 4. Zakona propisano da nepoštenom poslovnom praksom posebno se smatra: zavaravajuća poslovna praksa, s tim da je zavaravajuća poslovna praksa uređena u člancima 35. do 37. ovoga Zakona, a odredbom čl. 35. st.1. Zakona propisano je da poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
8. Slijedom navedenoga, da bi se radilo o zavaravajućoj poslovnoj praksi moraju biti ispunjena dva kumulativna uvjeta i to je prvi uvjet isticanje netočne informacije ili činjenično točne informacije, ako zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača, a drugi uvjet je da se takvim informacijama potrošač navodi ili je vjerojatno da će ga se navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio.
9. Međutim, iz činjeničnog opisa djela navedenog u izreci pobijane presude, kako je opisano u izreci ove presude, a istovjetno i u prekršajnom nalogu (optužnom prijedlogu), ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja jer u činjeničnom opisu nije naveden drugi propisani uvjet, a da bi se radilo o zavaravajućoj poslovnoj praksi, odnosno da se istaknutim netočnim informacijama potrošač navodi ili je vjerojatno da će ga se navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja, nedostaje konstitutivan element prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, pa opisano djelo nije prekršaj.
10. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
- 11. Konačno, imajući u vidu da je protiv prvostupanjske presude podnesena žalba tužitelja, ali samo zbog oslobađanja okrivljenika od kazne, to je uspostavljena zabrana reformatio in peius u korist okrivljenika, što znači da, poštujući načelo zabrane preinačenja na teže, više se ne može mijenjati činjenični opis djela navođenjem konstitutivnih elemenata prekršaja, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, preinačio pobijanu presudu na način da je okrivljenike na temelju čl. 182. t. 1. PZ oslobodio od optužbe za predmetno djelo, kako je to i navedeno u izreci pod I. ove presude, a uslijed te odluke žalba tužitelja je bespredmetna i troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
12. Iz izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 15. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
