Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1431/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Ljiljani Banac u pravnoj stvari tužitelja DL, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Mučnjak, odvjetnik u Zagrebu, protiv I. tuženice DLA, OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženice ALA, OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tuženika AL, OIB: [osobni identifikacijski broj], IV. tuženice RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], V. tuženice JL, OIB: [osobni identifikacijski broj] i VI. tuženika GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Jelena Košutić, odvjetnica u Sesvetama, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. travnja 2025., poslovni broj Psp-148/2020-23, 14. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalba tuženika se odbija kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. travnja 2025., poslovni broj Psp-148/2020-23.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda je odlučeno:

"I. Utvrđuje se da su tuženici DLA, ALA, AL, RL, JL i GL,kao suvlasnici stambene zgrade na adresi [adresa], smetali tužitelja DL, u posljednjem neposrednom posjedu podrumske prostorije, u podrumu desno, površine 38,31 m2 koja se nalazi u podrumu nekretnine: stambena zgrada br. 5n/1 i dvorište, [adresa] (stambena zgrada br. 5n/1, [adresa], dvorište 177 m2) kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Zagreb, time što su promijenili bravu na ulaznim vratima u zgradu te odbili tužitelju dati ključeve nove brave.

II. Nalaže se tuženicima u roku 24 sata uspostaviti ranije posjedovno stanje postavljanjem stare brave na ulazim vratima zgrade ili predajom ključeva nove brave tužitelju te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

III. Nalaže se tuženicima isplatiti tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu 384,89 eur sa zateznom kamatom od 2. travnja 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tuženici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno da isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

6. Pobijano rješenje je razumljivo i nije proturječno obrazloženju te sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, zbog čega se može ispitati, tako da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju neosnovano u žalbi upiru žalitelji.

7. Tužitelj u ovoj pravnoj stvari zahtijeva posjedovnu zaštitu na nekretnini pobliže označenoj u izreci rješenja, s tvrdnjom da je zadnji mirni posjednik predmetne nekretnine te da su tuženici smetali njegov posjed na način kako je to pobliže opisano u izreci pobijanog rješenja, pa traži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, kao i da se tuženicima zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

8. Prema odredbi čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14. i 81/15., dalje ZV) posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje u budućnosti. Prema stavku 2. istog članka, sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, te poštenje posjednika.

9. Odredbom čl. 21. st. 3. ZV-a je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

10. U tužbenom zahtjevu u posjedovnoj parnici treba biti određena osoba koja je smetala posjed, čin smetanja, koji mora biti jasno opisan tako da mora biti određen predmet, vrsta i opseg obveze koju treba (prinudno) učiniti.

11. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti koje su bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke o ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, valjano utvrdio činjenično stanje.

12. Kako su dakle, pravilno utvrđene sve činjenice o kojima ovisi odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva, takva utvrđenja prvostupanjskog suda, kao i njegovo stajalište, u cijelosti prihvaća i ovaj sud, a njihova pravilnost nije dovedena u sumnju niti žalbenim navodima.

12.1. Iz procesnog materijala i stanja spisa proizlazi da je tužitelj dugi niz godina bio mirni posjednik i korisnik podrumske prostorije površine 38,31 m2, a koja se nalazi u okviru stambene zgrade koja se nalazi u [adresa], sve do 27. rujna 2020. kada su tuženici promijenili bravu na ulaznim vratima zgrade i time onemogućili tužitelju pristup istoj.

13. Kako iz naprijed navedenog proizlazi da je predmetna nekretnina bila u zadnjem i mirnom posjedu tužitelja, a posjedovnom tužbom se štiti sam zadnji mirni i faktični posjed, te se u tom postupku ne može raspravljati o jačem pravu, pravnom osnovu i pravu vlasništva, odnosno savjesnom ili nesavjesnom posjedu prema čl. 441. ZPP-a, to je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 20. ZV-a kada je tužbeni zahtjev kao osnovan usvojio.

14. S obzirom da se dakle očito iz svih razloga navedenih u prvostupanjskom rješenju tužitelj nalazio u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, te da su tuženici izvršili čin smetanja posjeda, temeljem odredbe čl. 21. i 22. ZV-a, valjalo je tužitelju pružiti posjedovnu zaštitu upravo na način kako je to učinio i prvostupanjski sud.

15. U skladu sa svim naprijed istaknutim, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo, a o svojim razlozima dao valjano obrazloženje, koje kao pravilno i zakonito prihvaća i ovaj sud bez potrebe ponavljanja.

16. I odluka o troškovima postupka zakonita je kako po osnovu (čl. 154. st. 1. ZPP), tako i po visini troškova koji su odmjereni (čl. 155. st. 1. ZPP).

17. Kako su i ostali žalbeni navodi ocijenjeni kao neosnovani, to je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a žalbu tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi i odlučiti kao u izreci.

Osijek, 14. srpnja 2025.

Sutkinja

Ljiljana Banac