Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Gž-281/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R  J  E  Š  E  N  J  E

Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, po sucu Željku Marinu kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Dušanki Rušinović, odvjetnici iz Zadra, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB:52634238587, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja, protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru, broj: Pn- 56/2020-33 od 25. svibnja 2023., dana 14. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba se uvažava, ukida se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Vukovaru, broj: Pn-56/2020-33 od 25. svibnja 2023. i predmet vraća istom sudu na daljnje postupanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbačena je tužba tužitelja od 26. rujna 2019. uz obrazloženje da zahtjev tužitelja za naknadu štete od 21. prosinca 2018. postavljen prema Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, kojim tužitelj zahtjeva isplatu ukupnog iznosa od 45.082.447,55 kn nije istovjetan odnosno identičan tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi podnesenoj tom sudu 26. rujna 2019. a kojom je tužitelj zatražio isplatu ukupnog iznosa od 40.230.458,11 kn s pripadajućom kamatom.

2. Pravodobno podnesenom žalbom tužitelj pobija takvo prvostupanjsko rješenje u cijelosti tvrdeći da se obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora i to kako Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske 21. prosinca 2018., tako i Općinskom državnom odvjetništvu u Vukovaru Zahtjevom za naknadu štete zbog neutemeljenog pretvaranja i oduzimanja dionica.

Smatra da činjenica što je u zahtjevu za naknadu štete potraživao veći novčani iznos nego u podnijetoj tužbi ne može biti niti je razlog za odbacivanje tužbe.

3. Predlaže ukidanje pobijanog rješenja.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužitelj je uz žalbu sudu priložio dokumentaciju ali i presliku dopisa upućenih Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske od 21. prosinca 2018. i Općinskom državnom odvjetništvu Vukovar od 19. ožujka 2019.

Riječ je o dopisima istog sadržaja samo upućenim na različite primatelje.

6. Općinsko državno odvjetništvo u Vukovaru je dopisom od 20. ožujka 2019. pozvalo AL na ispravak i dopunu zahtjeva za mirno rješenje spora, jer zahtjev smatra neodređenim i nerazumljivim.

Premda već u tom dopisu se navode novčani iznosi zahtjeva AL istoga se poziva da točno i nedvojbeno navede koji zahtjev podnosi, na kojem zakonskom propisu ga temelji u kojem ukupnom iznosu ga određuje, te da točno navede i vrijeme i mjesto navodnog neutemeljenog pritvora.

7. AL je po punomoćnici Dušanki Rušinović iz Zadra dostavio očitovanje Općinskom državnom odvjetništvu u kojem navodi da je njegov zahtjev dovoljno jasan i obrazložen.

8. U ovoj pravnoj stvari prvostupanjski sud je već ranije rješenjem broj Pn- 45/2019-3 od 14. svibnja 2020. odbacio tužbu tužitelja uz obrazloženje da se tužitelj nije obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu. A što je procesna pretpostavka koja mora biti ispunjena u trenutku podnošenja tužbe u sporovima protiv Republike Hrvatske.

9. Županijski sud u Vukovaru je rješenjem Gž-365/2020-2 od 16. lipnja 2020. uvažio žalbu tužitelja i ukinuo takvo prvostupanjsko rješenje da se tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu koje je njegov zahtjev za isplatu odbilo pa da je nužno nastaviti postupak po tužbi tužitelja u skladu sa važećim zakonskim odredbama.

10. Sada pobijanim rješenjem prvostupanjski sud ponovno odbacuje tužbu tužitelja ali ovaj put iz razloga što smatra da zahtjev tužitelja od 21. prosinca 2018. postavljen prema Ministarstvu pravosuđa RH nije identičan tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi postavljenog u tužbi tom sudu 26. rujna 2019.

11. Navedeno sud obrazlaže time da je navedenim zahtjevom od 21. prosinca 2018. potraživao oko 5 milijuna kuna više nego podnesenom tužbom. Navodi i pojedine stavke zahtjeva i tužbe koje su u različitim iznosima.

12. Sudska praksa je već zauzela stav da poseban zakon u pogledu zahtjeva za obraćanjem RH radi mirnog rješenja spora u smislu stavka 7. članka 186a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. – u nastavku teksta: ZPP) ima prednost pred ZPP-om, pa kada se tužitelj sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku ( dalje ZKP) koje se odnose na postupak za naknadu štete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuđeni ili neutemeljeno uključenih osoba obratio Ministarstvu pravosuđa, onda je ispunio svoju obvezu prethodnog obraćanja RH prije podnošenja tužbe.

13. U ovoj vrsti spora je odlučno da je u bitnom ista činjenična osnova u zahtjevu kao i u tužbi jer je upravo činjenična osnova bitna za rješenje spora bilo mirnim putem ili u sudskom postupku.

14. U ovom konkretnom slučaju tužitelj je postavio više zahtjeva potražujući po tim zahtjevima pojedinačno više iznosa, a činjenica da je tužbom potraživao manji iznos od iznosa postavljenog u zahtjevu, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije razlog za odbacivanje tužbe jer viši iznos iz zahtjeva nužno obuhvaća i niži iznos iz tužbe.

15. Sud će tek ukoliko utvrdi da je osnovan tužbeni zahtjev za pojedina potraživanja ocijeniti i presuditi konkretne iznose.

16. Ukoliko sud smatra da pojedini zahtjevi iz tužbe i zahtjeva upućenog Ministarstvu ne spadaju u sudsku nadležnost onda u tom dijelu može odbaciti tužbu.

17. Temeljem svega navedenog i članka 380. točka 3. ZPP-a žalba je uvažena, a prvostupanjsko rješenje ukinuto.

Vukovar, 14. srpnja 2025.

SUDAC

Željko Marin