Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-137/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja ĐĐ, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zast. po pun. Dejanu Biliću, odvj. u Kaštel Kambelovcu, po prijedlogu za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Kaštel Lukšiću, poslovni broj Z-24308/2023 od 17. siječnja 2025., dana 14. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Poseban zemljišnoknjižni odjel u Kaštel Lukšiću, poslovni broj Z- 24308/2023 od 17. siječnja 2025.
Nalaže se brisanje zabilježbe Z-4539/25 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnine označene kao ZU 3239, čest. zgr. [katastarska čestica], kuća stojna, u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] te je naložena zabilježba odbijenog prijedloga.
2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22. i 155/2023. - dalje: ZPP), predlaže pobijano rješenje preinačiti, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. Traži trošak žalbenog postupka.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.
5. Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka prijedlogom u kojem navodi da je stvarni vlasnik i posjednik nekretnine koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasništvo više osoba. Pri tome je u prijedlogu naveo da je nekretninu stekao temeljem nasljeđivanja iza svoje majke LĐ, a ona da je nekretninu stekla temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju od IĐ te da je nekretnina u njegovom poštenom i nesmetanom posjedu i posjedu njegovih prednika preko 40 godina.
5.1. Prvostupanjski sud je utvrdio da je u spis dostavljeno samo rješenje o nasljeđivanju iza predlagateljeve majke LĐ, dok ostale isprave koje su kao dokaz u prijedlogu navedene nisu dostavljene. Pored navedenog je utvrđeno da u rješenju o nasljeđivanju u ostavinskoj imovini sada pok. majke predlagatelja nije navedena nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a također da ta nekretnina nije upisana kao (su)vlasništvo niti LĐ, majke predlagatelja, a niti IĐ od koje je po navodima predlagatelja njegova majka LĐ nekretninu stekla.
5.2. Slijedom navedenog utvrđenja i kao pored činjenice da nisu dostavljene sve isprave prvostupanjski sud je odbio prijedlog za pokretanje i otvaranje ispravnog postupka u zemljišnoj knjizi.
6. Prvostupanjski sud u bitnome zaključuje da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 209. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, dalje: ZZK) jer predlagatelj nije dostavio niti jednu ispravu iz koje bi proizlazila vjerodostojnost da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnu knjigu, a da ukoliko se prijedlog temelji na pravnom osnovu dosjelosti, da tvrdnje o stjecanju vlasništva temeljem dosjelosti ne mogu biti predmetom raspravljanja u zemljišnoknjižnom već isključivo u parničnom postupku.
7. Točno je da stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti ne može biti predmetom raspravljanja u ispravnom postupku, a takvo pravno shvaćanje je zauzeo i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. u kojoj je, među ostalim navedeno doslovce: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."
8. Odredbom čl. 208. st. 1. i 3. ZZK je propisano:
„(1) Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.
(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.“
Sukladno navedenom pojedinačni ispravni postupak predstavlja postupak koji je u pravni sustav uveden sa svrhom učinkovitog sredstva za usklađenje zemljišnog i katastarskog stanja u onim slučajevima u kojima stvarno i katastarsko stanje ne odgovara upisanom zemljišno knjižnom stanju. Stoga takav postupak treba predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanjem katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka.
9. Odredbom čl. 108. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik - (Narodne novine br. 81/1997, 109/2002, 153/2002, 123/2002, 14/2005, 60/2010, 60/2010, 55/2013, 63/2019, 128/2022) propisano je:
(1) Pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi se kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK).
(2) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
10. Odredbom čl. 109. st. 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika propisano je:
Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
11. Odredbom čl. 48. ZZK propisano je:
(1) Upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.
(2) Za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.
12. Žalitelj je prijedlogu priložio rješenje o nasljeđivanju iza svoje pokojne majke u kojem rješenju kao ostavinska imovina nije navedena čestica u odnosu na koju se predlaže pokretanje ispravnog postupka. U tim okolnostima i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, iako žalitelj nije bio pozvan na dopunu i ispravak na način da dostavi i ostale isprave na koje se poziva, on već sad nije dokazao pravni temelj stjecanja prava od svoje prednice koja pri tome nije ni upisana u zemljišnu knjigu kao (su)vlasnica, a također nije upisana niti njezina prednica.
13. Žalitelj dostavlja preostale isprave navedene u prijedlogu tek uz žalbu. Međutim, navedeno predstavlja iznošenje novog dokaza što u žalbenoj fazi postupka temeljem čl. 352. st. 1. ZPP nije dopušteno.
14. Slijedom navedenog je valjalo a temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK potvrditi pobijano rješenje te je primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK ovaj sud naložio brisanje zabilježbe žalbe u zemljišnoj knjizi.
U Zagrebu 14. srpnja 2025.
S u d a c:
Gabriela Topić Kordej
