REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli-Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj: Gž-960/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Bruni Frankoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ( predlagatelja osiguranja) MG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika (protivnika osiguranja): 1. SG, Hrvatski sabor, predsjednik, Zagreb, Trg sv. Marka 6, 2. JG, predsjednik Republike Hrvatske, Zagreb, Pantovčak 241, 3. mr.sc. ZG, Vlada Republike Hrvatske, predsjednik, Zagreb, Trg sv. Marka 2, 4. KG, Trgovački sud u Zagrebu, predsjednik, Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedya 11, 5. ĆG, Trgovački sud u Zagrebu, sudac, Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedya 11 i 6. mr.sc. MGV, Trgovački sud u Zagrebu, sudac, Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedya 11, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja ( predlagatelja osiguranja) protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P-4099/2024-7 (Ovr-807/2025) od 25. ožujka 2025., 14. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja ( predlagatelja osiguranja) i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P- 4099/2024-7 (Ovr-807/2025) od 25. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
„ Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere od 08. srpnja 2024., 19. srpnja 2024. i 30. srpnja 2024. godine. godine, a koji glasi:
„Blokiraju se svi tekući i žiro-računi tuženika do pravomoćnog okončanja ovog sudskog postupka.“.
2. Protiv ovog rješenja žalbu, pravovremeno, podnosi tužitelj (predlagatelj osiguranja). U žalbi ne navodi zbog kojeg zakonskog žalbenog razloga podnosi žalbu, a niti ističe ni određeni zakonski žalbeni prijedlog.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba tužitelja (predlagatelja osiguranja) nije osnovana.
5. U ovom parničnom postupku u kojem je tužitelj, kao predlagatelj osiguranja predlagao da se radi osiguranja njegove novčane tražbine, protiv protivnika osiguranja, temeljem odredbe čl. 344. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje: OZ), odredi privremena mjera, kojom će se tuženicima, kao protivnicima osiguranja „Blokirati svi tekući i žiro-računi tuženika do pravomoćnog okončanja ovog sudskog postupka.“, sud prvog stupnja je, pobijanim rješenjem, kao neosnovan odbio takav prijedlog tužitelja, kao predlagatelja osiguranja.
5.1. Pri tome sud prvog stupnja, u bitnome, zaključuje da tužitelj, kao predlagatelj osiguranja, bez obzira što je podnio ovu tužbu radi naknade imovinske štete, nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine jer uz istu nije dostavio dokumentaciju niti predložio odgovarajuće dokaze radi utvrđivanja osnovanosti i visine štete za koju tvrdi da mu je nastala, a osim toga da nije učinio vjerojatnim niti postojanje opasnosti koja je potrebna da bi se mogla odrediti privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome - dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba ovršnog postupka temeljem odredbe čl. 365. u vezi odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a sve u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje zakonito i pravilno.
6.1. Prije svega, u ovom postupku valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju navedenih zakonskih odredbi, pa ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da u ovom postupku nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba ovršnog postupka.
7. U ovom postupku niti materijalno pravo nije pogrešno primijenjeno.
8. Na temelju odredbe čl. 344. st. 1. i 2. OZ propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati te da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
9. Na temelju odredbe čl. 341. st. 2. OZ propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
10. Cijeneći utvrđeno činjenično stanje suda prvog stupnja, koje ni žalitelj u svojoj žalbi ne čini spornim, da osim što je protiv tuženika, kao protivnika osiguranja podnio ovu tužbu radi naknade imovinske štete, nije uz nju dostavio nikakvu dokumentaciju niti predložio odgovarajuće dokaze radi utvrđivanja osnovanosti i visine štete za koju tvrdi da mu je nastala, a niti je u prijedlogu za osiguranje naveo činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložio dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju, to je, i po pravnom shvaćanju ovog suda drugog stupnja, sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je ovaj prijedlog tužitelja, kao predlagatelja osiguranja, kao neosnovan odbio, pravilno zaključujući da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 344. st. 1. i 2. OZ za određivanje predložene mjere osiguranja budući da u okolnostima konkretnog slučaja žalitelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, radi čega je i žalbu žalitelja valjalo, kao neosnovanu odbiti.
11. Slijedom navedenog, valjalo kao neosnovanu odbiti žalbu tužitelja, kao predlagatelja osiguranja i na temelju odredbe čl. 380. točke 2. ZPP u vezi odredbe čl. 21. st. 1. OZ riješiti kao u izreci ovog rešenja.
Pula - Pola, 14. srpanj 2025.
S u d a c:
Bruno Franković
