Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Vukovaru

    Vukovar, Županijska 33

    Poslovni broj: Kž-211/2025-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Bešenski kao predsjednika vijeća, te Klaudije Grubišić i Anice Filipović kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ive Draganić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika SM, zbog kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnja, opisano po članku 139. stavak 2. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - nadalje KZ/11), a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11, odlučujući o žalbi optuženika SM, protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj: K-271/2025-51 od 4. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 14. srpnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba optuženika SM kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj: K- 271/2025-51 od 4. lipnja 2025. optuženi OM proglašen je krivim radi kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnja, opisano po članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11, te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

    1.1 Na temelju članka 68. KZ/11 optuženiku SM izrečena je sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja u trajanju od 1 (jedne) godine koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava.

    1.2 Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom SM je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme oduzimanja slobode kao i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 15. prosinca 2024. pa nadalje.

    1.3 Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12- Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje ZKP/08) optuženi OM dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu od 100,00 eura, te troškove pisanog psihijatrijskog nalaza i mišljenja u iznosu od 850,00 eura, kao i troškove usmenog nalaza i mišljenja u iznosu od 199,08 eura, odnosno ukupno 1.049,08 eura, a koje troškove je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

    2. Protiv presudu pravodobno je žalbu podnio optuženik OM putem branitelja, odvjetnice Dijane Juriša zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede Kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i izrečenoj sigurnosnoj mjeri, te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu odluku i optuženika oslobodi od optužbe, odnosno da optuženiku izrekne sankciju koja je primjerena njegovom zdravstvenom stanju i stanju bitno smanjene ubrojivosti uz primjenu odredaba Zakona o postupanju s okrivljenicima s duševnim smetnjama i Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a podredno da ukine pobijanu presudu i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

    3. Odgovor na žalbu nije podnijet.

    4. Temeljem članka 474. stavak 1. ZKP/08., spisi su dostavljeni Županijskom državnom odvjetniku u Vukovaru, koji je spise nakon razgledanja vratio sudu.

    5. Žalba optuženika SM nije osnovana.

    6. Žalitelj u žalbi navodi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, međutim ne precizira o kojim bi se bitnim povredama odredbama kaznenog postupka radilo. Kako optuženik ne obrazlaže ovaj žalbeni osnov to je ovaj drugostupanjski sud ispitao presudu po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točka 1. ZKP/08. te nije utvrdio da su počinjene bitne povrede odredaba kaznenog postupka, na koje povrede je dužan paziti po službenoj dužnosti.

    7. Iz žalbe optuženika nadalje proizlazi da se isti žali i zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tako optuženi smatra da je sud tijekom postupka trebao izvršiti uvid u ispis poruka na mobilnom uređaju optuženika i svjedoka CM inače sestre optuženika iz koje bi bila razvidna njihova komunikacija i način obraćanja optuženiku, a u kojim porukama optuženi moli da ga se ostavi na miru. Također navodi kako je mišljenja da je sud trebao izvršiti uvid u audio- video snimku koja je sačinjena po svjedoku KM i da bi se temeljem takve snimke mogli provjeriti navodi iz iskaza svjedoka KM posebno udaljenost između nje i optuženika te oštećenika.

    7.1. Suprotno žalbenim navodima pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je odbio dokazni prijedlog da se izvrši uvid u ispis poruka iz optuženikovog mobitela vezano za komunikaciju njega i svjedoka CM jer se radi o nevažnom dokaznom prijedlogu budući se ovdje optuženiku ne stavlja na teret da je prijetio sestri CM, već mu se stavlja na teret da je prijetio oštećeniku AM. Također nije u pravu optuženi kada navodi da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno iz razloga što nije reproducirana audio – video snimka koju je sačinila svjedok KM budući je u dokaznom postupku sud izvršio uvid u izviješće o audio – video pregledu snimke kojem izviješću prileže i fotografije tako da je temeljem navedenih fotografija sud mogao steći i dojam o udaljenosti između svjedoka KM, te optuženika i oštećenika.

    8. Žalitelj u žalbi navodi da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u dijelu u kojem utvrđuje da je optuženik fizički napao oštećenika, a što je u suprotnosti sa iskazom svjedokinje KM koja navodi da nije vidjela nikakav fizički kontakt između optuženika i oštećenika kako se to optuženiku stavlja na teret (pokušao ga uhvatiti za vrt).

    8.1. Međutim, žalitelj gubi iz vida da iz iskaza svjedoka KM proizlazi da je najprije čula galamu, da je smatrala da galamu rade gospođe koje se obično znaju svađati zbog čega je pojačala televizor, međutim kako su se buka i vika nastavile pogledala je kroz prozor i tada je htjela rastjerati te osobe koje su vikale i tada je čula da jedna osoba koja je bila s biciklom psuje mater i psuje S drugom muškarcu, a cijelo vrijeme je imao tikove prema tom drugom muškarcu, s tim da je od trenutka kada je pojačala televizor do trenutka kada je počela snimati prošlo oko 10 minuta. Prema tome to što svjedok KM nije vidjela trenutak kada je optuženik uhvatio oštećenika za vrat ne utječe na pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, jer dakle svjedok KM nije od početka promatrala predmetni događaj a iz njenog iskaza proizlazi da je optuženi imao tikove prema oštećeniku kao da će ga udariti. Međutim ono što je bitno za obilježje kaznenog djela koje se optuženiku stavlja na teret je to da je svjedok KM čula kako optuženi govori oštećeniku da će ga ubiti a što je u skladu sa iskazom oštećenika ŽM, čiji iskaz prvostupanjski sud osnovano prihvaća u cijelosti kao točan i istinit.

    8.2. Sama okolnost koju žalitelj navodi u žalbi i to da je svjedokinja u svom iskazu navela najprije da se predmetnog dana "vratila s pošte" a zatim da je prilikom novog ispitivanja navela da se "vratila sa posla" ne utječe na vjerodostojnost iskaza svjedoka KM jer upravo iz same audio – video snimke koja je privremeno oduzeta od svjedoka proizlazi da je ona bila neposredni očevidac događaja a to odakle je svjedokinja došla u svoj stan prije predmetnog događaja je potpuno irelevantno. Žalitelj u žalbi navodi i to da je svjedok KM već unaprijed imala formirano mišljenje i to negativno o optuženiku, međutim iz sadržaja žalbe ne proizlazi na temelju čega žalitelj bazira ovakav svoj zaključak.

    9. Optuženi u žalbi navodi da se žali i zbog povrede kaznenog zakona, međutim ne precizira o kojoj bi se povredi radilo, međutim iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog povrede kaznenog zakona iz članka 469. točka 2. ZKP/08 smatrajući da postoje okolnosti koje isključuju njegovu krivnju. Tako se u žalbi navodi da nije bio svjestan protupravnosti svog ponašanja, već da je samo želio stvoriti situaciju da vidi svoje dijete. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je optuženik bio svjestan svoga djela, da je htio radnju počinjenja, vršeći i želeći predmetno kazneno djelo kao takvo i kao svoje, jer je s obzirom na svoju životnu dob i životno iskustvo bio svjestan da riječi koje izgovara kod oštećenika moraju izazvati strah, a radi se o riječima koje su objektivno podobne izazvati osjećaj straha.

    10. Žaleći se zbog odluke o kazni optuženik u žalbi navodi da sud nije u dovoljnoj mjerio cijenio mišljenje sudskog vještaka prim. dr. sc. Željka Marinića o stanju bitno smanjene ubrojivosti optuženika u vrijeme inkriminiranog događaja i da je bilo uvjeta da se na optuženika primjene odredbe Zakona o postupku prema osobama s duševnim smetnjama, pa se prema tome i izrekne primjerena vrsta sankcije koja nije bezuvjetni zatvor.

    11. Prilikom donošenja odluke o izboru vrste i visini kazneno pravne sankcije prvostupanjski sud je optuženiku kao olakotno cijenio činjenicu da je optuženik inkriminirane zgode bio bitno smanjeno ubrojiv kao i da je otac maloljetnog djeteta, dok mu je kao otegotno cijenio raniju osuđivanost i to okolnost da se radi o specijalnom povratniku sklonom činjenju kaznenih djela s elementima nasilja, a na kojeg do sad izrečene sankcije nisu postigle učinak.

    12. Po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, suprotno žalbenim navodima optuženika prvostupanjski sud je pravilno utvrdio i u dovoljnoj mjeri cijenio kako olakotne tako i otegotne okolnosti na strani optuženika i temeljem tako utvrđenih okolnosti donio pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku kojom će se izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na optuženika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja kako je to propisano člankom 41. KZ/11.

    12.1 Činjenica da je optuženik u trenutku počinjenja predmetnog kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv, kao i što je činjenica da je otac maloljetnog djeteta, međutim iz Uvjerenja iz kaznene evidencije za optuženika a kako to prvostupanjski sud pravilno utvrđuje proizlazi da se radi o specijalnom povratniku koji je do sada 4 puta pravomoćno osuđivan, od čega 3 puta za kaznena djela prijetnje koja kaznena djela čini u kontinuitetu, što sve upućuje na to da kako uvjetne kazne zatvora, tako i djelomično uvjetne, a ni bezuvjetne kazne zatvora nisu utjecale na optuženika jer je nastavio činiti kaznena djela.

    12.2 Nije u pravu žalitelj kada u žalbi navodi da su se u konkretnom slučaju trebale

    primijeniti odredbe zakona o postupku prema osobama s duševnim smetnjama. Glava

    XXVII. ZKP/08 odnosi se na postupak prema optuženicima s duševnim smetnjama

    koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive. Kako iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatrijske struke proizlazi da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio bitno smanjeno ubrojiv, a ne neubrojiv na njega se ne mogu primijeniti odredbe glave XXVII. ZKP/08.

    13. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja iz članka 68. KZ/11 jer iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatrijske struke proizlazi da je optuženiku, a obzirom na strukturu njegove ličnosti, prateće psihičke promjene i ponašanje potrebno izreći sigurnosnu mjeru psihijatrijskog liječenja, koju je moguće provesti i u penalnim uvjetima na koji način bi se osigurao psihoterapijski postupak, čime bi se imalo u vidu njegovo ponašanje i psihički status, a samim time bi se umanjila mogućnost ponavljanja kaznenih djela i praktički bi se otklonila opasnost za okolinu. Iz nalaza nadalje proizlazi da ukoliko se ispitanik ne bi uključio u predloženi program liječenja, da postoji značajna vjerojatnost od ponavljanja kaznenog djela pa i težeg stupnja.

    14. Prema tome, kako žalbenim razlozima nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, te kako ovaj drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08. nije našao da bi bila ostvarena povreda odredaba kaznenog postupka i povreda kaznenog zakona na štetu optuženika na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je sukladno članku 482. ZKP/08. odlučeno kao u izreci.

    Vukovar, 14. srpnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Nikola Bešenski

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.