Poslovni broj: K-313/2020-38.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14 A

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sucu Branimiru Papić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Snježane Bilandžija, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv I. okr. EP, II. okr. ĐP i III. okr. "LIMOVI I KONSTRUKCIJE" d.o.o, zbog kaznenog djela iz članka 222. stavka 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24), po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj KO-DO-858/2020. od 28. rujna 2020., sa izmjenom činjeničkog i zakonskog opisa prema podnesku tužitelja od 09. studenoga 2022., nakon provedene javne rasprave zaključene 9. srpnja 2025., u prisutnosti ZODO u Zlataru, EPN, oštećenika ĆP, I. i II. okr. osobno i uz branitelja Josipa Gajskog, odvjetnika iz Zaboka, te predstavnika III. okr. KP, dana 14. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu: ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan protiv I. okr. EP, II. okr. ĐP i III. okr. pravne osobe "Limovi i Konstrukcije" d.o.o., presudom Općinskog suda u Zlataru, poslovni broj K-313/2020-2. od 4. siječnja 2021.,

II. Na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08.

I. okr. EP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin ĆP i E, rođene Đ, rođen **.**.1956. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom višom školom, ing. strojarstva, umirovljenik, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, neosuđivan,

II. okr. ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin DP i Ć, rođene K, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom srednjom školom, strojarski tehničar,zaposlen, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, neosuđivan,

III. okr. pravna osoba "LIMOVI I KONSTRUKCIJE" d.o.o., OIB: 40743841889, Matični broj: [matični broj], sa sjedištem u [adresa], po predstavniku u osobi KP, OIB: [osobni identifikacijski broj], sina D i Z, rođene G, rođenog **.**.1983., s prebivalištem u [adresa], neosuđivana,

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

da bi:

I. okr. EP i II. okr. ĐP

1) dana 01. veljače 2020., u [adresa], I. okr. EP kao stručnjak zaštite na radu dužan pružati stručnu pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima u provedbi zaštite na radu i vršiti unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu, a time i odgovorna osoba III. okr. trgovačkog društva „LIMOVI I KONSTRUKCIJE“ d.o.o. za provođenje poslova zaštite na radu i II. okr. ĐP kao ovlaštenik III. okr. pravne osobe „LIMOVI I KONSTRUKCIJE“ d.o.o. za provođenje zaštite na radu prilikom organizacije procesa rada postupili protivno odredbi članka 41. stavak 3. Zakona o zaštiti na radu, članka 44. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu, članka 44. stavak 2. Zakona o zaštiti na radu, članka 4. stavka 1. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme i točke 4.1.4. Priloga I Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme jer postupak rada nisu provodili na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika te nisu osigurali da sredstva rada budu u uporabi na način da omogućavaju siguran i prilagođen rad te su propustili radniku ĆP dati upute za rad, pa je imenovani radnik navedenog dana vršio radove sklapanja konstrukcije kontejnera pri čemu je stajao na drvenoj fosni koja se nalazila na visini od 2,3 metra od poda koja nije bila sastavni dio skele i na kojoj se nije nalazila zaštitna ograda, niti je na drugi način radnik bio osiguran od pada, pa je ĆP pao i zadobio prijelom lijevog poprečnog nastavka drugog i četvrtog slabinskog kralješka, prijelom trupa sedmog prsnog kralješka i prijelom čunaste kosti desne šake s manjim pomakom ulomaka, a koje ozljede u sveukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu,

- dakle, iz nehaja nisu postavili propisane naprave za zaštitu na radu i nisu postupali po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama i time izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe,

III. okr. trgovačko društvo „LIMOVI I KONSTRUKCIJE“ d.o.o.

2) dakle, kaznenim djelom činjenično i zakonski opisanim pod točkom 1. koje su počinili I. okr. EP i II. okr. ĐP povrijedilo dužnost pravne osobe,

- pa da bi time I. okr. EP i II. okr. ĐP kaznenim djelom opisanom pod točkom 1) počinili kazneno djelo protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti opisano u članku 222. stavka 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11) u svezi članka 215. stavka 1., 2. i 3. KZ/11., a kažnjivo po članku 222. stavku 3. KZ/11, a III. okr. trgovačko društvo „LIMOVI I KONSTRUKCIJE“ d.o.o. kaznenim djelom opisanom pod točkom 2) odgovorno za počinjenje kaznenog djela protiv opće sigurnosti - teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, opisano u članku 222. stavak 3. KZ/11 u svezi članka 215. stavka 1., 2. i 3. KZ/11. i članka 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, a kažnjivo po članku 222. stavku 3. KZ/11. u svezi članka 10. stavka 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

III. Na temelju članka 158. stavka 3. ZKP/08. upućuje se oštećenik ĆP iz [adresa]. da imovinskopravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

IV. Na temelju članka 149 stavka 1. ZKP/08 troškovi ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci I, II. i III. okrivljenih i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1.

Optužnicom  Općinskog  državnog  odvjetništva  u  Zlataru,  sa izmjenom činjeničkog i zakonskog opisa te pravne kvalifikacije (stranica 226 sudskog spisa) okrivljenicima je stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti, sve činjenično i pravno opisano u izreci presude. U optužnici je bilo predloženo izdavanje kaznenog naloga, što je sud svojom presudom poslovnog broja K-313/2020-2. od 4. siječnja 2021. i prihvatio izdavši ga. Nakon primitka kaznenog naloga podnesen je prigovor u pisanom obliku.

2.

Okrivljenici se ne smatraju krivima.

3.

U svojoj obrani I. okr. EP poriče kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Navodi: u to vrijeme kada se desio inkriminirani događaj u TD Jedinstvo d.o.o. i Limovi i konstrukcije d.o.o. radili smo na zaštiti na radu, tri osobe, ja, ZP i GP, u Jedinstvu 600 radnika a u Limovima i konstrukciji otprilike 200. Svako je imao ugovor o radu, ja sam imao ugovor o radu za voditelja zaštitarske službe i aneks ugovora za poslove zaštite na radu, tako su imali i moji kolege. Mi smo svi bili ravnopravni, nije bilo šefa, mi smo sve poslove zaštite na radu dogovorno rasporedili. Ja sam osposobljavao radnike za rad na siguran način, vodio sam sva ispitivanja ovlaštenih firmi, radio sam na poslovima implementacije i certifikata ISA za navedne firme, ZP je kem. ing. i bavila se lakirnicom, GP je bio u službi Limova i konstrukcija jer mu je tamo bio i osnovni ugovor o radu. U neradnu subotu kada se desio inkriminirani događaj mene je nazvao g. KP i to oko 14:30 sati da se desila nezgoda na radu i da ne može dobiti moje druge kolege i ja sam tako otišao u firmu te sam prisustvovao uviđaju policije i dolasku dežurne isnspektorice, tako sam ušao u sve zapisnike. Javio sam se tada na poziv g. KP a primao sam pozive i u neradne dane i na blagdane. Što se tiče zaštite na radu, mi u firmi imamo odnosno angažirali smo vanjsku firmu koja je izradila procjenu rizika za obje firme za sva radna mjesta. U toj procjeni su navedeni rizici i opasnosti za sva radna mjesta, svi su radnici bili osposobljeni za rad na siguran način, napravili smo strukturu da imamo neposredne ovlaštenike, brigadire, poslovođe i predradnike. Š je osposobila ta vanjska firma za ovlaštenika, makar on te radove nije obavljao zbog bolesti. Iza toga, viši stupanj su bili npr. gospodin KP kao ovlaštenik poslodavca a na vrhu piramide imali smo glavnog ovlaštenika poslodavca. Uz te ljude koji su vodili računa o zaštiti na radu, ovlaštena firma osposobila je i povjerenike radnika za zaštitu na radu, koji su također sudjelovali u poslovima zaštite. Svima nama u firmi je cilj bio da spriječimo ozljede na radu, zato smo angažirali vanjsku firmu koja je izvršila uz ta osposobljavnja i ispitivanje strojeva, atmosfere i ostalo i sve je bilo prema Zakonu o zaštiti iz kojega smo i napisali svoj Pravilnik kao i uz procjenu rizika. U hali u ormariću radnik je mogao sam pročitati kakve rizike mu donosi posao i kakva zaštitna sredstava su za to radno mjesto. Radnici su imali svi zaštitna odjela i drugu potrebnu opremu ovisno o radnom mjestu na kojem su radili a kontrolu su povremenu radili inspektori zaštite na radu i naši poslovni partneri jer smo uveli i certificirali te firme sa ISO certifikatima. Nadalje. to su tri certifikata bez kojih ne bismo mogli obavljati poslove za firme kao što ne npr. Simens koji su upućivali vlastite kontrolore na provjeru da li mi odstupamo od Zakona za zaštitu na radu, jer oni ne bi onda htjeli imati posla s takovim firmama. Što se tiče ozljede ovdje ošt. ĆP, ja mislim da zaštitna ograda nije trebala biti postavljena sa unutarnje strane kontenjera u koju je oštećenik upao jer bi mu smetala na radu. Također, nije mu dana pismena uputa za rad jer je on na tim poslovima radio više mjeseci. Ja nemam ništa drugo za reći, molim sud da me oslobodi od krivnje jer nisam niti posredno niti neposredno utjecao na ishod ove nesreće. Žao mi je što se to dogodilo.

4.

U svojoj obrani II. okr. navodi: Ja sam 2013. godine obolio od multipla skleroze i liječio sam se do 2015. kada sam se vratio na radno mjesto i sukladno mojim zdravstvenim mogućnostima dobio sam radno mjesto da radim poslove podizanja skladišne robe, trebovanje i više administrativne poslove a to radim i dan danas. Što se tiče posla zaštite na radu, ja to nisam nikada niti radio, ja nisam obavljao poslove ovlaštenika zaštite na radu.

5.

U obrani III. okr. predstavnik TD navodi: po povratku gospodina ĐP na radno mjesto ja sam tada došao na mjesto rukovoditelja proizvodnje, pa smo u dogovoru sa bivšim direktorom V i direktorom ŠP i direktorom Limova i Konstrukcija rasporedili njega na lakše radno mjesto s time da ga nismo zbog bolesti i financijske situacije postavili na mjesto bravara već na mjesto predradnika iako to nije obavljao a to iz razloga da ne izgubi koificijent zbog plaće, zbog njegove loše financijske situacije a on je bio dobar radnik, bio je na bolovanju skoro tri godine. Firma posjeduje ove certifikate koje je priložio I. okr. održavamo ih periodično, certifikati se rade i konstantno se obnavljaju. Te certifikate smo morali ishoditi zbog vanjskih firmi, koje također dolaze u kontrolu. O navedenom događaju ne znam puno i nemam što više reći. Kao firma ne osjećamo se krivim, smatram da optuženici nisu odgovorni a samim time smatram da TD nije odgovorno.

6.

Tijekom dokaznog postupka sud je saslušao svjedoke ĆP (197), VP (201), NP (203), JP (345), DP (352), pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve ĆP od 17. lipnja 2020. (112-115), zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve ĆP od 24. rujna 2020. (list 127-129), zapisnik o ispitivanju svjedoka VP od 13. srpnja 2020. (118-119), zapisnik o ispitivanju svjedoka NP (124-125), posebno izvješće Policijske uprave Policijske postaje Krapina broj: 511-17-08/3-10-2/2020 od 28. travnja 2020. (stranica 1), službenu bilješku o dojavi Policijske uprave Policijske postaje Krapina broj: 511-17-08/3-10-2/2020 od 01. veljače 2020. (29), izvješće o osiguranju mjesta događaja Policijske uprave Policijske postaje Krapina broj:

511-17-08/3-10-2/2020 od 01. veljače 2020. (3-4), zapisnik o očevidu Policijske uprave Policijske postaje Krapina broj: 511-17-08/3-10-2/2020 od 01. veljače 2020. (6-7), zapisnik o očevidu Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite na radu od 01. veljače 2020. (10-12), zapisnik o izjavi očevidaca Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite na radu od 01. veljače 2020. (13), zapisnik o izjavi ozlijeđenog radnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite na radu od 04. veljače 2020. (14-15), zapisnik Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite na radu o inspekcijskom nadzoru u trgovačkom društvu "LIMOVI I KONSTRUKCIJE" d.o.o. [adresa] od 04. veljače 2020. (16-19), zapisnik Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Službe za nadzor zaštite na radu o inspekcijskom nadzoru u trgovačkom društvu "LIMOVI I KONSTRUKCIJE" d.o.o. [adresa] od 24. veljače 2020. (20-27), aneks Ugovora u radu sklopljen između I. okr. EP i trgovačkog društva Jedinstvo od 17. prosinca 2015. (71-72), uvjerenje o položenom općem i posebnom dijelu stručkog ispita za stručnjaka zaštite na radu za I. okr. EP (73-74), Ugovor o radu broj 4519 sklopljen između trgovačkog društva "LIMOVI I KONSTRUKCIJE" d.o.o. i II. okrivljenika ĐP od 07. prosinca 2004. (74), aneks Ugovora o radu sklopljen između trgovačkog društva "LIMOVI I KONSTRUKCIJE" I ĐP od 01. listopada 2006. (75), odluku trgovačkog društva "LIMOVI I KONSTRUKCIJE d.o.o. o imenovanju ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu od 15. studenoga 2019. (76), potvrdu o osposobljenosti za II. okr. ĐP izdane od strane Kontrol biroa d.o.o., društva za osiguranje kvalitete (77), zapisnik o osposobljenosti ovlaštenika ĐP od strane Kontrol biroa d.o.o., društva za osiguranje kvalitete (78), Ugovor o radu sklopljen između oštećenika ĆP i trovačkog društva "LIMOVI I KONSTRUKCIJE" d.o.o. od 01. srpnja 2018. (79), zapisnik o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način za ošt. ĆP od 05. listopada 2015. (80), uvjerenje trgovačkog društva "Jedinstvo" d.d. o osposobljenosti za rad na siguran način od 22. rujna 2015. (81-82), medicinsku dokumentacija za ošt. ĆP (89-94), nalaz i mišljenja vještaka sudske medicine Pero Bubala (85-88; 211), nalazi i mišljenja AP, vještaka za zaštitu i sigurnost na radu (38-44, 58-64; 212-213; 233-234), izvršio uvid u dokumentaciju TD Limovi i Konstrukcije d.o.o. (244-339), uvid u dokumentaciju koja se odnosi na status I. okrivljenog, njegov odlazak u mirovinu kao i raspored godišnjih odmora, ugovor o radu i rješenje o imenovanju za voditelja radova strojarskih instalacija, zapisnik o ispitivanju predstavnika okr. pravne osobe "LIMOVI I KONSTRUKCIJE" d.o.o., KP od 17. lipnja 2020. (99-101), zapisnik o prvom ispitivanju I. okrivljenika EP od 17. lipnja 2020. sa pripadajućom DVD snimkom (102-105), zapisnik o prvom ispitivanju II. okrivljenika ĐP od 17. lipnja 2020. sa pripadajućom DVD snimkom (list 107-110), izvadak iz KE za okrivljene (360- 364).

7.

ĆP, oštećenik, navodi da je postojala ograda na skeli s vanjske strane skele, odnosno dizalice, da je sa bravarskom stegom radio križnu mjeru kontejnera (pojam kontejner označava prenosivi, standardizirani spremnik) pa se dio željeza odmaknuo i on je izgubio ravnotežu i pao u unutrašnjost kontejnera. Htio je sa šrafcigerom odgurnuti krov kontenjera, željezo se poskliznulo, izgubio je ravnotežu i pao je u kontenjer. Ja sam pao samo zbog toga što sam izgubio ravnotežu kada sam gurao šrafciger (pojam šrafciger ili šraufciger je kolokvijalni, razgovorni naziv za alat koji se formalno zove odvijač ili odvrtač, a služi za zavijanje i odvijanje vijaka). Svjedoči da je prošao zaštitu na radu kada se zapošljavao u firmi. Nije prvi puta radio taj posao slaganja križne mjere, radio je to i ranije. Radio je par mjeseci na tim poslovima kao i taj dan kada je pao. Kada se postavlja križni stup može se raditi i s gurtnom ako je trebalo ga dobiti puno više, a ako je trebalo malo nekih pet milimetara onda smo radili sa šrafcigerom.

Svjedoči da nije koristio zaštitnu opremu. Navodi: trebao sam valjda biti vezan, ima pojas za to, nisam nikoga pitao za zaštitni pojas u firmi, ne znam gdje stoje pojasevi. Ja nisam od nikoga tražio da mi da pojas, nisam tražio posebne upute jer sam imao iskustva i mislio sam da se neće ništa dogoditi. Kada se nešto radi iznad glave, prema pravilima struke, mora se imati kaciga na skeli, trebao sam imati zaštiti šljem (kacigu), kaciga je bila dostupna, ja nisam tražio od nikoga da mi da kacigu kako bih istu nosio.

Na skeli se nalazila sklopka za podizanje i spuštanje, mogao sam samostalno manipulirati sa sklopkom za podizanje i spuštanje skele no to nisam učinio.

Meni je neposredno nadređen KP i NP. ĐP je radio u kancelariji sa papirima. Taj dan kada sam pao bila je subota, ĐP nije bilo taj dan tamo, ne radi subotama. Nisu radili niti I. okr. niti

II. okrivljeni.

Ja nisam trebao nikakve upute za rad jer sam imao od ranije iskustva za rad na tim poslovima i bio sam osposobljen za rad na tim poslovima.

8.

VP svjedoči: dana 01. veljače 2020. radio sam u istoj smjeni kao i ĆP, pored kontejnera na kojem je radio ĆP. Golub je stajao na skeli koja je s vanjske strane imala ogradu, dok s unutarnje strane prema kontejneru nije bilo ograde.

Ja sam položio zaštitu na radu. Mi smo znali što trebamo raditi i imati na radu ali nismo tražili od poslodavca.

ĆP nije na glavi imao kacigu. Morali bi koristiti kacige. Mi smo trebali imati kacigu na glavi ali nismo tražili od poslodavca da nam da kacigu. Ima u pogonu kaciga, jedna ili dvije, ne znam koliko ih ima Trebao sam i ja imati kacigu na glavi kada se radi na skeli ali ju nisam nosio.

Inače bi trebali imati opasač oko struka. Niti ja niti ĆP nismo tražili opasač radi sigurnosti.

Koliko mi je poznato ĆP je guranjem odvijačem konstrukciju kontejnera trebao namjestiti u odgovarajući položaj. Njemu se odmaknula bravarska stega i on je pao u unutrašnjost konstrukcije. Ako je bravarska stega dobro stegnuta onda ne može skliznuti. ĆP stegu nije stezao već ju je išao ravnati.

Ima nas jedno desetak koji radimo te poslove. Taj posao naučili smo raditi gledajući druge.

Pomična skela je bila tamo od kada je firma osnovana.

Niti ja niti ĆP nismo prigovarali bilo kojoj od odgovornih osoba da skela na koju idemo raditi ne daje sigurnost na radu odgovara, nismo nikome tako nešto rekli. Ja sam imao iskustva na koji način taj posao treba izvršavati. Nama nitko nije trebao objašnjavati način na koji posao trebamo izvršavati, radili smo po svojem ranjiem iskustvu i znanju. Nismo trebali gledati što drugi rade jer smo imali iskustva na takovim poslovima.

Niti ja niti ĆP nismo tražili od odgovornih osoba bilo kakve upute i objašnjenja da bi se ta skela trebala osigurati i na drugi način, da ne bi došlo do eventualnog pada odgovara, nismo od nikoga to tražili, samostalno smo otišli obaviti posao. Sami smo si krivi.

Ja obavljam iste poslove kao ĆP, ali nisam pao, jer pazim i hvala N da nisam pao. Čovjeku se dogodi.

9.

NP svjedoči: skela na kojoj je radio oštećenik imala je ogradu s vanjske strane a s unutarnje strane je taj kostur na kojem radimo. Sve skele imaju ograde sa vanjske strane dok s unutarnje strane su postajale ali smetaju prilikom varenja i obavljanja posla pa smo ih maknuli. Nitko od zaposlenika nije tražio da prilikom rada bude i unutarnja ograda. ĆP je nadređen TP. On je šef proizvodnje. Štitof ih je upozoravao da prilikom posla poštuju zaštitu na radu, on je i naložio da se osim vanjske postave i unutarnje ograde na skelu, no poslije se pokazalo da smetaju pa smo ih maknuli odnosno radnici su sami maknuli unutarnju ogradu da im ne bi smetala pri radu.

Prilikom sklapanja konstrukcije kontejnera ili općenito prilikom rada od stručnjaka zaštite na radu najviše je u hali bio prisutan ŽP. Osim EP kao stručnjaka zaštite na radu bili su ŽP i ZP. ZP je jako rijetko prisutna.

EP prilikom zaposlenja radnika obavi razgovor sa zaposlenikom i daju mu upute za rad i zaštitu na radu ali nisu dužni svaki dan to ponavljati.

Ja sam bio direktor 2019. Kao direktor imenujem u TD Limovi i konstrukcije ovlaštenika za zaštitu na radu. Moje potpisivanje odluke na stranici 96 sudskog spisa kojom sam imenovao ĐP ovlaštenikom za zaštitu na radu ujedno ne znači da i LP obavljao poslove zaštite na radu, potpisivanje odluke nije automatski uvjet da obavlja poslove zaštite na radu. Samo imenovanje osobe unutar tvrtke ne znači da je ista i raspoređena na poslove zaštite na radu

Nakon što zaposlenik dobije potvrdu o osposobljenosti iz područja zaštite na radu ne imenuje se automatski od mene kao direktora svaki zaposlenik i ovlaštenikom za zaštitu na radu.

Nakon što je ĐP obolio dali smo mu prikladnije radno mjesto te se on u principu bavio evidencijom radnika, podizanjem materijala sa skladišta tako da aktivno nije vodio zaštitu na radu. Jedno 2-3 godine prije 2020. više nije bio ovlaštenik zaštite na radu. Od 2015. ĐP ima smanjenu radnu sposobnost te stoga obavlja samo administrativne poslove. Kada se dogodila nesreća ĐP je obavljao administrativne poslove vezano uz halu, rješavao naloge, nabavku materijala i papirnati dio vezano uz proizvodnju, podizanje materijala na skaldištu.

ĐP niti jednu subotu ne radi, svaka subota je radna no po smjenama, a ĐP subotama ne radi.

ĆP je već više godina radio na tom poslu i imao je iskustva pa nije trebalo nikakvih posebnih uputa niti za posao koji je obavljao konkretnog dana prije no što je pao.

10.

JP svjedoči: Ja sam kao inspektorica rada obavila inspekcijski nadzor kod poslodavca Limovi i Konstrukcije d.o.o. [adresa]. Obaviještena sam da je radnik pao s visine, pri radu na kontejneru, otišla sam na mjesto događaja, fotografirala ga, razgovarala sa očevicem. Ono čega se sjećam da je očevidac rekao da je ozljeđeni ĆP uzimao križnu mjeru i da je pri tome pao na nivo niže, ne mogu reći s koje visine je to bilo. Moj zadatak nije za utvrditi što to točno nije bilo u redu. Radnik mora dobiti pisanu uputu za svaki radni postupak nevezano za visinu na kojoj obavlja poslove. Ukoliko radnik obavlja „nove poslove odnosno mijenja tehnološki postupak rada mora dobiti novu uputu

11.

Iz nalaza Pere Bubala, sudskog vještaka, specijaliste sudske medicine, proizlazi da pad s visine predstavlja podesan mehanizam za nastanak ozljeda utvrđenih kod ošt. Ozljede kralježnice, prijelom 7. trupnog kraljška kako je opisano na MSCT nalazu u pravilu se viđa kao posljedica aksionog djelovanja sile, dok prijelom poprečnih nastavaka nastaje nefiziološkim zakretanjem trupa, a što je najčešće vidljivo prilikom pada. Prijelom čunaste kosti desne šake se viđa kao posljedica dočekivanja na ispružen dlan ruke, a po djelovanju težine tijela.

12.

Suštinu optužbe predstavlja činjenični opis kaznenog djela koji u sebi sadrži sve važne i odlučne činjenice koje se u postupku utvrđuju, pa ovisno o tome, da li su iste kao takve utvrđene, ili nisu utvrđene, i donosi odgovarajuća odluka. Slobodna sudačka ocjena dokaza u konačnici vezana je uz pravila logičnog mišljenja i zaključivanja.

13.

Činjenični opis osim što ne navodi vrijeme izvršenja kaznenog djela (prema mjerodavnoj odredbi članka 8. KZ/11.), u koliko se sati predmetna nesreća dogodila, ne precizira u čemu se sastojala uloga svakog od okrivljenih u izazivanju opasnosti za život oštećenika (suština optužbe svodi se na tvrdnju da okrivljenici nisu postupali po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama, da nisu postavili propisane naprave za zaštitu na radu) pa se time stvaraju dubiozne uloge, a da bi se posljedica mogla objektivno uračunati okrivljenicima pored relevantne uzročne veze između djelovanja radnji svakog od okrivljenih traži se i da je posljedica bila obuhvaćena nehajnim radnjama okrivljenih (svjesni ili nesvjesni nehaj obzirom da zakon ne poznaje jedinstvenu definiciju nehaja). Nehaj treba obuhvaćati sva obilježja bića kaznenog djela bez obzira na blanketni karakter norme, postojanje nehaja u svakom se pojedinom slučaju procjenjuje pa se ne može pretpostaviti da nehaj automatski postoji nego se mora utvrditi prema svim okolnostima slučaja.

14.

Sud je vezan za događaj iz optužbe a teret dokazivanja je na tužitelju koji je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji. Sve što je na štetu okrivljenih se dokazuje a ne podrazumijeva. Dakle, činjenice koje idu na štetu okrivljenih moraju da se dokažu a činjenice koje idu u korist okrivljenih moraju se uzimati kao dokazane. Svaki propust nije kazneno djelo jer je, kao i kod ostalih kaznenih djela, i u ovom slučaju kažnjivo samo ono postupanje kod kojeg se nedvosmisleno dokaže, na pouzdan način utvrdi nehaj. Dokazi nisu pretpostavke, izgovori, oni se ne podrazumijevaju.

15.

Za sud je sporno pravno pitanje odgovornosti okrivljenih za utuženo kazneno djelo, da li su u ponašanju okrivljenih sadržani svi objektivni i subjektivni elementi inkriminiranog kaznenog djela, da li je nesreća na radu koju je pretrpio oštećeni ĆP posljedica propusta okrivljenih u organizaciji zaštite na radu ili je ista povreda posljedica nepažnje i nesmotrenosti oštećenika. Naime, da bi se posljedica (teška tjelesna ozljeda) mogla objektivno uračunati okrivljenicima pored relevantne uzročne veze između djelovanja svakog od okrivljenih traži se i da se posljedica može pripisati nehaju.

16.

Odgovornost  I.  i  II.  okrivljenika  sud  je  procjenjivao  prema konkretnoj događaju i svim okolnostima koje su prethodile predmetnoj nesreći na radu. Odgovornost je subjektivna kategorija i za nju su mjerodavni svuda, pa i u ovom predmetu, jedini i isključivi subjektivni kriterij i sud je dužan utvrditi krivnju za okrivljenike određeno i jasno. Odgovornost ima svoje granice a njezine su granice u ljudskoj naravi. Ne odgovara se za puko uzrokovanje jer bi tada postojala tkz. objektivna, kauzalna odgovornost. Dakle, da bi okrivljenici mogli biti oglašeni krivima njihova ponašanja moraju biti u izravnoj uzročnoj vezi s oblikom krivnje i nastupjelom posljedicom.

17.

U konkretnom slučaju optužba smatra da se odgovornost  I. i II. okrivljenika sastoji u tome što su "propustili” radniku ĆP "dati upute za rad", da se "nije nalazila zaštitna ograda na skeli" na kojoj je oštećenik vršio radove sklapanja konstrukcije kontejnera, da "ni na koji način" oštećenik nije bio osiguran od pada sa skele, da "nisu osigurali da sredstva rada budu u uporabi" na način da omogućavaju siguran i "prilagođen rad".

17.1. U ovom konkretnom slučaju okrivljenici su samo načelno nositelji odgovornosti za inkriminiranu posljedicu. Svaki propust nije kazneno djelo. Naime i idealno provedene kontrole imaju ograničenu vrijednost, nisu garancija da će se izbjeći svaka potencijalna opasnost. Svatko u lancu kontrole ima svoju ulogu, kontrole samo smanjuju opasnost, tako da u pojedinoj situaciji opasnost ovisi o postupcima svih zaposlenika.

18.

Optužba se svodi na tvrdnju da EP nije pružao stručnu pomoć poslodavcu i njegovim ovlaštenicima u provedbi zaštite na radu, da nije vršio unutarnji nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu.

18.1. Iz provedenih dokaza proizlazi da su svi zaposlenici Limovi i Konstrukcije d.o.o. završili obuku za siguran rad i imaju položen ispit iz zaštite na radu, da Limovi i Konstrukcije d.o.o. imaju tri međunarodna certifika iz zaštite na radu kojim je zaštita na radu u istom poduzeću usklađena sa svim normama Europske unije vezane za zaštitu na radu.

18.2. Iz Procjene rizika koju su Limovi i Konstrukcije d.o.o. dostavili su u spis jasno je vidljivo da je ista Procjena rizika izrađena od strane tvrtke Kontrol Biro d.o.o. iz Zagreba, koja tvrtka je ovlaštena za izradu procjene rizika, te je istom procjenom u cijelosti izvršena analiza i procjene podataka o radu i uređenju radnih mjesta, utvrđena procjena opasnosti, te utvrđene mjere za otklanjanje istih opasnosti, te donesen plan za uklanjenje odnosno smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora.

19.

Optužba tvrdi da je II. okr. ĐP bio ovlaštenik III. okr. pravne osobe za provođenje zaštite na radu, da je postupao protivno odredbama Zakona o zaštiti na radu, Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme

19.1. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka AP proizlazi da II. okr. ĐP nije obavljao poslove vezano za zaštitu na radu. Naime, iz potvrde na stranici 225 sudskog spisa nedvojbeno proizlazi da ĐP nije obavljao nikakve poslove vezane za zaštitu na radu. Vještak navodi da je predmetna potvrda u suprotnosti sa zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 24. 02.2020. sastavljenog po inspektorici rada JP, da on kao vještak nije pred sobom imao nikakav dokumenat tj. pismeno, potvrdu ili uvjerenje da je ĐP ovlaštenik za obavljanje poslova zaštite na radu.

19.2. Prema svjedočenju direktora ŠP, za zaštitu na radu u TD Limovi i Konstrukcije d.o.o. bili su zaduženi EP, BP i GP.

19.3. Iz obrana okrivljenih jasno proizlazi da je za zaštitu na radu u proizvodnoj hali u kojoj se dogodila predmetna nesreća na radu bio zadužen GP, dok su za preostale proizvodne hale bili zaduženi I okr. EP i BP.

19.4. Dana 01.02.2020., kada se dogodila predmetna nesreća na radu, nitko od naprijed navedenih osoba zaduženih za zaštitu na radu nije radio jer je za njih bila neradna subota, te da je I okr. kontaktiran za predmetnu nesreću isključivo iz razloga jer je on jedini u vrijeme nesreće bio dostupan na telefonu.

19.5. TD Limovi i Konstrukcije d.o.o. ima tri međunarodna certifikata zaštite na radu koji se provode u djelo u istoj radnoj organizacija, a koji certifikati su priloženi u spis. Iz iskaza JP, na raspravi održanoj 18. listopada 2023. (stranica 7, drugi odlomak) jasno proizlazi da sama potvrda o osposobljenosti za ovlaštenika ne znači da netko obavlja te poslove ako nije od poslodavca imenovan ili dogovoren da obavlja te poslove.

19.6. Iskazima direktora ŠP DP, te MP, CP, I okr. EP (I okr. je svojoj obrani naveo da usprkos Odluci o imenovanju ovlaštenika poslodavca za zaštitu na radu Urbroj:22-26/19 od 15.11.2019.g. II okr. ĐP nije nikada obavljao nikakove poslove vezane uz zaštitu na radu radi svoje bolesti i smanjenje radne sposobnosti), te predstavnika III okr. KP, kao i oštećenika ĆP utvrđeno je da II okr. ĐP nije obavljao nikakove poslove vezane uz zaštitu na radu a koja činjenica proizlazi i iz Potvrde Limovi i Konstrukcije d.o.o. od 30.03.2022. Istom Potvrdom je od strane rukovoditelja proizvodnje KP i direktora ŠP potvrđeno da je II okr. zaposlen u Limovi i Konstrukcije d.o.o. od 2003. temeljem Ugovora o radu br. 4519 od 27.12.2004. godine na poslovima “BRAVAR”, a na osnovu Anexa ugovora o radu od 21.11.2006. na poslovima “PREDRADNIK”, te da je isti 2013. godine obolio od Multiple skleroze, pa je uslijed bolesti i smanjene radne sposobnosti premješten na administrativne poslove vezane za praćenje proizvodnje i usklađivanje dokumentacije, te da ni u jednom momentu od zaposlenja pa do izdavanje naprijed navedene Potvrde nije obavljao nikakve poslove vezane za zaštitu na radu.

20.

Optužba smatra da okrivljenici nisu osigurali da sredstva rada budu u uporabi.

20.1. Da su od strane Limovi i Konstrukcije d.o.o. te od strane okrivljenih bila osigurana sva potrebna obuća, odjeća i oprema za siguran rad u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu, da su svi radnici imali zaduženu svu potrebnu zaštitnu obuću i odjeću utvrđeno je očevidom na dan predmetne nesreće kada je inspektorica rada konstatirala u Zapisniku o Izjavi ozlijeđenog radnika Klasa:

UP/I-116-02/20-45/4, Urbroj: 443-02-04-10/6-20-5 od 04.02.2020., da je oštećeni radnik ĆP imao na sebi u vrijeme povređivanja radno odijelo, zaštitne rukavice, zaštitne visoke cipele sa čeličnom kapicom.

20.2. Također je iskazima svjedoka CP, MP kao I svjedočenjem oštećenika OP potvrđeno da je radnicima na raspolaganju bila sva potrebna radna oprema (pri uporabi radne opreme bila im je dostupna kaciga, pojas za vezivanje), da im je dostupna radna oprema omogućavala siguran i prilagođen rad.

21.

Optužba smatra da ošt. radnik ĆP “ni na koji način” nije bio osiguran od pada.

21.1. Prema zaključku vještaka AP oštećenik nije obavljao poslao sa posebnim uvjetima. Vještak u svojem nalazu i mišljenju od 21 svibnja 2020. navodi: “Ozlijeđeni radnik prilikom ozljeđivanja nije obavljao posao s posebnim uvjetima rada jer isti nije u vrijeme ozljeđivanja nije rukovao strojevima i uređajima, nije bio izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima, nije obavljao poslove na visini većoj od 3 m.

21.2. Prema zakonu o zaštiti na radu zaštita glave, odnosno obveza nošenja zaštitne kacige-šljema, obavezna je na svim radnim mjestima gdje postoji opasnost od ozljeda uzrokovane padajućim predmetima, gdje je ograničen radni prostor te postoji opasnost od udara glavom u opremu ili predmete, za zaštitu od slučajnog dodira sa električnim vodovima ili dijelovima pod naponom, za zaštitu glave u radnoj okolini sa povišenom temperaturom, odnosno općenito gdje postoji opasnost od ozljede glave. Nadalje,obveza nošenja pojasa za rad na visini ne postoji na visinima manjim od 3 metra.

21.3. Iz gore navedenog proizlazi da je ĆP imao na sebi svu propisanu radnu obuću i odjeću adekvatnu za obavljanje posla bez posebnih uvjeta a koja se sastoji od radnog odijela, zaštitnih rukavica i zaštitne visoke cipele sa čeličnom kapicom, te da nije postojala ni obveza a ni potreba, za nošenjem zaštitne kacige jer nije postojla opasnost povrede glave od padajućih predmeta, nije radio u ograničenom prostoru, niti u blizini vodova pod naponom, te nije postojala opasnost povrede od povišene temperature. Također iz navedenih razloga nije postoja ni potreba nošenja pojasa za vezivanje jer je oštećeni radio na ograđenoj skleli na visini manjoj od 3 metra.

22.

Okrivljenicima se stavlja na teret da su “propustili” oštećenom radniku ĆP dati upute za rad, da su na dan kada se dogodila nesreća na radu, propustili dati pisane ili usmene upute za rad, pa da je isti bez prethodno primljenih uputa vršio radove sklapanja konstrukcije kontejnera.

22.1. Prema nalazu vještaka AP upute za rad mogu biti u pisanom i usmenom obliku a ako je rad složen tada upute moraju biti u pisanom obliku. Ako se tijekom rada obavljaju novi poslovi odnosno mijenja se tehnološki postupak radnik mora dobiti nove upute. Radnik prilikom osposobljavanja za rad stegom mora biti upoznat sa svim postupcima koji će isti izvoditi prilikom svoga rada. Vještak smatra da poslovi stezanja stege spadaju u jednostavnije poslove.

22.2. U postupku je iskazima svjedoka MP, CP, te iskazom samog oštećenog, nesporno utvrđeno da je oštećeni ĆP neprekidno više od 6 mjeseci, svakoga dana, kontinuirano obavljao jedan te isti posao koji se sastoji od sklapanja kostrukcije kontejnera. Stoga se postavlja pitanje, ako isti radnik 6 mjeseci, svaki dan obavlja kontinuirano isti posao, zbog čega bi za isti posao svaki dan trebao dobivati iste upute, bilo pismene, bilo usmene, napose nakon što isti posao obavlja svakodnevno 6 mjeseci kontinuirano.

22.3. Prema navodima samog ošt. ĆP on nije tražio posebne upute. Svjedoči: nisam trebao nikakve upute za rad jer sam imao od ranije iskustva za rad na tim poslovima i bio sam osposobljen za rad na tim poslovima.

22.4. Prema navodima VP niti on niti ĆP nisu tražili od odgovornih osoba, od nikoga nisu tražili bilo kakve upute i objašnjenja da bi se skela trebala osigurati i na drugi način, da ne bi došlo do eventualnog pada, samostalno su otišli obaviti posao. SvjedočI: Ja sam imao iskustva na koji način taj posao treba izvršavati. Nama nitko nije trebao objašnjavati način na koji posao trebamo izvršavati, radili smo po svojem ranjiem iskustvu i znanju. Nismo trebali gledati što drugi rade jer smo imali iskustva na takovim poslovima.

22.5. Prema navodima NP oštećeni ĆP je već više godina radio na tom poslu i imao je iskustva pa nije trebalo nikakvih posebnih uputa niti za posao koji je obavljao konkretnog dana prije no što je pao. Svjedoči: EP prilikom zaposlenja radnika obavi razgovor sa zaposlenikom i daju mu upute za rad i zaštitu na radu ali nisu dužni svaki dan to ponavljati.

22.6. Sud naglašava da su upute samo naputak, savjet, obavijest, služe za pomoć, pouka su o nečemu, predstavljaju smjernice, nijednom uputom ne mogu propisati svi mogući slučajevi u radu. Dakle, upute ne određuju i priznaju samo jedan određeni način postupanja, nego ostavljaju određenu slobodu glede izbora načina postupanja, od slučaja do slučaja.

23.

Okrivljenicima se stavlja na teret da se na skeli na kojoj je ošt. ĆP stajao prilikom sklapanja konstrukcije kontejnera “nije nalazila zaštitna ograda” pa da je zbog toga pao i zadobio tešku tjelesnu ozljedu (sud primjećuje da optužba navodi općeniti pojam “zaštitna ograda” pa iz takvog navoda proizlazi dubioza da li je tužitelj mislio samo na jednu zaštitnu ogradu).

23.1. Iz nalaza AP, stalnog sudskog vještaka za zaštitu od požara i eksplozija, proizlazi da je radnik ĆP padao sa skele prema predmetu na kojem je radio tako da kada se našao na tlu isti je bio u prostoru kontejnera. Oko kontejnera su se nalazile dvije skele sa podnicama koje su se pomoću elektromotora mogle podizati odnosno spuštati.

Predmetne skele su imale zaštitnu ogradu s vanjske strane. Prethodno navedene skele su bile međusobno spojene sa daskama koje nisu imale zaštitnu ogradu, daske su bile postavljene uz stražnju stranu kontenjera. Radnik je pao sa te daske koje nije imala postavljenu zaštitnu ogradu uz stražnju stranu.

Inače, zaštitna ograda se treba postaviti prema predmetu na kojem se radi u ovisnosti od toga kolika je udaljenost od skele do samog predmeta, ako je udaljenost mala tako da radnik ne može pasti kroz taj otvor, zaštitna ograda nije potrebna. No međutim ako je otvor između skele i predmeta na kojem se radi veći odnosno toliki da radnik kroz njega može propasti onda je protrebna zaštitna ograda i s unutarnje strane skele.

Smatra da je radni postupak koji je ozljeđeni radnik trebao obaviti jednostavan, tako da od samog postupka postoji mala opasnost od ozljeđivanja no međutim pošto je radnik stajao na dasci koja se nalazila na 2,3 metra visine od poda a koja nije imala zaštitnu ogradu s unutarnje strane uvijek postoji mogućnost pada radnika sa iste.

23.2. Oštećeni ĆP, te svjedoci NP i VP si izjavili da je na skeli sa vanjske strane bila postavljena ograda u visini od 1,2 metra, dok s unutrašnje strane nije bilo ograde jer bi ista smetala u obavljanju poslova koje je obavljao oštećenik. NP svjedoči: sve skele imaju ograde sa vanjske strane dok s unutarnje strane su postajale ali smetaju prilikom varenja i obavljanja posla pa smo ih maknuli. Nitko od zaposlenika nije tražio da prilikom rada bude i unutarnja ograda. ĆP je nadređen TP koji je naložio da se osim vanjske postave i unutarnje ograde na skelu, no poslije se pokazalo da smetaju pa smo ih maknuli odnosno radnici su sami maknuli unutarnju ogradu da im ne bi smetala pri radu.

23.3. Iz činjenice da je radnik-oštećenik ĆP pao u kontejner, u predmet na kojem je radio, a ne u otvor između skele i kontejnera, kao i iz navedenih iskaza svjedoka, te nalaza sudskog vještaka, jasno proizlazi da je skela bila toliko blizu predmetu rada da bi ograda postavljena s unutrašnje strane skele smetala u radu, te da radnik-oštećenik u otvor između skele i predmeta rada nije mogao pasti je je isti bio preuzak. Stoga ograda sa unutarnje strane skele nije bila potrebna, a nije bila ni moguća jer bi smetala pri obavljanju posla.

24.

Zaštita  se  ne  osigurava  nikakvim  specijalnim  sredstvima  i metodama već proizlazi iz razumnog odnosa prema svakom poslu.

24.1. Inspektorica rada JP, na raspravi održanoj 18. listopada 2023. iskazala da je prema Zakonu o zaštiti na radu radnik dužan raditi su dužnom pažnjom. Naime, članak 68. Zakona o zaštiti na radu propisuje da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove s dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da između ostalog prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, pravilno koristi sredstva rada, posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu.

25.

Ocjena je suda da do nesretnog događaja ne bi došlo da je oštećenik pravilno koristio sredstva za rad.

25.1. Da je nesretni događaj posljedica nepažnje i nesmotrenosti oštećenika, koji je sa ručnom stegom, protivno pravilima struke i dobivenim uputama za siguran rad na pogrešan način vršio radove sklapanja kontejnera, da oštećenik nije pravilno koristio sredstva za rad (u smislu čl. 68 st. 4. Zakona o zaštiti na radu), proizlazi iz mišljenja vještaka AP koji navodi da se radnik prilikom pokušaja korištenja stege nije smio oslanjati na nju tako da stezanjem iste, isti je morao ostati na podestu u stabilnom položaju a stegu stezati samo rukama. Smatra da je radnik smio gurnuti stegu rukama i pokušati ju stegnuti.

26.

Sud je prihvatio obrane I. i II. okr., ocjenjujući ih iskrenima, razumljivima, logičnima, objektivno uvjerljivima. Obrane okrivljenih sud je ocijenio kao uvjerljive iz razloga što su njihovi navodi razumljivi i logični, objektivno potkrijepljeni sa prikupljenom materijalnom dokumentacijom, razložno pojašnjeni provedenim personalnim dokazima, saslušanjem svjedoka koji su objektivno iskazivali o svojim saznanjima, nalazima i mišljenjem sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu čije je mišljenje sud prihvatio jer je stručno i objektivno.

27.

Iz  svih  navedenih  činjenica  proizlazi da ne  postoji  uzročno posljedična veza između navodnih propusta I. i II. okr. opisanih u činjeničnom opisu predmetnog kaznenog djela te same nesreće na radu u kojoj je stradao oštećenik, već da je uzrok predmetne nesreće na radu propust oštećenika da poslove obavlja sa dužnom pažnjom, na siguran način, te da pri tome vodi računa o vlastitoj sigurnosti i zaštiti zdravlja.

27.1. Sud je imao u vidu činjenicu da okrivljenici nisu mogli kontinuirano niti kontrolirati niti nadzirati sve radnje ostalih radnika, postojala je pretpostavka da se drže uobičajenih postupaka a kako se predmetna nesreća na radu dogodila u subotu, pred sam kraj radnog vremena u 12,30 sati, dakle pola sata prije završetaka radnog dana, očito je da se oštećenik želio požuriti sa završetkom radova pa je pri tome zanemario rad na siguran način, a što je i bio uzrok predmetne nesreće.

28.

Po ocjeni ovog suda optužba nije objasnila na jasan, konkretan i precizan način koji su to elementi, okolnosti i činjenice da I. i II. okr. nisu postupali po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama (tvrdnje navedene u činjeničnom opisu izreke presude), koje to radnje I. i II. potpuno i nedvojbeno ukazuju na njihov nehaj, da nije dokazano s dovoljnom pravnom sigurnošću (pravna, činjenična i logična podloga) da bi od strane I. I II. okr. bili napravljeni propusti koji se navode u činjeničnom opisu predmetnog inkriminiranog kaznenog djela, kako ga je dala optužba.

29.

Slijedom svega navedenoga ocjena je suda da u konkretnom slučaju nema protupravog ponašanja I. i II. okr., da se krajnja posljedica ne može pripisati nehaju I. i II. okr., primjena propisa i tehničkih pravilia o zaštitnim mjerama nisu pokrivene njihovim nehajem. Dakle, u konkretnom slučaju opasnost za život i tijelo ĆP nije rezultat osobnih propusta I. i II. okr. već je konkretnu opasnost za svoju sigurnost (vjerojatnost, izvjesnost nastanka povrede) izazvao oštećenik svojim ponašanjem.

30.

Dakle, na temelju analize i ocjene konkretnog slučaja, svih dokaza pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, povezujući ih s obranama I. i II. okr., ocjena je suda kako iz rezultata izvedenih dokaza nije utvrđeno dokazanim da bi okrivljenici počinio inkriminirano kazneno djelo, pod uvjetima i na način kako je to opisano u izreci presude, da se ne može izvesti siguran i nedvojben zaključak o postojanju subjektivnog obilježja bića predmetnog kaznenog djela, slijedom čega je I. i II. okr. valjalo osloboditi od optužbe

30.1. Naime, postojanje kaznenog djela mora biti dokazano potpuno izvjesno i izvan svake razumne sumnje te za osudu okrivljenih moraju biti izvedeni dokazi koji jasno i nedvojbeno upućuju na jedini mogući zaključak da su optuženici počinio kazneno djelo za koje su optuženi, što u konkretnom slučaju nije bilo ostvareno.

30.2. Zaključno, prema odredbi članka 3. stavka 3. ZKP/08, dvojbu oko postojanja činjenice koje tvore obilježje kaznenog djela, sud je dužan riješiti presudom na način koji je povoljniji za okrivljenike, a iz te odredbe proizlazi i pravilo koje se odnosi na standard dokazivanje odlučnih činjenica koje idu u korist okrivljenika, prema kojem se te činjenice treba uzeti dokazanima čak i kada su samo vjerojatne, dakle kada postoji sumnja na njihovo postojanje pa čak i kada bi postojanje one činjenice koja bi išla na štetu okrivljenika bilo vjerojatnije, nego postojanje činjenice koja mu ide u korist. U takvoj situaciji sud je okrivljenike EP i ĐP oslobodio optužbe da bi počinili kazneno djelo iz članka 222. stavak 3. KZ/11.

31.

S  obzirom  da  se  odgovornost  pravne  osobe  temelji  na odgovornosti odnosno krivnji osobe kojoj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe a koja se odgovornost uračunava pravnoj osobi u njenu odgovornost a u ovom slučaju nije dokazana odgovornost I. i II. okr. to je sud i III. okr. pravnu osobu Limovi i Konstrukcije d.o.o. oslobodio od optužbe.

32.

Temeljem odredbe čl. 158. st. 3. ZKP/08, oštećenik je upućen u parnicu radi ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva.

33.

Shodno  oslobađajućoj  presudi,  temeljem  citirane  zakonske odredbe članka 149 stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

U Zlataru, 14. srpnja 2025.

S U D A C :

Branimir Papić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku radi davanja odgovora, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. ODO u Zlataru, na broj: KO-DO-858/2020.,

2. I. okr. EP,

3. II. okr. ĐP,

4. III. okr. po predstavniku,

5. Branitelju, odvj. Josip Gajski,

6. Ošt. ĆP.

.