Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Zk-140/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja KF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojega zastupa punomoćnica Gordana Brčić, odvjetnica u Splitu, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Z-6676/24 od 14. ožujka 2025., dana 11. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagatelja i ukida rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, poslovni broj Z-6676/24 od 14. ožujka 2025. te se predmet vraća na ponovan postupak istome sudu.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnine pobliže opisane u izreci rješenja te je naložena zabilježba odbijenog prijedloga.
2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog žalbenog razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22. i 155/2023. -- dalje: ZPP), predlaže pobijano rješenje ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka.
5. Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka prijedlogom u kojem navodi da je stvarni vlasnik dijela nekretnine koja je u zemljišnoj knjizi upisana na njegovog prednika kao suvlasnika, da je ishodio Rješenje o izvedenom stanju za kuću, da je od ulaska u posjed nekretnine prednika niti njega nitko nije smetao u posjedu, da je izrađen Geodetski elaborat za potrebe diobe čestice br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako bi se dio te čestice odcijepio i formirana nova čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi kuća pov. 40 m2 i dvorište pov. 370 m2) te da je Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Dubrovnik, Odjel za katastar Korčula, izdala Potvrdu kojom je potvrđen Geodetski elaborat izrađen za potrebe diobe.
5.1. Predlagatelj je u spis dostavio sve navedene isprave.
6. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka s obrazloženjem da nisu ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 209. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, dalje: ZZK) uz zaključak da predlagatelj nije dostavio niti jednu ispravu iz koje bi proizlazila vjerodostojnost da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnu knjigu te da se prijedlog temelji na pravnom osnovu dosjelosti odnosno građenja no da tvrdnje o stjecanju vlasništva temeljem dosjelosti ne mogu biti predmetom raspravljanja u zemljišnoknjižnom već isključivo u parničnom postupku, a to s pozivom na pravno shvaćanje zauzeo je i Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-346/2023 od 13. lipnja 2023. u kojoj je, među ostalim navedeno doslovce: "U pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku ne može se dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci, očevid i dr."
7. Točno je da stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti ne može biti predmetom raspravljanja u ispravnom postupku, no barem za sada se ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.
8. Odredbom čl. 208. st. 1. i 3. ZZK je propisano:
„(1) Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.
(3) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.“
Sukladno navedenom pojedinačni ispravni postupak predstavlja postupak koji je u pravni sustav uveden sa svrhom učinkovitog sredstva za usklađenje zemljišnog i katastarskog stanja u onim slučajevima u kojima stvarno i katastarsko stanje ne odgovara upisanom zemljišnoknjižnom stanju. Stoga takav postupak treba predstavljati učinkovito pravo sredstvo za usklađivanjem katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja u slučajevima u kojima predlagatelji raspolažu ispravama iz kojih proizlazi opravdanost i osnovanost pokretanja takvog postupka.
9. Odredbom čl. 108 Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu ,vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik (Narodne novine br. 81/1997, 109/2002, 153/2002, 123/2002, 14/2005, 60/2010, 60/2010, 55/2013, 63/2019, 128/2022) propisano je:
(1) Pojedinačni ispravni postupak glede određenog zemljišnoknjižnog uloška u već osnovanoj zemljišnoj knjizi vodi se kad za to postoji opravdani razlog (članak 200. stavak 1. ZZK).
(2) Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.
10. Odredbom čl. 109. st. 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika propisano je:
Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).
11. Odredbom čl. 48 ZZK propisano je:
(1) Upisi u zemljišnu knjigu dopustit će se samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.
(2) Za upis knjižnoga prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora iz isprave biti vidljiv pravni temelj.
12. Žalitelj je prijedlogu priložio niz isprava, međutim, nije dostavio isprave kojima dokazuje pravni temelj stjecanja prava svog prednika, već rješenje o nasljeđivanju dostavlja tek uz žalbu. Navedeno predstavlja iznošenje novog dokaza što u žalbenoj fazi postupka temeljem čl. 352 st. 1. ZPP nije dopušteno.
13. Međutim imajući u vidu da se sukladno odredbi čl. 208. st. 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak provodi kad postoji opravdan razlog, a on postoji sukladno st. 3. navedenog članka kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njenu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama navedenog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, pa u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka sukladno odredbi čl. 209. st. 2. ZZK-a između ostalog treba točno naznačiti činjenice na kojima se prijedlog temelji (kao npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.), a što je prijedlogu predlagatelja navedeno, ali nije dostavljen dokaz o stjecanju od prednika, to je sukladno odredbi čl. 109. ZPP-a u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK, trebalo pozvati predlagatelja na dopunu, a to je u konkretnom slučaju propušteno.
14.Slijedom navedenog je valjalo prihvaćanjem žalbe predlagatelja, a temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u svezi s čl. 99. st. 2. ZZK ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
15. U ponovnom postupku sud će pozvati predlagatelja da dopuni svoj prijedlog na način da sukladno odredbi čl. 209. st. 2. ZZK dostavi dokaze na osnovu kojih bi se mogla utvrditi povijest stjecanja predmetne nekretnine, temelj stjecanja iste i okolnosti vezane uz upis prava suvlasništva navedene nekretnine u zemljišnim knjigama u odnosu na upisane osobe, tako da između ostalog naznači od kada je u posjedu predmetne nekretnine, kako ju je stekao i od koga, te će ovisno o dopuni prijedloga predlagatelja ponovno odlučiti o osnovanosti istog. Pored navedenog je potrebno dati i razloge od kakvog su značaja sve isprave koje je predlagatelj priložio, jer je iz sadržaja obrazloženja razvidno daje prvostupanjski sud cijenio samo neke.
U Zagrebu 11. srpnja 2025.
S u d a c:
Gabriela Topić Kordej
