REPUBLIKA HRVATSKA
Trgovački sud u Zagrebu
Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
R1-138/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Jasminki Gadža, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V, OIB: 07132269553, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Gjurašić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja Mesnica Prelec d.o.o., Strmec Samoborski, Augusta Harambašića 42, OIB: 70058043509, odlučujući o prijedlogu za određivanje privremene mjere, 11. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog za izdavanje privremene kojom se zabranjuje protivniku osiguranja stavljanje na tržište proizvoda pod nazivom "Samoborska salama", kao i povlačenje takvog proizvoda protivnika osiguranja iz svih trgovačkih lanaca u kojima se proizvod nalazi.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je 16. lipnja 2025. podnio prijedlog za izdavanje privremene mjere kojom se zabranjuje protivniku osiguranja stavljanje na tržište proizvoda pod nazivom "Samoborska salama", kao i povlačenje takvog proizvoda protivnika osiguranja iz svih trgovačkih lanaca u kojima se proizvod nalazi. U prijedlogu navodi da je predlagatelj osiguranja Zagrebačka županija vlasnik robne marke "Samoborska salama" i nositelj zaštite figurativnog (Z20061044) i verbalnog (Z20070054) žiga "Samoborska salama", pa dozvolu za proizvodnju i prodaju proizvoda pod nazivom "Samoborska salama" imaju isključivo proizvođači s dopuštenjem Zagrebačke županije. Prema saznanjima iz medija od 7. listopada 2024. protivnik osiguranja je na tržište stavio prehrambeni proizvod (meso, suhomesnati proizvod) te ga je neovlašteno nazvao "Samoborska salama". Navedeni se proizvod može naći na policama trgovačkog centra Kaufland otvorenog 1. ožujka 2007. u Samoboru. Takvim postupanjem, protivnik osiguranja unosi zabunu na tržište i predlagatelju osiguranja nanosi štetu. U Glasniku Zagrebačke županije broj 3/2005 objavljen je Pravilnik o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke "Samoborska salama". U čl. 32. do 34. propisano je tko i pod kojim uvjetima može proizvoditi predmetnu robnu marku, da su vlasnici robne marke Zagrebačka županija i Grad Samobor koji putem Ugovora o korištenju robne marke "Samoborska salama" daju proizvođaču pravo na proizvodnju i korištenje robne marke. Takav ugovor vlasnici s protivnikom osiguranja, a koji je na tržište stavio salamu istog naziva kao predlagatelj, nisu nikad sklopili. Sukladno navodima iz medija od 7. listopada 2024. Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Samoborska salama zbog utvrđene bakterije slijedom čega proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenog 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu. Ističe da je proizvod predlagatelja zbog svoje kvalitete već pronašao svoj put do krajnjih potrošača i kao takav postao prepoznatljiv na tržištu pa protivnik osiguranja stavljanjem na tržište proizvoda istog naziva, ali ne i kakvoće, dovodi u zabludu kupce stvarajući lažnu sliku da se radi o istom proizvodu čime se predlagatelju nanosi šteta jer ozbiljno narušava ugled predlagatelja. Osim toga, konačni cilj stvaranja robne marke "Samoborska salama" je prepoznatljivost i turistička privlačnost tog dijela Hrvatske zbog čega se ne smije dopustiti stavljanje na tržište proizvoda koji bi nosio isti naziv kao predmetna robna marka, a da pri proizvodnji istog nisu provedene sve kontrolne mjere propisane Pravilnikom. Navedenim postupcima protivnika osiguranja predlagatelju se nanosi nenadoknadiva šteta u pogledu poslovnog ugleda, unosi se pomutnja među poslovnim partnerima predlagatelja osiguranja, ali i krajnjim konzumentima proizvoda pod nazivom "Samoborska salama" za koji je prijavu za zaštitu žiga podnio predlagatelj. Državni inspektorat Republike Hrvatske dopisom od 27. studenog 2024. obavijestio je predlagatelja da inspekcije Državnog inspektorata nisu nadležne za zaštitu žiga.
2. Prijedlog za izdavanje privremene mjere je neosnovan.
3. Prema odredbi čl. 132. st. 1. Zakona o žigu (Narodne novine, broj 14/19) na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, među ostalim:
- naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje žig; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile žig
- odrediti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je protupravno obilježena žigom kako bi se spriječilo njezino stavljanje u promet ili njezin promet na tržištu.
4. Prema odredbi čl. 132. st. 2. Zakona o žigu na zahtjev nositelja žiga koji učini vjerojatnim da mu je žig povrijeđen u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi, te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka sud može odrediti i zapljenu pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i zabranu raspolaganja drugom imovinom.
5. U konkretnom slučaju predlagatelj nije učinio vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede žiga, jer nije priložio dokaze iz kojih proizlazi da je on nositelj zaštite figurativnog i verbalnog žiga " Ć" kao što to tvrdi. Također nije priložio nikakve dokaze da protivnik osiguranja trenutno stavlja na tržište navedeni prehrambeni proizvod istog naziva, ali ne i kakvoće koji se može naći na policama trgovačkog centra Kaufland u Samoboru. Dakle, predlagatelj nije dokazao niti učinio vjerojatnim da je vlasnik robne marke odnosno da je robna marka registrirana i da ima isključivo pravo korištenja određenog znaka. Također nije učinio vjerojatnim da protivnik koristi znak bez dozvole, a što stvara zabunu na tržištu.
6. Pravilnik koji je u prilog svojih navoda dostavio predlagatelj predstavlja njegov interni pravilnik, a dostavom kojeg predlagatelj nije dokazao niti učinio vjerojatnim da je nositelj zaštite figurativnog i verbalnog žiga "Samoborska salama" kao što to tvrdi u svom prijedlogu odnosno da je vlasnik robne marke "Samoborska salama". Navedeni Pravilnik je interni akt kojim predlagatelj može urediti korištenje određenog imena unutar županijskih tijela, ali nema pravnu snagu odnosno učinak registracije robne marke. Druga osoba, pa tako i protivnik osiguranja može koristiti, pa i registrirati robnu marku ako ista nije zaštićena u službenom registru.
7. Predložena privremena mjera ne ispunjava uvjete niti po Ovršnom zakonu. Prema odredbi čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24; dalje: OZ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
8. U skladu s navedenom odredbom predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine i jednu od alternativno postavljenih pretpostavki (opasnost da će protivnik spriječiti ili otežati ostvarenje tražbine ili da je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nenadoknadive štete).
9. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati navedenu opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ-a).
10. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti postojanje svoje tražbine niti jednu od alternativno postavljenih pretpostavki, a niti je učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. To niti ne tvrdi.
11. Predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, niti je učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti niti je naveo činjenice iz kojih bi takva opasnost proizlazila.
12. Opasnost mora biti subjektivna odnosno mora se raditi o tome da je protivnik osiguranja izvor ugrožavanja, dakle da će protivnik osiguranja poduzeti radnju u cilju da spriječi ili znatno oteža ostvarenje tražbine predlagatelja. Postojanje objektivne opasnosti koja nije izazvana nedopuštenim ponašanjem protivnika osiguranja nije dovoljna za određivanje privremene mjere. Opasnost da će dužnik onemogućiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine mora biti subjektivne prirode, a što znači da vjerovnik mora ukazati na konkretne radnje odnosno propuštanja dužnika koja stvarno ugrožavaju buduće ostvarenje predlagateljeve tražbine. Predlagatelj osiguranja je dužan učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između tog ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju ostvarenja tražbine čije se osiguranje predlaže, a što predlagatelj osiguranja u konkretnom slučaju nije učinio.
13. Prema odredbi čl. 341. st. 2. OZ-a u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
14. U konkretnom slučaju prijedlog za određivanje privremene mjere ne sadrži sve sastojke određene člankom 342. st. 2. OZ-a jer predlagatelj u prijedlogu nije označio tražbinu čije osiguranje traži niti vrijeme njezina trajanja, ali sud nije predlagatelja pozvao da prijedlog dopuni ili ispravi jer je, kao što je već obrazloženo, prijedlog za osiguranje privremenom mjerom neosnovan te bi ga sud odbio i u slučaju da je predlagatelj jasno naznačio tražbinu čije osiguranje traži.
15. Slijedom navedenog, predložena privremena mjera nije osnovana prema odredbama Zakona o žigu jer predlagatelj nije dokazao da je nositelj zaštite figurativnog i verbalnog žiga "Samoborska salama" pa slijedom toga nije niti učinio vjerojatnim da mu je žig povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede njegovog žiga, a niti ispunjava uvjete po OZ-u, jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da su ispunjene pretpostavke iz čl. 346. st. 1. OZ-a pa je njegov prijedlog za izdavanje privremene mjere odbijen kao neosnovan.
U Zagrebu 11. srpnja 2025.
SUTKINJA
Jasminka Gadža
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od primitka rješenja, a predaje se ovom sudu u 2 primjerka za Sud i po 1 primjerak za svaku protivnu stranku.
