Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-729/2022-6

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, predsjednika vijeća, Marijane Žulj Jakovljević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Ivice Raguža, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OBT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] St. 118, zastupana po punomoćnici Tamari Ilić, odvjetnici iz Zagreba, protiv 1. tuženika OB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Slavenu Luštici, odvjetniku iz Zadra, 2. tuženika ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Tihani Gregov, odvjetnici iz Zadra i 3. tuženika Grada Zadra, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz Zadra, Narodni trg 1, radi utvrđenja ugovora ništavim, brisanja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o žalbama 1. tuženika OB, 2. tuženika ZB i 3. tuženika [adresa] izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ps-23/20 od 02. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 11. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalbe 1. tuženika OB, 2. tuženika ZB i 3. tuženika [adresa] se uvažavaju kao osnovane te se ukida presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ps-23/20 od 02. rujna 2022. i predmet vraća na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

II. Ostavlja se da se o troškovima parničnog postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Ps- 23/20 od 02. rujna 2022. presuđeno je:

" I. Utvrđuje se ništetnim Ugovor broj 592 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo od dana 06. studenog 1992. sklopljen između Općine Zadar po Fondu u stambenom gospodarstvu Općine Zadar, [adresa] kao prodavatelja i EB iz [adresa], MBR. 1306914388908 kao kupca.

II. Nalaže se I. tuženiku OB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te II. tuženiku ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] predati tužitelju ZBT iz [adresa] ([adresa]), [adresa] St. 118, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao vlasniku u posjed stan pod rednim brojem 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) jedan stan na drugom katu koji se sastoji od četiri sobe, ulaza i nusprostorija, izuzet od nacionalizacije u [adresa], koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] ZGRADA SA ZEMLJIŠTEM površine 146 m2, z. k. uložak [broj ZK uloška], ETAŽNO VLASNIŠTVO S NEODREĐENIM OMJERIMA, katastarska općina [katastarska općina], upisana pri Općinskom sudu u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar, odnosno stan pod rednim brojem 6. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6) četverosoban stan na drugom katu zgrade, ukupne površine 100,04 m2, koji se sastoji od četiri sobe, kuhinje s nusprostorijama sa zajedničkim djelovima i uređajima zgrade i drvarnice, u [adresa], koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] ZGRADA SA ZEMLJIŠTEM površine 146 m2, z. k. uložak [broj ZK uloška], ETAŽNO VLASNIŠTVO S NEODREĐENIM OMJERIMA, katastarska općina [katastarska općina], upisana pri Općinskom sudu u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar, a koji stanovi su u naravi jedan te isti stan na drugom katu, slobodan od osoba i stvari, a sve u roku od petnaest (15) dana.

III. Nalaže se brisanje u cijelosti 6. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-6) četverosoban stan na drugom katu zgrade, ukupne površine 100,04 m2, koji se sastoji od četiri sobe, kuhinje s nusprostorijama sa zajedničkim djelovima i uređajima zgrade i drvarnice, u [adresa], koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] ZGRADA SA ZEMLJIŠTEM površine 146 m2, z. k. uložak [broj ZK uloška], ETAŽNO VLASNIŠTVO S NEODREĐENIM OMJERIMA, katastarska općina [katastarska općina], upisana pri Općinskom sudu u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Zadar upisan na ime I. tuženika OB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (u zemljišnim knjigama upisan kao OB sin O), te II. tuženika ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (u zemljišnim knjigama upisan kao ZB, sin O), svakog u 1/2 dijela.

IV. Nalaže se tuženicima I. tuženiku OB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženiku ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te III. tuženiku Gradu Zadar, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno naknaditi tužitelju ZBT iz [adresa] ([adresa]), [adresa] St. 118, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog postupka u iznosu od 114.375,00 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, sve sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, dok se u preostalom dijelu zatraženom u iznosu većem od dosuđenog zahtjev za naknadom troška odbijen kao neosnovan. "

2. Pravovremeno podnesenom žalbom 1. tuženik OB pobija presudu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Predlaže da viši sud usvoji žalbu, te tužbu u cijelosti odbije, odnosno tužbene zahtjeve u cijelosti odbije, te tužiteljici naloži da tuženiku snosi parnični trošak. 2. tuženik ZB pravovremenom žalbom pobija presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijanu presudu ukinuti, te tužbu odbaciti kao nepodobnu za raspravljanje, ili pak vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz nalog da odluči o tijeku postupka u skladu s odredbom čl. 12. ZPP. 3. tuženik Grad Zadar također pravovremeno pobija presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Prvenstveno, ističe kako je sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku, što je rezultiralo pogrešno utvrđenim činjeničnim stanjem, a samim time i pogrešnom primjenom materijalnog prava. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijanu odluku na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, podredno, ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalba 1. tuženika OB, 2. tuženika ZB i 3. tuženika [adresa] je osnovana.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, postupak koji je prethodio i žalbene navode 1. tuženika OB, 2. tuženika ZB i 3. tuženika [adresa] ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a. Nasuprot tome, žalitelji se osnovano pozivaju u žalbi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati.

7. Predmet ovoga postupka je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja ništetnim Ugovora broj 592 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, da se 1. i 2. tuženicima OB i ZB naloži predati tužiteljici predmetni stan u posjed kao i da se naloži brisanje 6. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom etažnog vlasništva sa imena 1. tuženika OB i 2. tuženika ZB, a podredno da se upiše tužiteljica kao vlasnica u cijelosti.

8. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

- da je Ugovorom broj 592 o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo prednik 3. tuženika Grad Zadar kao prodavatelj, po Fondu u stambenom gospodarstvu općine Zadar, na osnovi čl. 8. st. 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Narodne novine 27/1991, 54/1991, 6/1992, 8/1992, 8/1992, 33/1992, 46/1992, 49/1992, 69/1992.., dalje: Zakon o prodaji stanova), dana 6. studenog 1992. prodao prednicima 1. tuženika OB i 2. tuženika ZB, EB ZB stan na drugom katu zgrade u [adresa],

-da je kao vlasnik predmetnog stana pod rednim brojem 1. (E-1) upisana tužiteljica, dok su pod rednim brojem 6. suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-6) četverosobni stan na drugom katu zgrade kao vlasnici upisani 1. i 2. tuženici OB i ZB svaki u 1/2 dijela,

- da predmetna zgrada na drugom katu ima samo jedan stan te da oba stana i E-1 i E-6 predstavljaju isti stan sa različito upisanim vlasnicima,

-da je dana 21. prosinca 1948. Gradski odbor Narodnog odbora Zadar, Tajništvo, Stambeni ured donio odluku kojom se uvažava u cijelosti molba VB i dodjeljuje mu se u zgradi [adresa] stan sastojeći se od 5 soba i nusprostorija,

- da je dana 06. lipnja 1957. sklopljen ugovor o korištenju stana za Objekt br. 403 između Stambene uprave Zadar kao najmodavca i OB kao korisnika stana, o korištenju stana u [adresa], a da su zemljišnoknjižni suvlasnici kuće u kojoj se nalazi gore navedeni stan, u to vrijeme, bili pravni prednici tužiteljice, odnosno pl. SB i pl. ZBT Z, svaki za 1/2 dijela,

-da je dana 29. prosinca 1959. Komisija za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar donijela rješenje kojim je utvrdila da je danom 26. prosinca 1958. nacionalizirana i postala društveno vlasništvo najamna stambena zgrada u [adresa] na adresi [adresa] sagrađena na k. č. [katastarska čestica] i upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je istim rješenjem pod II. ostavljen u vlasništvo EBT stan na drugom katu koji se sastoji od četiri sobe, ulaza i nusprostorija,

-da je na osnovu rješenja Narodnog odbora općine – Komisije za nacionalizaciju Zadar od 28. lipnja 1961. zabilježeno da je kao poseban dio kuće za stanovanje sagrađene na čest. zgrade [katastarska čestica] izuzet od nacionalizacije, stan u [adresa], na drugom katu, čiji je vlasnik ĐB, kućanica u Kanadi za cijelo,

-da je rješenjem Narodne Republike Hrvatske, Kotar [adresa], Narodni odbor Općine Zadar, Komisija za nacionalizaciju dana 28. lipnja 1961. stan u [adresa] na drugom katu zgrade ostavljen u vlasništvo nasljednici pok. EBT Z, E kao posebni dio nacionalizirane zgrade u [adresa] te je određeno da će Kotarski sud u Zadru upisati na zahtjev vlasnika posebni dio zgrade na njezino ime kao posebni dio nacionalizirane zgrade,

- da je rješenjem Kotarskog suda u Zadru, poslovni broj Z-1669/61 dana 06. prosinca 1961. dozvoljena uknjižba društvenog vlasništva na kući za stanovanje u [adresa], u [adresa] te je zabilježeno da je kao poseban dio zgrade izuzet od nacionalizacije, i to stan na drugom katu, čiji je vlasnik ĐB,

-da je rješenjem Kotara Zadar, Narodni odbor Općine Zadar, Odsjek za stambene poslove, broj: 4944/1 od dana **.**.1962. UB (OB), nositelju stanarskog prava za stan u [adresa] dopušteno da može izvršiti nužne popravke stana u privatnom vlasništvu, da je vlasnica stana EBT, koja se nalazi u Kanadi te je navedeno rješenje dostavljeno i UB,

-da iz dopisa Stambenog poduzeća Zadar upućenog JB od 30. svibnja 1972. i 02. kolovoza 1972. te dopisa EBT upućene Stambenom poduzeću Zadar od 02. 09. 1972. proizlazi da nije bilo dvojbe ili spora o tome da je predmetni stan u vlasništvu privatne osobe, DB,

- da iz Zahtjeva za sklapanje ugovora o kupoprodaji podnesenog 01. listopada 1992., Zahtjeva za kupnju stana podnesenog 01. listopada 1992., suglasnosti OB, stanara, drugom stanaru od 11. lipnja 1992. i Zapisnika o bodovanju stana od 09. prosinca 1986. proizlazi da je EB podnijela Fondu u stambenom gospodarstvu općine Zadar zahtjev za sklapanje ugovora o kupoprodaji predmetnog stana i drvarnice, kao i zahtjev za kupnju stana uz suglasnost OB, stanara, drugom stanaru EB za kupnju stana u [adresa] gdje je OB izričito naveo da je stan od prodavatelja Fonda u stambenom gospodarstvu, dok je u Zapisniku o bodovanju stana od 09. prosinca 1986. u kojem je SIZ u stambenoj oblasti na području Općine Zadar proveo bodovanje predmetnog stana navedeno kako je vlasnik stana GB,

-da je prednik tužiteljice pokrenuo postupke povrata oduzete, nacionalizirane, imovine, predmet kojih postupaka nije predmetni stan jer je izuzet od nacionalizacije obzirom da je vlasništvo prednika tužiteljice i tužiteljice,

-da se radi o stanu u privatnom vlasništvu (koji je oduvijek i upisan kao vlasništvo privatne osobe u zemljišnim knjigama) i koji je u postupku nacionalizacije izuzet od nacionalizacije te je ostao u vlasništvu prednice tužiteljice DB pa da isti nikako nije mogao bili predmetom prodaje sukladno Zakonu o prodaji stanova, slijedom čega je takav ugovor o prodaji stana ništetan,

-da predmetni stan nikada nije bio nacionaliziran,

-da su prednici tuženika prilikom sklapanja Ugovora o prodaji stana, znali i morali znati da su prednici tužiteljice upisani kao vlasnici stana na drugome katu, koji je predmet ovoga spora od 1919. do danas, kada je kao vlasnica istoga upisana tužiteljica, kao i da je stan koji je predmet kupoprodaje u privatnom vlasništvu,

-da je u upravnom postupku trebalo biti doneseno deklaratorno rješenje kojim bi se utvrdilo činjenično stanje te koji bi upravni akt i služio kao tabularna isprava za upis novoga vlasnika pa stoga, obzirom da takav akt nesporno nije donesen u odnosu na prednike tužiteljice, samim stupanjem na snagu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskih zemljišta, suvlasnički udio prednika tužiteljice na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije prešao u državno vlasništvo već je bio i ostao u vlasništvu prednika tužiteljice i sada same tužiteljice,

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu broj O-6653/90 od 09. prosinca 1994. kao nasljednik pok. VBT proglašen sin MB,

- da je rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba broj O-4381/19 od 04. srpnja 2019. kao nasljednik pok. AB proglašena SBT u odnosu na nekretnine koje su predmet ovoga postupka,

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru broj O-854/93 od 14. veljače 1994. kao nasljednik pok. EB proglašen OB,

- da su rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Davora Miškovića iz [adresa] broj O- 249/2005 od 10. kolovoza 2005. kao nasljednici iza pok. OB proglašeni OB i ZB.

9. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je utvrđen ništetnim ugovor o prodaji broj 592 na kojem postoji stanarsko pravo sklopljen dana 06. studenog 1992. između Općine Zadar, zastupane po Fondu u stambenom gospodarstvu Općine Zadar, kao prodavatelja i EB, kao kupca. Također je naloženo 1. i 2. tuženicima predati u posjed predmetni stan tužiteljici te je naloženo brisanje etažnog vlasništva (E-6) sa imena 1. tuženika OB i 2. tuženika ZB. U obrazloženju presude prvostupanjski sud navodi kako predmetni stan, nikada nije bio nacionaliziran (nije bio u društvenom vlasništvu) te nije došlo do pretvorbe temeljem Zakona o prodaji stanova. Kako predmetni stan, nije bio u društvenom vlasništvu, nije mogao biti predmetom prodaje, sukladno Zakonu o prodaji stanova, pa navedena činjenica dovodi do ništavosti predmetnog ugovora od 06. studenog 1992. jer je prodaja stana koji nije u društvenom vlasništvu, u suprotnosti s prisilnim propisom, konkretno s odredbom čl. 1. Zakona o prodaji stanova, odnosno s odredbom čl. 3. istoga Zakona, iz koje slijedi da se odredbe tog Zakona ne odnose na stanove na kojima je stečeno stanarsko pravo. Također navodi kako su prednici tuženika prilikom sklapanja Ugovora o prodaji stana, znali i morali znati da je stan koji je predmet kupoprodaje u privatnom vlasništvu.

10. Navode tuženika kako je ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo broj 592 dostavljen nadležnom pravobraniteljstvu radi davanja mišljenja o njegovoj pravnoj valjanosti pa da bi i iz toga razloga Ugovor o prodaji bio valjan, da je PB državljanstvo prestalo 1948. pa da stoga ex lege niti ne bi mogla biti vlasnik stana koji je izuzet iz nacionalizacije, kao i da je rješenje iz 1959. ništavo (iako je isto nesporno pravomoćno i izvršno i proizvodi sve pravne učinke) prvostupanjski sud nije našao osnovanim smatrajući da su isti usmjereni prema odugovlačenju ovoga parničnog postupka. Prvostupanjski sud je naveo kako je temeljem Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća (Službeni list FNRJ br. 98/1946, 35/1948, Narodne novine br. 53/1991) i Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskih zemljišta (Službeni list FNRJ br. 52/1958, 3/1959, 24/1959, 24/1961, 1/1963, Narodne novine br. 53/1991) u upravnom postupku trebalo biti doneseno deklaratorno rješenje kojim bi se utvrdilo činjenično stanje te koji bi upravni akt i služio kao tabularna isprava za upis novoga vlasnika pa stoga, unatoč navodima tuženika, obzirom da takav akt nesporno nije donesen u odnosu na prednike tužiteljice, samim stupanjem na snagu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskih zemljišta, suvlasnički udio prednika tužiteljice na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije prešao u državno vlasništvo već je bio i ostao u vlasništvu prednika tužiteljice i sada same tužiteljice. Slijedom svega navedenoga, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice radi utvrđenja ništetnim predmetnog ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, kao i tužbene zahtjeve radi predaje u posjed te brisanja prava vlasništva 1. tuženika OB i 2. tuženika ZB u zemljišnim knjigama, a bez navođenja razloga zbog kojih prihvaća i druga dva tužbena zahtjeva.

11. Zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda za sada nije moguće prihvatiti.

12. Tijekom prvostupanjskog, a i žalbenog postupka bilo je sporno vlasništvo prednika tužiteljice, a time i vlasništvo tužiteljice.

13. Naime, prednici tužiteljice bili su upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici stana na drugome katu, koji je predmet ovoga spora, sve od 1919. do danas, kada je kao vlasnica istoga upisana tužiteljica. Tijekom postupka, nije bilo sporno da je EBT nasljednica pok. KB koji je ranije bio upisan kako vlasnik stana, kao i da je ista bila otpuštena iz državljanstva Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1951. godine, odnosno da je primljena u kanadsko državljanstvo 1956. godine, dok je ponovno postala jugoslavenska državljanka 1970. godine.

14. U vrijeme, kada je prednica tužiteljice EBT dobila otpust iz državljanstva Federativne Narodne Republike Jugoslavije (1951. godine), bila je na snazi odredba članka 3. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća (Službeni list SFRJ broj 35/1948), kojim je izmijenjen Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća (SL FNRJ 98/1946) prema kojoj je - kako to proizlazi iz obaveznog tumačenja te norme (Službeni list FNRJ broj 63/48) jugoslavenski državljanin prelaskom u strano državljanstvo gubio pravo vlasništva na nekretninama u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji, a one su neposredno prelazile u (tada) državno vlasništvo.

15. Navedena odredba čl. 3. st. 4. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća doista je sadržavala poseban temelj prelaska prava vlasništva na nekretninama u državno vlasništvo, s time da su takve nekretnine, samim stupanjem na snagu navedenog zakona, to jest s danom 28. travnja 1948., prelazile u državno vlasništvo. Znači, eventualni akt o takvu prelasku imao bi samo deklarativno značenje (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u predmetu broj U-III-90/1993 od 16. ožujka 1994.).

16. Kako je 1951. godine, dakle u vrijeme kada je EBT dobila otpust iz jugoslavenskog državljanstva, već bila na snazi odredba čl. 3. st. 4. navedenog zakona, ta se je odredba, razumljivo, morala primijeniti i na predmetnu nekretninu.

17. Slijedom navedenog, EBT nije mogla biti vlasnica predmetnog stana u trenutku kada je rješenjem Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar 29. prosinca 1959. donijeto rješenje kojim je utvrđeno da je danom 26. prosinca 1958. nacionalizirana i postala društveno vlasništvo najamna stambena zgrada u [adresa] na adresi [adresa] sagrađena na k. č. [katastarska čestica] i upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kojim rješenjem je ostavljen u vlasništvo stan na drugom katu koji se sastoji od četiri sobe, ulaza i nusprostorija, EBT, odnosno u trenutku kada je rješenjem Narodne Republike Hrvatske, Kotar [adresa], Narodni odbor Općine Zadar, Komisije za nacionalizaciju od 28. lipnja 1961. stan u [adresa] na drugom katu zgrade ostavljen u vlasništvo nasljednici pok. JB, E kao posebni dio nacionalizirane zgrade u [adresa]. Istim rješenjem je bilo određeno da će Kotarski sud u Zadru upisati, na zahtjev vlasnika, posebni dio zgrade na njezino ime kao posebni dio nacionalizirane zgrade, a temeljem kojeg rješenja je i ista upisana kao vlasnica stana na drugom katu.

18. Prema stavu ovoga suda, relevantna činjenica za ovaj postupak je što su tuženici pokrenuli postupak za oglašavanje ništavim Rješenja Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar br. Ev-06-5630/182-217/1959 od 29. prosinca 1959. S obzirom na navedeno, tuženici su predložili prekid parničnog postupka do okončanja postupka oglašavanja ništavim Rješenja Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar br. Ev-06-5630/182-217/1959 od 29.prosinca 1959.godine. Svoj prijedlog tuženici obrazložu kako Komisija za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar nije bila nadležna nacionalizirati nekadašnje vlasništvo JB. V na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog toga što je njegov suvlasnički udio od ½ njegovom smrću 1918.godine, prešao u vlasništvo nasljednika i to upravo ĐBT, koja je 1948.godine (1951. godine) izgubila državljanstvo Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Kako su sve nekretnine stranih državljana, dana 28. travnja 1948., temeljem Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća prešle ex lege u državno vlasništvo, tuženici smatraju kako Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora Zadar 1959. godine, odnosno 1961. nije bila nadležna, niti je mogla u upravnom postupku rješavati o nacionalizaciji nekretnine koja nije bila u vlasništvu ili suvlasništvu građana ili građanskih osoba, već je bila u državnom vlasništvu.

19. Odredbom čl. 12. st. 1. ZPP propisano je kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

20. Prema stavu ovoga drugostupanjskog suda, odluka o utvrđenju ništavosti ugovora o prodaji predmetnog stana ovisi o ishodu postupka koji se vodi pred upravnim tijelom radi odlučivanja o oglašavanju ništavim Rješenja Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar br. Ev-06-5630/182-217/1959 od 29.prosinca 1959.

21. U konkretnoj situaciji, nije doneseno upravno rješenje kojim je predmetni stan nacionaliziran i postao društveno vlasništvo, iako tadašnja vlasnica stana EBT nije imala državljanstvo Federativne Narodne Republike Jugoslavije koje joj je prestalo otpustom u trenutku kada je bio na snazi čl. 3. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzeća (Službeni list SFRJ broj 35/1948).

22. Dakle, nacionalizacijom se stječe društveno vlasništvo na originaran način temeljem samog zakona danom stupanja na snagu Zakona o nacionalizaciji, pa pravo vlasništva prijašnjeg vlasnika prestaje i bez brisanja tog prava u zemljišnim knjigama i uknjižbe društvenog vlasništva.

23. Rješenje o nacionalizaciji ima deklaratorni karakter jer se njime samo utvrđuje koji su objekti nacionalizirani, a činjenica što rješenje o nacionalizaciji predmetnog stana nije doneseno, protivno utvrđenju prvostupanjskog suda, ne utječe na pravo vlasništva u zemljišnim knjigama.

24. Unatoč tome, što je prednica tužiteljice izgubila državljanstvo Federativne Narodne Republike Jugoslavije, Komisija za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar je donijela rješenje 1959. i 1961. godine kojim je predmetni stan izuzet od nacionalizacije i ostavljen u privatno vlasništvo prednice tužiteljice.

25. S obzirom da je doneseno rješenje o izuzimanju stana od nacionalizacije, iako je isti postao državno vlasništvo po samom zakonu, prema stavu ovoga suda postupak oglašavanja rješenja Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar od 1959. i 1961. godine je prethodno pitanje koje se treba riješiti prije odlučivanja o predmetu ovoga postupka.

26. U pogledu shvaćanja prvostupanjskog suda kakav značaj ima rješenje Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar od 1959. i 1961. godine kao i u pogledu odbijanja prijedloga tuženika za prekidom postupka odluka prvostupanjskog suda nema razloga na što žalitelji pravilno ukazuju u žalbi pa je odluka prvostupanjskog suda donesena uz bitne povrede odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

27. Naime, ukoliko je prvostupanjski sud smatrao kako odluka upravnog tijela ne utječe na odluku o utvrđenju ništavim ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, tada je sam trebao odlučiti o prethodnom pitanju i o tome dati valjane razloge.

28. Međutim, kako je u tijeku postupak pred upravnim tijelom radi odlučivanja o oglašavanju ništavim rješenja Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru Općine Zadar od 1959. godine, prvostupanjski sud treba ponovno odlučiti o prijedlogu tuženika radi prekida postupka do okončanja toga postupka, jer odluka u tom postupku utječe na upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama i samim time na odluku u ovoj pravnoj stvari, odnosno na ispunjenje pretpostavki za ništavost predmetnog ugovora iz čl. 103. st. 1. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 73/91) koji je bio važeći u vrijeme nastanka spornog odnosa.

29. Osnovano žalitelji ističu u žalbi kako je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP u odnosu na prihvaćanje tužbenog zahtjeva tužiteljice radi predaje u posjed predmetnog stana tužiteljici i brisanje prava vlasništva 1. tuženika OB i 2. tuženika ZB u zemljišnim knjigama.

30. Naime, tijekom postupka 1. tuženik OB i 2. tuženik ZB tuženici su isticali kako su bili u kvalificiranom posjedu i to kao upisani zemljišnoknjižni vlasnici, odnosno da su bili maloljetni članovi domaćinstva nositelja stanarskog prava pa da su stekli pravo zaštićenih najmoprimaca i pravo vlasništva dosjelošću i nasljeđivanjem, a o navedenim činjenicama prvostupanjska odluka uopće nema razloga pa je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

31. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP prilikom donošenja pobijane presude pa se ista ne može ispitati. Slijedom navedenog, žalba 1.tuženika OB, 2. tuženika ZB i 3. tuženika [adresa] protiv presude je osnovana, pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuta presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

32. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede na koje je ukazano ovim rješenjem, odnosno ponovno odlučiti o prijedlogu tuženika za prekidom ovog parničnog postupka. Nakon provođenja postupka, prvostupanjski sud će donijeti odgovarajuću odluku koja će biti valjano obrazložena te će odlučiti o troškovima postupka.

33. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud će odlučiti i o žalbenim troškovima postupka.

Vukovar, 11. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Krešimir Biljan