REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg J.F.Kennedyja 11

P-194/2024.-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu ovog suda Beatrix Crnogorac, u pravnoj stvari tužitelja: ČJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika: Likvidacijska masa iza Štedbanke d.d. u likvidaciji, OIB:98616769549, Slavnoska avenica 3, kojeg zastupa OJ, likvidator tuženika, radi utvrđenja ništetnosti Odluke Glavne skupštine, nakon glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, s objavom dana 10. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je ništetna Odluka o prihvaćanju Izvješća o provedenoj likvidaciji donesena pod točkom 3. Glavne skupština Štedbanka d.d. u likvidaciji Zagreb, Slavonska Avenija 3 MBS 080004322, OIB 58063088591 od 07. srpnja 2022."

Obrazloženje

1.Tužitelji ( prvotužitelj ARIS 2000 d.o.o., drugotužitelj ČJ) su u ovoj pravnoj stvari podnijeli tužbu protiv prvotuženika društva ŠTEDBANKA u likvidaciji i drugotuženika NOVABELA 1995 d.o.o. u stečaju u kojoj ističu kako je drugotužitelj ČJ OIB: [osobni identifikacijski broj] vjerovnik tuženika ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji te vodi spor pred Trgovačkim sudom u Zagrebu posl br P-1889/2021 radi obogaćenja stečajne mase tuženika NOVABELA 1995 d.o.o. u stečaju, Zagreb, Vranovinski odvojak I, 2 OIB:15286025904 protiv ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji, Zagreb, Slavonska avenija 3, OIB:58063088591 i kojom tužbom traži da se naloži tuženiku plaćanje u iznosu od 277.900,00 kn.

Nadalje navode tužitelji kako je prvotužitelj ARIS 2000 d.o.o. OIB: 06571045637 vjerovnik tuženika Štedbanka d.d. u likvidaciji subjekta upisa, jer vodi spor pred Trgovačkim sudom u Zagrebu posl br P-1809/2021 radi utvrđenja da je ništetan Ugovor o dugoročnom kreditu broj 47-40-72080-0 od 12. ožujka 2009. koji su zaključili tužitelj ARIS 2000 d.o.o., Zagreb, Fraterščica 60, OIB: 06571045637 kao korisnik kredita i ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji, Zagreb, Slavonska avenija 3, OIB: 58063088591. U navedenom sporu se traži da se naloži tuženiku Štedbanka d.d. u likvidaciji , Zagreb, Slavonska avenija 3, OIB: 58063088591 da odmah povuče sa izravne naplate Zadužnicu na iznos 1.000.000 kn od 04. travnja 2005. godine izdane po Tužitelju ARIS 2000 d.o.o., Zagreb, Fraterščica 60, OIB: 06571045637 za korist Tuženika ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji, Zagreb, Slavonska avenija 3, OIB: 58063088591 na kojoj je ovjeren potpis kod javnog bilježnika Vlasta Zajec iz Zagreba pod posl. br. OV-3238/05 dana 04. travnja 2005. te se nalaže se Tuženiku Štedbanka d.d. u likvidaciji , Zagreb, Slavonska avenija 3, OIB: 58063088591 da je vrati Tužitelju ARIS 2000 d.o.o., Zagreb, Fraterščica 60, OIB: 06571045637 u roku od osam dana te s time u svezi nastaje i pravo na restituciju iznosa od 690.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom po stopi sa zakonskim zateznim kamatama koje se do 31.07.2015. određuju prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koje teku na iznos od kn 690.000,00 od 30. ožujka 2009. do isplate.

Ističu kako je nesporno da se na tuženika Štedbanka d.d. u likvidaciji primjenjuje osim članka 367. do 384. Zakona o trgovačkim društvima i odredbe članka 250. Zakona o kreditnim institucijama, jer iz izvatka iz sudskog registra vidljivo je da tuženik Štedbanka d.d. u likvidaciji obavlja djelatnost pod nadzorom regulatornog tijela Hrvatske narodne banke.

Navode kako tuženik Štedbanka d.d. u likvidaciji nije u posjedu pozitivnog mišljenje o planu likvidacije iz članka 250. stavak 4. Zakona o kreditnim institucijama.

Nadalje pojašnjavaju kako je 07. srpnja 2022. Glavna skupština Štedbanka d.d. u likvidaciji Zagreb, Slavonska Avenija 3 MBS 080004322, OIB 58063088591 pod točkom 3. donijela Odluku o prihvaćanju Izvješća o provedenoj likvidaciji u smislu članka 382. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima kojim člankom je određeno da nakon podjele imovine dioničarima likvidatori podnose glavnoj skupštini zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji. Da bi se mogla donijeti Odluku o prihvaćanju Izvješća o provedenoj likvidaciji u smislu članka 382. stavak 1. Zakona o trgovačkim društvima bilo je potrebno najprije donijeti odluku o prestanku društva sukladno članku 367. stavak 1. točka 2. Zakona o trgovačkim društvima, koja je donesena tek naknadno dana 07. srpnja 2022. pod točkom 6. Glavna skupština.

Tužitelji ističu da obzirom na to kako je Odluka o prihvaćanju Izvješća o provedenoj likvidaciji ( točka 3. Glavne skupština Štedbanka d.d. u likvidaciji Zagreb, Slavonska Avenija 3 MBS 080004322, OIB 58063088591 od 07 srpnja 2022.), donesena prije nego je uopće započeo likvidacijski postupak ista je ništetna po članku 355. stavak 1. točka 3. i 4. ZTD-a, jer se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva te je suprotna moralu društva jer tuženik Štedbanka d.d. u likvidaciji nije u posjedu pozitivnog mišljenje o planu likvidacije iz članka 250. stavak 4. Zakona o kreditnim institucijama , pa takva odluka nije mogla biti niti donesena.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako tužitelji u ovoj pravnoj stvari nemaju pravni interes za vođenje ove parnice te također ističe prigovor aktivne legitimacije te da nije ispunjen niti jedan razlog iz članka 355. Zakona o trgovačkim društvima. Navodi kako tužitelji nisu bili niti dioničari niti vjerovnici banke. Prvotužitelj ARIS 2000 d.o.o. je bio samo dužnik banke odnosno korisnik kredita za čije osiguranje je predao banci instrument osiguranja, pa prvotužitelj nije imao nit što prijaviti po pozivu banke da vjerovnici prijave svoje tražbine po otvaranju postupak redovne likvidacije.

Pojašnjava da nakon što je banka pokrenula redovni postupak likvidacije 2017., početkom 2018. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama ( Narodne novine broj 15/17) te HNB-ova Odluka o primjeni odredbi Zakona o kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji (Narodne novine broj 24/2018) kako bi se cjelovito regulirala sva pitanja u svezi provođenja postupka redovne likvidacije banaka pa tako i pitanje ishođenja prethodne pisane suglasnosti od stane HNB-a. Novom regulativom je uređeno da nema pokretanja postupka redovne likvidacije bez prethodne pisane suglasnosti HNB-a što se ne odnosi na tuženika. ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji zbog nepostojanja cjelovite regulative o likvidaciji banke i zbog činjenice da je pokrenula postupak likvidacije prije cjelovitog uređenja svih pitanja likvidacije pa tako i ishođenja prethodne pisane suglasnosti, nije niti bila u obvezi ishođenja posebne pisane suglasnosti od strane HNB-a na svoj Plan likvidacije već je isti kasnije nakon donošenja nove regulative morala samo uskladiti i dostaviti HNB-u koji na usklađeni plan nije imao nikakve primjedbe. Na kraju tuženik ističe kako je potpuno promašen navod tužitelja da banka nije ishodila pisanu suglasnost od strane HNB-a pa da bi uslijed toga bila ništetna Odluka o prihvaćanju izvješća o provedenoj likvidaciji od 07. srpnja 2022. Rješenjem od 10. siječnja 2023. sud je utvrdio prekid postupka u ovoj pravnoj stvari obzirom na to da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovnog broja Tt-22/38188 -1 od 10. studenog 2022. brisan subjekt ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji. Tužitelji su podneskom od 11.04. 2023. predložili nastavak postupka obzirom na to da je iza tuženika ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji u sudski registar upisana likvidacijska masa iza ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji OIB: 98616769549, stoga su Rješenjem od 17. travnja 2023. pozvani likvidatori društva ŠTEDBANKA d.d. u likvidaciji da preuzmu postupak te je nastavljen postupak pod novim poslovnim brojem P- 194/2022. Navedeno Rješenje o nastavku postalo je pravomoćno 26. srpnja 2023. godine.

Obzirom na to da je nad drugotužiteljem ARIS 2000 d.o.o. OIB: 06571045637 otvoren stečaj 28. kolovoza 2024. Rješenjem poslovni broj St-264/2024, sud je rješenjem od 10. listopada 2024. utvrdio prekid u odnosu na prvotužitelja.

3.Sud je izvršio u uvid u dokumentaciju sadržanu u spisu.

4.Ocjenom izvedenih dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

5.Predmet spora je utvrđenje ništetnosti odluka glavne skupštine (prednika) tuženika o prihvaćanju Izvješća o provedenoj likvidaciji od 7. srpnja 2022. iz razloga propisanog čl. 355. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 152/11. - službeni pročišćeni tekst, 111/12., 125/11., 68/13., 110/15., 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23. dalje ZTD) iz razloga navedenih u članku 355. stavak 1. točka 3. i 4. ZTD-a, jer se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva te da je ista suprotna moralu društva, jer tuženik nije u posjedu pozitivnog mišljenja o planu likvidacije iz članka 250. stavak 4. Zakona o kreditnim institucijama, odnosno da je ista protivna navedenom Zakonu.

6.Među strankama je sporno je li tužitelj ima aktivnu legitimaciju u ovoj pravnoj stvari i pravni interes u odnosu na utvrđenje ništetnosti Odluke skupštine tuženika. Također je sporno je li tuženik postupio sukladno odredbama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine br. 159/13., 19/15., 102/15., 15/18., 70/19., 47/20., 146/20., 151/22.) i Odluci o primjeni odredbi Zakona kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji (Narodne novine br. 24/18.)

7.Tužbom radi utvrđenja ništetnosti odluka skupštine može ustati dioničar društva, član društva, uprava, pojedini član uprave ili nadzornog odnosno upravnog odbora kao i svatko tko ima pravni interes i bez vremenskog ograničenja.

8.Obzirom na istaknuti prigovor aktivne legitimacije valjalo je najprije utvrditi je li isti osnovan. Uvidom u e-spis poslovni broj P-1889/2021 utvrđeno je da je predmet spora utvrđenje ništetnosti ugovora (navedenih u petitu) sklopljenih između tuženika i društva NOVABELA 1995. d.o.o. u stečaju te radi utvrđenja postojanja tražbine NOVABELA 1995 d.o.o. u stečaju prema ovdje tuženiku. Tužitelj u navedenom postupku sudjeluje kao stečajni vjerovnik Novabela 1995 d.o.o. u stečaju, jer je predao mjenice kao instrumente osiguranja. Iz navedenog ne proizlazi da bi tužitelj ČJ bio vjerovnik društva tuženika (prednika tuženika- ŠTEDBANKA d. d. u likvidaciji) osobito uzimajući u obzir činjenicu da u navedenom postupku nije donesena pravomoćna presuda te da tužitelj može svoja eventualna imovinska prava ostvarivati u stečajnom postupku nad društvom Novabela 1995. d.o.o. u stečaju. Stoga ovaj sud smatra kako je prigovor aktivne legitimacije osnovan odnosno da tužitelj nema pravni interes u materijalno pravnom smislu za pokretanje ovog postupka obzirom na činjenicu da tužitelj ČJ nije vjerovnik društva tuženika. Valja istaknuti kako nedostatak aktivne (materijalnopravne) legitimacije tužitelja na podnošenje tužbe usmjerene na utvrđenje da je ništetna odluka glavne skupštine nema procesnopravni značaj koji bi imao za posljedicu imao odbacivanje tužbe, već je riječ o nedostatku materijalnopravne naravi koji dovodi do odbijanja tužbenog zahtjeva (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske broj Revt-138/03 od 24. ožujka 2004.) Tuženik je u ovom postupku naznačen kao likvidacijska masa (jer je brisan) te budući da je nositelj prava i obveza navedeno nije utjecalo na meritornu odluku u ovoj pravnoj stvari.

9.Odredba članka 355. ZTD-a jasno određuje koji su to razlozi zbog kojih se može utvrditi ništetnost odluka Glavne skupštine, dakle radi se o taksativnom nabrajanju razloga za ništetnost u točkama 1-5 istog članka, pored slučajeva iz članka 300.e st.3, ćl.313. st.4, čl.338. st.2. i čl.348 st.2 ZTD-a.

Ništetnost odluke glavne skupštine znači da ista ima takve nedostatke da uopće ne proizvodi pravne učinke dakle, osim gore navedenih članaka postoje razlozi i oni koji su navedeni u članku 333., 359. i 360. ZTD-a. Bez obzira što se tužitelj ne poziva na sve razloge ništetnosti sud utvrđuje kako društvo tuženika nije donijelo odluke na skupštini dana 07.07.2022. kao što su odluka o uvjetnom povećanju kapitala društva, odluka o povećanju temeljnog kapitala iz rezervi ili kapitalne dobiti, odluka sudjelovanju novih dioničara u dobiti društva, odluka o istovremenom povećanju i smanjenju temeljnog kapitala, stoga ne postoje zakonom propisani razlozi ništetnosti u skladu s gore navedenim člancima (članak 300.e st.3., čl.313. st.4, čl.338. stavak 2. i čl.348 st. 2, čl.333., čl.359.. Također nije utvrđeno da odluke donesene na skupštini tuženika dana 07.07.2022. koja nije sazvana na način propisan u članku 277. stavak 2 i 3. ZTD-a.

Tužitelj se poziva na povredu članka 355. stavak 1. točka 3. i 4. ZTD-a odnosno da odluka nije u skladu s biti društva i suprotna je moralu. Člankom 355. stavak 1. točka 3. i 4. ZTD-a određeno je da je odluka glavne skupštine ništetna ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa te ako je suprotna moralu društva.

10.Uvidom u Zapisnik sa skupštine društva Štedbanka u likvidaciji poslovni broj: OU-677/22 od 07.07.2022. (list 5. do 8. spisa) razvidno je kako je na istoj donijeta Odluka o prihvaćanju Izvješća o provedenoj likvidaciji donesena pod točkom 3. Glavne skupštine te da je za istu dano 500.000 glasova koji predstavljaju temeljni kapital društva u iznosu od 250.000.000,00 kuna.

Članak 250. Zakona o kreditnim institucijama glasio je u vrijeme donošenja odluke tuženika o nastanku razloga za prestanak društva: Glavna skupština dioničara kreditne institucije može donijeti odluku o prestanku kreditne institucije. Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka uprava i nadzorni odbor kreditne institucije dužni su obaviti prethodne konzultacije s Hrvatskom narodnom bankom. Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o odluci iz stavka 1. ovoga članka prvog radnog dana nakon njezina donošenja. Likvidatori kreditne institucije u redovnoj likvidaciji dužni su uz obavijest iz stavka 3. ovoga članka Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava s računa kreditne institucije u redovnoj likvidaciji koji se vodi u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski račun otvoren u drugoj kreditnoj instituciji. Nakon prijenosa sredstava Hrvatska narodna banka zatvorit će taj račun kreditne institucije u redovnoj likvidaciji. Odluku iz stavka 1. ovoga članka likvidatori su dužni bez odgode objaviti u »Narodnim novinama« i najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj.

Izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine br. 15/18.) izmijenjen je čl. 250. na način da kreditna institucija koja namjerava donijeti odluku o prestanku društva dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti plan likvidacije, najkasnije tri mjeseca prije planiranog poziva za sazivanje glavne skupštine. Uz plan likvidacije kreditna institucija dostavlja suglasnost nadzornog odbora na taj plan. Hrvatska narodna banka će u roku od najviše tri mjeseca od dana dostave plana likvidacije izdati pozitivno mišljenje o planu likvidacije ili rješenjem odbiti plan likvidacije. Hrvatska narodna banka odbit će plan likvidacije ako procijeni da bi provođenje redovne likvidacije moglo ugroziti prava vjerovnika ili narušiti sigurnost i stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske ili utvrdi postojanje nekog razloga koji bi doveo u pitanje provođenje redovne likvidacije ili ostvarivanje plana likvidacije. Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji naložiti odgovarajuće mjere. Glavna skupština kreditne institucije ne smije donijeti odluku o prestanku društva sve dok Hrvatska narodna banka ne izda pozitivno mišljenje iz stavka 2. ovog članka o planu likvidacije. Odluka glavne skupštine o prestanku društva neće proizvoditi pravne učinke i ne može se upisati u sudski registar bez pozitivnog mišljenja Hrvatske narodne banke iz stavka 2. ovoga članka o planu likvidacije. Odlukom glavne skupštine o prestanku društva kreditna institucija dužna je odrediti dan otvaranja postupka redovne likvidacije koji mora biti najmanje pet dana nakon donošenja odluke o prestanku društva. Na dan donošenja odluke o prestanku društva kreditna institucija iz stavka 6. ovoga članka dužna je o donesenoj odluci odmah obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti nalog za prijenos sredstava sa svojih računa u Hrvatskoj narodnoj banci na transakcijski račun u drugoj kreditnoj instituciji prije kraja radnog dana koji prethodi danu otvaranja postupka redovne likvidacije. Nakon prijenosa sredstava Hrvatska narodna banka zatvorit će račune kreditne institucije u redovnoj likvidaciji. Ako kreditna institucija ne ispuni obvezu iz stavka 7. ovoga članka, Hrvatska narodna banka zatvorit će račune kreditne institucije te će sredstva s tih računa prenijeti na račun kreditne institucije u redovnoj likvidaciji otvoren u drugoj kreditnoj instituciji po primitku naloga za prijenos od likvidatora. Odluku o prestanku društva likvidatori su dužni na dan otvaranja postupka redovne likvidacije objaviti na internetskoj stranici kreditne institucije u redovnoj likvidaciji i bez odgode osigurati objavu u najmanje dva dnevna lista u Republici Hrvatskoj. Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je dobiti prethodno odobrenje za svaku značajnu izmjenu odobrenog plana likvidacije. Likvidatori su dužni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije. Kreditna institucija u redovnoj likvidaciji dužna je izrađivati godišnje financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu u tijeku trajanja postupka redovne likvidacije. Godišnji financijski izvještaji kreditne institucije u likvidaciji podliježu obvezi zakonske revizije. Poslovna godina u smislu ovoga stavka jednaka je kalendarskoj godini. Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj plana likvidacije sadržaj i rokove dostave izvješća o tijeku postupka redovne likvidacije iz stavka 11. ovoga članka.

11.Izmijenjena odredba stupila je na snagu 8 dana od objave u Narodnim novinama (objava 14. veljače 2018.), dok je odluka o nastanku razloga za prestanak društva prednika tuženika donesena 27. prosinca 2017., dakle prije stupanja na snagu izmjena. U prijelaznim i završnim odredbama nema dodatnih obrazloženja ili slično vezano za drugačiju primjenu izmijenjenog čl. 250. ZOKI-a.

12.Odluka o primjeni odredbi Zakona o kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji objavljena u Narodnim novinama br. 24/18 od 9. ožujka 2018. Prijelaznim i završnim odredbama propisano je da na dan stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o primjeni odredaba zakona i drugih propisa iz nadležnosti Hrvatske narodne banke na kreditne institucije u likvidaciji (Narodne novine, br. 75/2009.). U vrijeme donošenja osporene odluke na snazi je bila Odluka iz 2009. koja nije propisivala donošenje pozitivnog mišljenja HNB-a o planu likvidacije ili drugi sličan dokument.

13.Sud navodi kako ne postoji razlog ništetnosti sadržan u odredbi čl. 355. t. 4. ZTD-a, a koja odredba propisuje kao razlog ništetnosti ako je odluka suprotna moralu društva. Pojam „moral“ u ovoj zakonskoj odredbi ne odnosi se samo na javni moral već i na prošireno tumačenje poslovnog morala, kao dužnosti savjesnog i odgovornog postupanja i zabrane svjesnog nanošenja štete, kako društvu tako i vjerovnicima društva.

14.Ocjenjujući osporavanu odluku glavne skupštine tuženika ne može se zaključiti niti da bi ona bila protivna propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika ili propisima kojima se štiti javni interes, odnosno pravila morala, kao razlozima ništetnosti. Odluka glavne skupštine bit će ništetna ako je protivna prisilnim normama koje nisu sadržane u zakonu i drugim propisima, a u javnom su interesu. To se praktično svodi na slučajeve kad je riječ o zaštiti osoba koje nisu ovlaštene pobijati odluke glavne skupštine, odnosno trećih osoba – vjerovnika, a što u konkretnoj pravnoj stvari nije slučaj, budući da tužitelj nije vjerovnik društva tuženika.

15.Sud smatra kako odluka o prihvaćanju Izvješća o provedenoj likvidaciji ne predstavlja nesavjesno ili neodgovorno postupanje niti se radi o svjesnom nanošenju štete društvu dioničarima ili vjerovnicima društva. Navedena odluka je izraz volje dioničara. Odluke protivne biti društva su odluke koje su nejasne proturječne ili odluka koju je donijela glavna skupština, a da za to nije bila nadležan itd. što ovdje nije slučaj. Također, ovdje valja istaknuti kako je tuženik rezervirao sredstva za sudske sporove protiv njega te osnovao javnobilježnički polog ( Odluka od 20.06.2022., lis 82. spisa).

U postupku je utvrđeno da je odluka glavne skupštine tuženika koja je održana 07.07.2022. nije ništetna budući da pri donošenju tih odluka nije ostvaren taksativno navedeni razlog ništetnosti odluka Glavne skupštine u smislu čl. 355, ZTD-a. Također je utvrđeno da su ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke u odnosu na održavanje glavne skupštine društva dana 7.07.2022. godine i to od sazivanja do samog načina glasovanja i sastavljanja zapisnika po javnom bilježniku. U odnosu na razloge pobojnosti odnosno da je navedena Odluka protivna Zakonu o kreditnim institucijama ističe se kako tužitelj nije aktivno legitimiran za pobijanje navedene Odluke, jer odluke glavne skupštine mogu pobijati: dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik, dioničar koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skupština nije bila uredno sazvana ili dopuna predmeta odlučivanja na glavnoj skupštini nije bila valjano objavljena, ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine, svaki dioničar ako je odluka donesena tako da je za nju glasovao većinski dioničar i time pokušao za sebe ili koga drugog postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine, uprava, odnosno upravni odbor društva, svaki član uprave, odnosno izvršni direktor i član nadzornog, odnosno upravnog odbora ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva, nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu. Tužitelj nije dioničar društva tuženika, a kao navodni vjerovnik društva nije aktivno legitimiran za pobijanje.

16.Međutim u ovom slučaju nisu niti ispunjeni razlozi pobojnosti odluka glavne skupštine iz čl. 360. ZTD-a. Odluke glavne skupštine mogu se pobijati tužbom ako je odluka donesena protivno zakonu ili statutu, a odluke se mogu pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, a pobijanom odlukom se to postiže. Isto tako odluke se mogu pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava. Kada se govori o pobojnosti odluke tada se mora razlučiti pobojnost od ništetnosti – kod pobojnosti je prvenstveno sporan način donošenja odluke, a kod ništetnosti sadržaj odluke i pitanje točno navedene formalne ispravnosti donošenja odluke. Tužbeni zahtjev se u oba slučaja postavlja na utvrđenje ništetnosti. Odluka o prihvaćanju izvješća o provedenoj likvidaciji nije pobojna, jer nije protivna Zakonu o Kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji kao i Odluci Odluka o primjeni odredbi Zakona o kreditnim institucijama na kreditne institucije u likvidaciji ,jer kako je to već ranije navedeno u vrijeme donošenja osporene odluke na snazi je bila Odluka iz 2009. koja nije propisivala donošenje pozitivnog mišljenja HNB-a o planu likvidacije ili drugi sličan dokument.

17.Slijedom navedenog sud je ocijenio kako nisu ostvareni zakonski razlozi za utvrđenje ništetnosti odluka glavne skupštine tuženika niti su tužitelji dokazali razloge ništetnosti odnosno pobojnosti odluka odnosno nisu ispunjene pretpostavke iz članka 355., 360., 366. i 361. ZTD-a, stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

18.O troškovima postupka je odlučeno na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Tuženik koji je u cijelosti uspio u ovom postupku, zatražio je trošak sudske pristojbe, ali nije određeno postavio zahtjev u kojem iznosu potražuje pristojbu. Stoga ovaj sud o zahtjevu tuženika nije odlučivao.

U Zagrebu, 10. srpnja 2025.

SUDAC:

Beatrix Crnogorac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku uz nalog za sud.pristojbu na presudu

2. Tuženiku po punomoćniku

3. Spis u kalendar 60 dana – parnična pisarnica